VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • “Rezolucija Bundestaga u funkciji muslimanskog nacionalizma”

    “Rezolucija Bundestaga u funkciji muslimanskog nacionalizma”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je Rezolucija njemačkog Bundestaga nepotrebna, puna netačnih kvalifikacija i u funkciji je muslimanskog nacionalizma.

    “BiH je neuspješan eksperiment međunarodne zajednice i tu ne pomažu ni deklaracije ni rezolucije poput ove. Ako su krivci za neuspjeh BiH Milorad Dodik i Dragan Čović, zašto je BiH imala najprije građanski rat u kojem se nisu pitali Dodik i Čović, a zatim godine protektorata, u kojima se opet nisu pitali Dodik i Čović? Zato i ovu rezoluciju vidim kao još jedno zamazivanje očiju, ovoga puta njemačkoj javnosti”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost”, koju je usvojio Bundestag, u kojoj su pominju Dodik i Čović kao političari čije djelovanje je usmjereno ka “uništavanju BiH” kao zemlje različitih naroda.

    Svaka ovakva ili slična rezolucija, naglasio je Dodik, hrana je muslimanskim nacionalistima koji pod izgovorom demokratije traže ukidanje prava naroda, na čemu BiH i počiva.

    “Da Njemačka zaista želi dobro BiH, kako govore, uložili bi svoj uticaj u EU i dali status kandidata BiH. Ovako je lakše pisati bespredmetne rezolucije koje nikome nisu od koristi, osim onima koji se hrane ovakvim međunarodnim aktivnostima, a to su muslimanski nacionalisti”, konstatovao je Dodik.

    Bundestag je usvojio rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost” kojom se od njemačke Vlade traži da se u EU založi za “sankcije protiv onih koji potkopavaju teritorijalnu integritet i ustavni poredak BiH”.

    Dodik: Vjerujem da ćemo u narednim danima uspjeti da razgovaramo o problemima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je uvjerenje da će u narednim danima uspjeti da razgovara o problemima sa poljoprivrednim proizvođačima u Republici Srpskoj.

    “U potpunosti razumijem poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj jer sam i sam odrastao u porodici koja se bavi poljoprivredom. Vjerujem da ćemo uspjeti da razgovaramo o problemima u narednim danima”, navedeno je na Dodikovom “Twitter” nalogu.

  • Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemački Bundestag prihvatio je prijedlog Vlade Njemačke da u BiH u okviru misije EUFOR Altea pošalje 50 njemačkih vojnika.

    Od 617 prisutnih “za” je glasalo njih 516, “protiv” je bilo 98, a troje je bilo uzdržano.

    Za ovaj prijedlog glasali su Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, koji čine njemačku vladu, te opozicioni Demohrišćani, dok su protiv bili Ljevica i desna Alternativa za Njemačku.

    Istovremeno, iste stranke prihvatile su i prijedlog SPD-a, odnosno preporuku Vladi Njemačke u kojoj se, između ostalog, traži da se u BiH ukine koncept konstitutivnih naroda i uvede princip jedan čovjek jedan glas.

    Iako je ova preporuka usvojena, politika zvaničnog Berlina neće se promijeniti, i taj prijedlog neće imati veći uticaj na dešavanja u BiH. Moguć je odlučniji kurs Vlade Njemačke prema rukovodstvu RS, ali na nivou EU i dalje ne postoji saglasnost u vezi s eventualnim uvođenjem sankcija.

    Govornici iz redova Socijaldemokrata, Zelenih, Liberala i Demohrišćana osudili su, kako su rekli, secesionističku politiku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, i ustvrdili da na njega utiče Vladimir Putin, predsjednik Rusije, koji, kako tvrde, želi destabilizovati zapadni Balkan u kontekstu rata u Ukrajini.

    održali su mandat Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju, i založili se da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.

    S druge strane, ljevičari i desničari su smatrali da Njemačka ne treba da šalje svoje vojnike u BiH, te da treba da se drži tradicionalne politike Njemačke vojnog nemiješanja u događaje u inostranstvu. Ljevičari su ukazali na opasnost da ako Rusija u novembru ne prihvati produženje mandata EUFOR-a, EU i SAD mogu zaključiti NATO misiju, što bi, kako tvrde, bilo kršenje međunarodnog prava. Žaklin Nastić iz Ljevice je ustvrdila da cilj nije zaštita građana BiH, već djelovanje protiv Rusije i Kine, a da se zaboravlja uticaj Saudijske Arabije i Turske i rastući uticaj islamista.

    Desničari iz AFD-a smatraju da je BiH propala država, a Rudiger Lukasen iz AFD-a je ukazao na prošle vojne misije na kojima je učestvovala Njemačka, od rata na Kosovu pa do Afganistana, za koje tvrdi da su protivni međunarodnom pravu jer nemaju odobrenje UN-a.

    “Stabilnost zapadnog Balkana svakako jeste u našem interesu jer postoji opasnost od dolaska izbjeglica, rasta kriminala ili slično. Ali ovakav mandat ništa neće izmijeniti”, rekao je on.

    Filip Kremer iz Zelenih je rekao da Dodik provocira paramilitarnim paradama, revizionizmom istorije i prijetnjom da će povući nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i odbrane s bh. nivoa.

    “Nećemo dopustiti još jedan rat u Evropi a obnovljeni mandat za Alteu je naš početni doprinos da se takav scenario već sad preventivno spriječi”, rekao je on.

    Adis Ahmetović, poslanik SPD-a, je rekao da njemački angažman u EUFOR-u sprečava secesionizam i stvaranje trećeg entiteta.

    “Sankcije moraju pogoditi one koji urušavaju državne strukture, demokratiju i prosparitet. BiH treba stabilne institucije koje mogu izdržati bilo koju formu etnonacionalizma”, rekao je on.

    Knut Abraham iz CDU/CSU je spomenuo doprinos Angele Merkel, bivše kancelarke, na povezivanju regiona kroz Berlinski proces i pozdravio je odluku sadašnje vlade Olafa Šolca da ovu politiku nastavi.

    On se usprotivio prijedlogu SPD-a o tome da se ne nastavi koncept konstitutivnih naroda u BiH.

    “Po meni, ovdje se radi o tome kako tri konstitutivna naroda učiniti ravnopravnim i garantirati manjinska prava ostalim grupama”, rekao je on.

  • “Shvatite da Putinu moramo da oduzmemo izgovor”

    “Shvatite da Putinu moramo da oduzmemo izgovor”

    Njemački vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek uputio je javnu molbu kanadskoj vladi da isporuči turbinu za gasovod Sjeverni tok 1.

    Ta turbina je zbog sankcija prema Rusiji zadržana posle završenog remonta, a ključna je za protok gasa u Evropu.

    Habek je izjavio za “Blumberg” da turbina za Severni tok 1 treba da bude vraćena pre nego što u ponedeljak počnu radovi na redovnom održavanju tog gasovoda.

    Isporučivanjem te komponente bi se oduzeo argument koji, kako kaže, služi ruskom predsedniku Vladimiru Putinu kao izgovor da ostavi cevovod zatvorenim.

    “Ja ću biti prvi koji će se boriti za dalji snažan paket sankcija EU (prema Rusiji), ali oštre sankcije moraju više da štete Rusiji i Putinu nego našoj ekonomiji. Zato tražim da se shvati da Putinu moramo da oduzmemo izgovor s turbinom”, rekao je Habek u telefonskom intervjuu njujorškoj agenciji.

    Nemačka se suočava sa mogućom racionalizacijom potrošnje energije u narednim mesecima, što bi moglo da pogodi preduzeća i potrošače i uvuče najveću evropsku ekonomiju u recesiju.

    Zapadni zvaničnici upozoravaju da bi Rusija mogla dugoročno da zatvori Severni tok posle završetka dvonedeljnog redovnog održavanja najvećeg ruskog cevovoda ka Evropi. Protok gasa je već smanjen za 60 posto u junu zbog problema sa turbinama, što je omelo napore Nemačke da obezbedi dovoljne zalihe u skladištima za zimu.

    “Potrebni su nam kapaciteti Severnog toka 1 da popunimo naša skladišta. Popunjeni skladišni kapaciteti u Nemačkoj nisu važni samo za nemačko tržište, već i za evropsko tržšte i za sigurnost snabdevanja u Evropi”, rekao je Habek.

    Ograničenje isporuka dovelo je potresa na tržištima gasa. Evropske cene gasa na terminskom tržištu, koje su se udvostručile tokom prošlog meseca, danas su na putu da zabeleže najveći dnevni rast u poslednjih više od devet meseci, navodi “Blumberg”.

  • Berlin danas odlučuje o slanju vojnika u BiH

    Berlin danas odlučuje o slanju vojnika u BiH

    Njemački parlament danas glasa o angažovanju do 50 vojnika Bundesvera u mirovnoj misiji EUFOR “Althea”, a ukoliko glasanje prođe pozitivno, kao što se očekuje, mandat počinje teći od danas do kraja juna naredne godine.

    U radnim materijalima, koje je Vlada Njemačke poslala na razmatranje poslanicima, ističe se da je glavni razlog njemačkog angažmana zabrinutost zbog, kako je rečeno, secesionističkih poteza Republike Srpske i zakona koje je usvojila Narodna skupština RS.

    “Zbog takvog razvoja situacije potencijal destabilizacije uz eskalaciju do mogućeg otcjepljenja Republike Srpske prisutniji je nego ikad ranije još od kraja rata 1995. godine. U tom kontekstu, bh. izbori 2. oktobra 2022. mogu stvoriti plodno tlo za dalje sukobe, što bi značilo potpuni raspad”, navedeno je u dokumentu.

    Osim direktnog navođenja RS, indirektno su prozvani i ostali politički akteri, optužujući političke strukture za etničke tenzije za koje se ističe da blokiraju napredak i procese reformi.

    “Nacionalistička i huškačka retorika ponovo su danas dio političkog diskursa”, naglasili su oni. Osim domaćih faktora, kao potencijalnu opasnost vide i djelovanje Rusije.

    “U ovom trenutku postoji opasnost da ruski napadački rat u Ukrajini i konfrontacija između zapadnih vrijednosti i Ruske Federacije budu iskorišteni od strane ruske strane kao katalizator za dalju destabilizaciju BiH”, navedeno je.

    Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH, za “Nezavisne novine” ističe da Republika Srpska podržava misiju EUFOR-a u okviru mandata koji mu je dodijelio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Što se tiče obrazloženja o namjerama za otcjepljenje RS, Trišić Babićeva ističe da se radi o njihovoj zlonamjernoj interpretaciji koja, prije svega, služi domaćim potrebama, kako bi se parlamentarci i javnost složili sa vraćanjem njemačke misije.

    “Smatram kako je BiH potrebno da njena tri naroda i entiteti preuzmu punu suverenost nad samim sobom. Što se tiče RS, zainteresovani smo za dogovor unutar BiH, put ka EU, ekonomski i socijalni razvoj”, rekla je Trišić Babićeva.

    Iz pravnog dijela dokumenta u Bundestagu proističe da Njemačka za vojni angažman neće tražiti saglasnost bh. vlasti, jer navodi da su za ovaj mandat dovoljni postojeća rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, postojeći zaključak Evropskog savjeta, saglasnost Bundestaga, mandat operacije EUFOR “Althea” i aneksi I i II Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Mandat prestaje u slučaju odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a ili zaključka Evropskog savjeta o neprodužavanju mandata ili njegovom prijevremenom završetku”, navedeno je.

    Osim doprinosa miru i stabilnosti BiH, cilj operacije je, kako je istaknuto, prevazilaženje etničkih tenzija, kao i približavanje BiH EU i NATO-u. Vojnici koji budu angažovani će, kako je naglašeno, dobiti i uputstva o upotrebi vatrene sile.

    “Primjena vojne moći od strane njemačkih oružanih snaga oslanja se na međunarodno pravo i biće dodatno precizirana kroz posebna pravila. Ona uključuju angažovanje vojne moći s ciljem vlastite zaštite i zaštite drugih pripadnika misije EUFOR ‘Althea’, kao i u slučaju pružanja prve pomoći. Pravo na samoodbranu se podrazumijeva”, dodaju u dokumentu.

  • Njemačka u problemu

    Njemačka u problemu

    Njemačka ima dovoljno zaliha gasa za jedan ili dva mjeseca ukoliko Rusija u potpunosti obustavi isporuke ovog energenta, izjavio je danas šef njemačke federalne mrežne agencije Klaus Miler.
    “Ukoliko više ne budemo primali ruski gas i ako zima bude prosječno topla, sadašnje zalihe u skladištima, uključujući obavezni tranzit prema drugim evropskim zemljama, trajaće možda mjesec ili dva”, rekao je Miler medijskoj grupi “Funke”.

    Ministarstvo ekonomije saopštilo je u petak da je trenutno popunjeno 61 odsto kapaciteta skladišta gasa, podsjeća “Sputnjik”.

  • Šolc o štednji energije

    Šolc o štednji energije

    Njemački kancelar Olaf Šolc se prethodnih desetak dana bavio međunarodnim pitanjima, pre svega ukrajinskim ratom, na tri velika samita: EU, G7 i NATO.

    Sada se, pred letnju pauzu, ponovo okrenuo unutrašnjim problemima, ali je adresirao je i pitanje ne baš laskavog sopstvenog imidža u javnosti, prenosi dpa.

    Šolc je za ARD dao intevju u kome je odgovarao i na lična pitanja prispela kroz društvene mreže. U tom segmentu je rekao da sam ide u kupovinu, a znao i koliko koštaju pojedini artikli, poput maslaca i jagoda.

    Kancelar je priznao da ne želi da se tušira hladnom vodom da uštedi energiju. “Svako mora za sebe da odluči, šta smatra ispravnim u životu. Neki se uvek tuširaju hladnom vodom, jer veruju da je zdravo,” rekao je Šolc. “Da buden iskren, ja baš i ne.”

    Šolc je ocenio da vrtoglavi rast cena može da postane socijalna bomba i pozvao građane na veće jedinstvo, ali nije najavio neke konkretne mere za rasterećenje stanovništva.

    Šolc je samo rekao da je u ponedeljak pokrenuo koordinisanu akciju sa poslodavcima i sindikatima, za jasan signal “da će u Nemačkoj ponovo svi raditi ruku pod ruku, socijalni partneri i država”.

    Cilj dijaloga vlade sa socijalnim partnerima, naučnicima i centralnom bankom je konsultacija o koracima protiv inflacije. Odluka o dodatnim konkretnim rasterećenjima za sada nije u planu, rekao je kancelar, ukazavši da dosadašnje mere vredne 30 milijardi evra.

    “Upravo sada se sve te mere realizuju”, rekao je Šolc.

    On, međutim, nije krio da ga rastuće cene energenata duboko zabrinjavaju. “Kada cena grejanja odjednom poraste za par stotina evra, to mnogi naprosto ne mogu da izdrže. To je socijalna bomba.”

  • Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Klaus Miler, šef njemačkog energetskog regulatora Bundesnecagenture, upozorio je da kreditne linije od 15 milijardi evra (15,64 milijarde dolara) koje je vlada obezbijedila za kupovinu zaliha gasa možda neće biti dovoljne da se do zime napune skladišta.

    Njemačka je uključila alarmno zvono povodom potencijalne nestašice gasa reagujući na sve manje isporuke iz Rusije, usljed eskalacije energetskog sukoba između Zapada i Moskve nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru.

    Miler je, u intervjuu za magazin VirtšaftsVoše objavljenom danas, naveo da bi cijene gasa zbog smanjene ponude mogle da porastu u međuvremenu, zbog čega bi 15 milijardi evra moglo da bude nedovoljno da se skladišta napune do zime.

    Njemačka je na saveznom nivou uvela obavezu da se skladišta gasa popune 80 posto do oktobra i do 90 procenata do novembra. Trenutni nivoi zaliha u skladištima su oko 61 odsto.

    “Što cijena gasa više raste, to je skuplje da se dostignu zakonski ciljevi popunjenosti skladišta predviđeni za oktobar i novembar”, rekao je Miler, prenosi Rojters.

    Najveća evropska privreda takođe bi mogla da se suoči sa nestašicom gasa narednih mjeseci ukoliko dotok ruskog gasa gasovodom Sjeverni tok 1, koji treba da bude obustavljen u julu radi redovnog održavanja, ne bude nastavljen, dodao je Miler.

    “Na osnovu našeg nedavnog iskustva sa Rusijom, bilo bi neodgovorno da pretpostavimo da će sve biti u redu samo od sebe”, ocijenio je on.

    Njemačka je prošlog mjeseca aktiviala drugu fazu svog trodelnog plana za vanredne situacije s gasom nakon što je Rusija smanjila isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Posljednja treća faza kriznog plana predviđa da država uvede racionisanje potrošnje goriva.

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je u subotu da bi Rusija mogla da nastavi obustavu isporuka gasa Sjevernim tokom 1 i po isteku roka utvrđenog za redovan remont gasovoda.

  • Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačka priprema planove ukoliko dođe do nestašice gasa, smanjit će industrijsku proizvodnju

    Njemačke zalihe ruskog plina trenutno su jako male te zbog toga ova država već počinje sa strategijom koja bi trebala funkcionisati i pomoći građanima ukoliko dođe do nestašice.

    Njemački energetski regulator naveo je prioritetne oblasti koje bi imale zaštićen pristup struji ako ove zime dođe do ozbiljnih nestašica plina, od domaćinstava i bolnica do farmaceutskih kompanija i proizvođača papira.

    “Proizvodi i usluge za zabavu će biti manje važni… Bazeni očigledno nisu kritični, kao ni pravljenje čokoladnih keksa. Ukoliko dođe do nestašice, prvo ćemo smanjiti industrijsku potrošnju”, rekao je Klaus Mueller, šef nadzornog tijela njemačke Federalne mrežne agencije.

    Mueller kaže i da je sloboda štampe od velike važnosti u kriznim situacijama, te da smatra da će potražnja za informacijama biti velika i da će zbog toga ovaj sektor morati funkcionisati.

    Njemačka je prošlog mjeseca pokrenula dva plana za hitne slučajeve nakon što je Rusija smanjila svoju isporuku preko gasovoda “Sjeverni tok 1”.

    Grad Hamburg dodijelit će toplu vodu za privatna domaćinstva i tako ograničiti maksimalnu temperaturu grijanja u slučaju akutne nestašice plina.

    Vlada apeluje na građane i velike kompanije da smanje potrošnju gasa i pomognu državi da tako napuni svoje kapacitete gasa do zime. Međutim, razmatraju se i nove mjere ukoliko se desi da gasa nestane.

    “U slučaju akutne nestašice gasa, topla voda može biti dostupna samo u određeno doba dana u hitnim slučajevima”, rekao je senator za okoliš iz Hamburga Jens Kerstan, a prenosi list Welt am Sonntag.

  • Berbok: U približavanju Zapadnog Balkana EU ne gubiti vrijeme

    Berbok: U približavanju Zapadnog Balkana EU ne gubiti vrijeme

    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok smatra da više ne treba gubiti vreme kada je riječ o približavanju zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

    Berbok se još jednom izjasnila za brz napredak u pogledu pristupa država zapadnog Balkana EU, piše Dojče vele (DW)

    “Ne treba više gubiti vrijeme na integraciji i približavanju. Šest zemalja zapadnog Balkana ne samo što geografski pripadaju srcu Evrope, već i politički”, rekla je Berbok nakon razgovora sa novom slovenačkom ministarkom spoljnih poslova Tanjom Fajon u Berlinu.

    Prema mišljenju Berbokove, ne smije postojati, kako je navela, “niša na Balkanu u kojoj bi se Rusija ili drugi akteri mogli učvrstiti”.

    Što se tiče Bosne i Hercegovine, Berbok je rekla da se odluka o statusu kandidata ne donosi zbog unutrašnje političke situacije, gdje se, prema njenoj ocjeni, intenzivira kurs Republike Srpske na otcjepljenju od države u cjelini.

  • Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Ruska obustava izvoza gasa koštala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini godine, pokazuju podaci koje je predstavilo industrijsko udruženje vbw.

    Ruski Gasprom smanjio je isporuku gasa u Njemačku gasovodom Severni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont, podseća Hrportfolio.

    Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u snabdevanju, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.

    Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada takođe planira da uvede više ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi manje zavisila od gasa iz cevovoda.

    U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat-sata gasa, a trećinu je iskoristila industrija.

    Na gas se greje polovina od ukupno 41 milion domaćinstava i vlada do početka sezone grejanja u želi da napuni podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i po meseca potrošnje, do nivoa od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.

    Bavarsko industrijsko udruženje vbw naručilo je istraživanje kako bi utvrdilo šta bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveću evropsku privredu.

    Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, hemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.

    Kada se u računicu uključe i indirektne posledice, na primer u nabavnim lancima, procenjeni gubitak u stvaranju vrednosti mogao bi da bude 193 milijarde evra u šestomesečnom periodu, utvrdili su autori istraživanja.

    “Nagli prekid uvoza ruskog gasa značajno bi uticao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posledice bi uticale na oko 5,6 miliona radnih mesta”, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brosard.