Ispred okružnog suda u Bonu večeras je muškarac ostavio odsječenu ljudsku glavu, piše list Boner generalancajger.
Muškarac je uhapšen, a biće pokrenuta istraga, prenosi Rojters.
Istovremeno je na obali Rajne u Bonu pronađeno tijelo čiju povezanost s odsječenom glavom policija sada ispituje.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Njemačka spriječila kandidatski status BiH, a da sada njemački kancelar Olaf Šolc kaže da BiH može vjerovati Njemačkoj.
– Svašta smo se naslušali prethodnih dana. Njemačka je spriječila kandidatski status BiH glasajući protiv, a sada čujemo njemačkog kancelara Šolca da BiH može vjerovati Njemačkoj. Bože svašta! – napisao je Dodik na Tviteru.
Protiv kandidature BiH za članstvo u Evropskoj uniji na Samitu EU – Balkan u Briselu bile su Njemačka, Holandija i Francuska.
Ministar privrede Njemačke Robert Habek ima novi plan za sporni gasovod Severni tok 2.
Naime, on razmišlja da ga “preusmeri”, odnosno priključi na terminale za tečni gas, tvrdi magazin Špigel.
Razmišlja se, piše list, da se deo gasovoda koji se nalazi na njemačkoj teritoriji nacionalizuje i odseče od ostatka gasovoda.
Cjevi koje vode preko kopna ka moru mogle bi onda da budu priključene na mobilni terminal za tečni naftni gas.
Špigel tvrdi da su se službenici Ministarstva privrede sastali sa predstavnicima holdinga Severni tok 2, koji je u vlasništu ruskog Gasproma.
Prednost tog plana je da bi taj gasovod bio odlična mreža za transport tečnog naftnog gasa ka jugu Nemačke.
Prema listu je taj plan tehnički izvodljiv, ali postoje problemi u vezi zaštite životne sredine, jer bi gasovod morao da prođe kroz zaštićene delove zemlje.
Ministarstvo nije želelo javno da prokomentariše razmišljanja u vezi Severnog toka 2.
Naime, u Berlinu postoji strah od odmazde Rusa, koji bi mogli da nacionalizuju imovinu njemačkih kompanija u Rusiji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov oglasio se povodom pisanja medija o mogućoj nacionalizaciji dela Severnog toka 2 u Nemačkoj, konstatujući da je reč o hipotetičkim pretpostavkama, prenosi Sputnjik.
“Hajde da se ne bavimo takvim hipotetičkim diskusijama. Ako bude nekih konkretnih akcija onda će to, naravno, pre svega biti posao za advokate kako bi dali pravnu ocenu takvim postupcima, ako se zaista razgovara o tome”, prokomentarisao je Peskov.
Po njegovim rečima, “bilo bi pogrešno nešto reći, ne znajući suštinu onoga što se dešava”.
“Trenutno ne možemo da damo ocenu, zasad nemamo nikakve zvanične izjave, ništa. Ali uz dužno poštovanje ili nepoštovanje, vest ‘Špigela’ ne može biti osnova za bilo kakve odgovorne izjave”, dodao je Peskov.
Njemačka ide ka nestašici gasa ako zalihe ruskog gasa ostanu na niskom nivou kao što su sada, a određene industrije bi morale da budu zatvorene ako ih do zime ne bude dovoljno, rekao je ministar ekonomije Robert Habek.
“Kompanije bi morale da zaustave proizvodnju, otpuštaju radnike, lanci snabdijevanja bi se urušili, ljudi bi se zaduživali da plate račune za grijanje i postali bi siromašniji”, rekao je Habek.
“Ovo je najbolje plodno tlo za populizam, koji ima za cilj da potkopa našu liberalnu demokratiju iznutra”, rekao je Habek, dodajući da je sve to dio plana ruskog predsjednika Vladimira Putina da podijeli zemlju.
Habek je za list “Špigl” iznio izglede za dalje olakšice za kompanije i ljude pogođene nedostatkom gasa, ali je upozorio da neće biti moguće apsorbovati sve posljedice.
Potrošači bi mogli da vide udvostručenje ili utrostručenje svojih troškova energije, koji su u nekim slučajevima već između 30 i 80 odsto veći zbog povećanja cijena od prošle jeseni, rekao je danas za ARD Klaus Miler, šef njemačkog regulatora eneregetske mreže “Bundesnetzagentur”.
On je rekao da se razmatraju različiti scenariji i da većina njih nije lijepa i znači ili premalo gasa na kraju zime ili već veoma teške situacije u jesen ili zimu.
Njemačka je juče aktivirala drugu fazu od tri svog plana za hitne slučajeve u vezi sa rezervama gasa, koji stupa na snagu kada vlada vidi visok rizik od dugoročne nestašice gasa.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je večeras da će uložiti sve napore da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata, da EU treba da se otvori i za druge zemlje, ali i da se zalaže za reformu Unije prega kada je riječ o pravilima glasanja.
Šolc je uputio zahtjev da EU pređe na donošenje spoljnopolitičkih odluka kvalifikovanom većinom, (što podrazumijeva ukidanje prava na veto pojedinačnih zemalja), međutim malo je vjerovatno da će dobiti podršku Francuske i još nekih zemalja, prenosi portal Politiko.
Govoreći pred poslanicima u Bundestagu uoči samita Evropskog savjeta koji je zakazan za četvrtak i petak u Briselu, Šolc je rekao da će se odlučno zalagati da se i Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata za članstvo u EU i ukazao da takvo opredeljenje nosi određene obaveze.
“Uložiću sve napore u Evropskom savjetu da obezbijedim da cijela EU jednoglasno prihvati kandidature Ukrajine i Moldavije za članstvo”, najavio je jnemački kancelar u predočio da “i EU takođe mora biti sposobna da primi nove članove”.
Šolc je ponovio da se zalaže za reforme u EU, prije svega za promjenu pravila glasanja kako bi se spriječilo da pojedinačne zemlje blokiraju odluke većine, posebno apostrofirajući spoljnu politiku kao oblast u kojoj je takva promjena nužna.
Nekoliko zemalja EU, uključujući Francusku, već je iznijelo primedbe na ukidanje prava veta u ključnim oblastima kao što je spoljna politika.
Šolc je pozvao da se usvoji Maršalov plan za obnovu Ukrajine posle rata i najavio da će Njemačka insistirati na stvaranju “međunarodne ekspertske konferencije na visokom nivou” za koordinaciju napora za obnovu Ukrajine.
Njemačka vlada se sprema da zbog gasa proglasi alarmantnu situaciju u skladu sa nacionalnim planom za vanredne situacije.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i zaštite klime Patrick Grajhen pripremio je energetsku industriju za predstojeći korak, preneo je dnevnik “Velt”, pozivajući se na krugove u energetskoj industriji.
Ministarstvo na pitanje lista nije ni potvrdilo ni demantovalo informaciju, a prema izveštaju, kompanije u energetskoj industriji se pripremaju za skoro proglašenje uzbune.
U Ukrajinu je stigla prva isporuka teškog naoružanja u vidu samohodnih haubica koje je Berlin poslao toj zemlji.
“Pancerhaubice 2000 konačno su postale deo aresenala haubica ukrajinske artiljerije”, objavio je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov na Tviteru i zahvalio nemačkoj koleginici Kristini Lambreht.
Pancerhaubice 2000 spadaju u najmoćnije artiljerijsko oružje kojim Bundesver raspolaže i mogu da pogode metu na udaljenosti do 40 kilometara, prenosi Gardijan.
Njemački proizvođači su, usled posledica rata u Ukrajini, u maju ponovo rekordno podigli cene svojih proizvoda.
Proizvođačka cijena porasla je u prosjeku za 33,6 odsto.”To je najveći rast u odnosu na prošlu godinu od početka vođenja evidencije 1949. godine. Proizvođačka cijena je od decembra prošle godine svakog mjeseca beležila nove rekorde”, saopštio je Statistički zavod.
Ekonomisti su očekivali rast od 33,5 odsto, a proizvođačka cena je samo od aprila na maj porasla za 1,6 odsto.
Proizvođačka cena je prvi faktor koji utiče na ukupnu inflaciju, jer se radi o ceni proizvoda pre dalje prerade ili puštanja u prodaju.
Trenutno je stopa inflacije u Njemačkoj na 7,9 odsto, što je najveća vrednost od zime 1973/1974 godine.
Uzrok poskupljenja proizvodnje je skok cijena energenata.
Tako je cena gasa za industriju skočila za 210,7 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Izvršni direktor njemačkog energetskog koncerna RWE Markus Kreber računa da će visoke cene gasa i struje ostati još više godina.
“Te cene će ostati još tri do pet godina”, objasnio je on za dnevnik “Zidojče cajtung”.
Kreber je kazao da je potrebno vremena za stvaranje novih kapaciteta, kao i dok druge države mogu da isporučuju dodatne energente.
Pozdravio je nameru ministra privrede Njemačke Roberta Habeka da reaktivira elektrane na ugalj, kako bi se štedeo gas.
“Svuda tamo gde se može preći na drugi energent, to treba uraditi”, podvukao je on.
Prema njegovim rečima, smanjenje isporuke gasa iz Rusije već ima negativne posledice.
“I mi dobijamo jasno manje nego što je dogovorena količina”, ističe šef RWE dodajući da koncern zbog toga mora gas da kupuje po jasno višim cenama na tržištu.
Dok ne vjeruje u nastavak rada poslednje nuklearne elektrane u Njemačkoj duže od kraja ove godine, Kreber ističe da RWE planira proširenje svojih kopova uglja Garcvajler 2.
Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca u najnovijem istraživanju javnog mnjenja prvi put je pala iza koalicionog partnera Zelenih.
CDU/CSU trenutno mogu da računaju na 27 odsto glasova i time su jasno na prvoj poziciji, pokazuje istraživanje Instituta “Insa”, koje je objavio dnevnik “Bild”.
Na drugom mjestu su sada Zeleni sa 21 odsto mogućih glasova, a SPD je pao na treću poziciju sa 20 odsto, što mu je najgori rejting od avgusta prošle godine.
Kod ostalih stranaka nije bilo promjene, pa je četvrta desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 10 odsto, slijede liberali FDP sa devet procenata i Ljevica sa četiri odsto.
Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, i ranije je bilo drastično smanjeno.
Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu.
Situacija se preokrenula već poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, kada su istraživanja pokazala da skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.
Anketa, koja je sprovedena u maju, pokazala je da je samo polovina anketiranih ocijenila pozitivnim odgovor Šolca, koji predvodi koaliciju sa Zelenima i liberalima FDP, na rat u Ukrajini i svrstala ga na treće mjesto.
I ta anketa pokazala je da su konzervativci bivše kancelarke Angele Merkel, koji su pobijedili na izborima u dvije regije, najjača stranka sa 26 odsto.
Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji sa porazom SPDa na izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRV), najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, bili su veliki pritisak na kancelara.
Uspon Zelenih, koji su imali ključnu ulogu u pregovorima o saveznoj koaliciji, djelimično je posljedica popularnosti bivših stranačkih lidera Roberta Habeka i Analene Berbok, koji su na prvom i drugom mjestu po kvalitetu rada, prema ocjeni građana, pokazala su istraživanja u maju.
Oko tri četvrtine, odnosno 74 procenata ispitanika u istom istraživanju bilo je zadovoljno angažmanom Berbokove kao šefice diplomatije, prije svega u vezi sa ukrajinskom krizom, dok je 67 odsto smatralo da Habek, ministar ekonomije, radi dobar posao.
Njemačka će usvojiti hitne mjere kako bi osigurala zadovoljenje svojih energetskih potreba nakon pada isporuke ruskog gasa, uključujući povećanu upotrebu uglja, saopćila je vlada u nedjelju.
“Da bi se smanjila potrošnja plina, za proizvodnju električne energije mora se koristiti manje plina. Umjesto toga, morat će se više koristiti elektrane na ugalj”, navodi se u saopćenju ministarstva ekonomije.
Robert Habeck, ministar za ekonomska pitanja i klimatske mjere, rekao je da je vraćanje elektrana na ugalj “bolno, ali je čista potreba”.
Osim toga, na ljeto bi trebao biti pokrenut model aukcije za prodaju plina proizvođačima, čiji je cilj da podstakne potrošače industrijskog plina da štede plin – koji bi potom trebao biti uskladišten.
Termoelektrane na ugalj koje trenutno rade samo u ograničenom obimu, uskoro će biti ugašene ili su u rezervi koristit će se za opskrbu energijom.
Taj potez uslijedio je nakon prošlosedmičnog upozorenja ruskog energetskog giganta Gazproma da će značajno smanjiti isporuke Evropi.
Odluka Berlina označava preokret vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberalnog FDP-a, koja je obećala da će smanjiti upotrebu uglja do 2030. godine.
Njemačka je do sada uspjela smanjiti udio svog prirodnog gasa koji je isporučila Rusija sa 55 posto prije invazije na 35 posto – zahvaljujući povećanim isporukama iz zemalja poput Norveške i Holandije, te putem ugovora o tečnom prirodnom plinu (LNG).