Oznaka: Njemačka

  • Više od polovine Nijemaca nezadovoljno radom kancelara Olafa Scholza

    Više od polovine Nijemaca nezadovoljno radom kancelara Olafa Scholza

    Prema istraživanju koje je naručio njemački list Bild am Sonntag, čak 62 posto Nijemaca nezadovoljno je radom Olafa Scholza od kada je postao kancelar u decembru 2021. godine. Samo 25 posto ispitanih je Scholza ocijenilo kao pozitivno.

    Mišljenje Nijemaca o trenutno vladajućoj “semafor” koaliciji koju čine SPD, FDP i Zeleni je jednako loše. Čak 65 posto je rad vladajuće koalicije ocijenilo negativno, a 27 posto je zadovoljno radom.

    Rezultati istraživanja pokazuju i da Scholz gubi popularnost u odnosu na raniji period. U sličnom istraživanju koje je provedeno u martu radom Scholza je bilo zadovoljno 46 posto Nijemaca, a samo 39 posto je bilo nezadovoljno.

    Izazov za Scholzovu popularnost predstavlja rast troškova života i inflacija koja je pogodila najveću ekonomiju Evropske unije. Također, zamjera mu se i nedovoljna podrška za Ukrajinu.

  • Njemački ministar: “Nećemo produžiti rad nuklearnih elektrana”

    Njemački ministar: “Nećemo produžiti rad nuklearnih elektrana”

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek odbacio je ideju o produženju rada tri preostale nemačke nuklearne elektrane radi uštede na gasu.

    On je rekao da bi se time uštedelo najviše 2 odsto izvora energije.

    Ova ušteda nije dovoljna da se ponovo pokrene debata o nuklearnoj energiji gde postoji konsenzus, rekao je Habek u razgovoru sa građanima, na dan otvorenih vrata vlade.

    Planirano je da preostala postrojenja budu zatvorena do kraja godine, u skladu sa zakonom koji je usvojila vlada kancelarke Angele Merkel nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukušima 2011. godine.

    “Ako uzmemo u obzir koliko bi uštedeli, to bi bila pogrešna odluka“, smatra Habek. On je dodao da je moguće da je otvoren za ideju produženja rada nuklearne elektrane u Bavarskoj ako se pokaže neophodnim za stabilnost i snabdevanje električnom energijom tokom zime. Njemačka će sprovesti testiranje svoje mreže u narednim nedeljama. Bavarska, važan motor nemačke privrede, zavisi od elektrana na gas i ima malo termoelektrana na ugalj i nema dovoljno vetroturbina.

  • Njemačka policija pokrenula istragu protiv Abbasa zbog izjave da je Izrael počinio 50 holokausta

    Njemačka policija pokrenula istragu protiv Abbasa zbog izjave da je Izrael počinio 50 holokausta

    Njemačka policija je pokrenula preliminarnu istragu protiv palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa nakon što je ranije ove sedmice u Berlinu izjavio da je Izrael izvršio “50 holokausta” nad Palestincima.

    Policija je jučer, 19. augusta, potvrdila za njemački list Bild da je Abbas pod istragom zbog toga što je izjavom mogao izazvati mržnju. Istraga je pokrenuta nakon što je podnesena krivična prijava. Relativiziranje holokausta u Njemačkoj je krivično djelo.
    Međutim, iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke su saopćili da će Abbas, kao predstavnik Palestine, imati imunitet od krivičnog gonjenja, jer je bio u službenoj posjeti.

    Podsjećamo, predsjednik Palestine je na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom reagirao nakon što je jedan od novinara od njega tražio da se izvini za ubistvo 11 izraelskih sportista tokom Ljetnih olimpijskih igara u Minhenu 1972., a koje je počinila grupa Palestinaca.

    “Ako se želite vraćati u prošlost, samo naprijed. Izrael je odgovoran za 50 masakara, 50 holokausta”, poručio je Abbas.

    Po izrazu lica njemačkog kancelara bilo je vidljivo da mu ova konstatacija nije prihvatljiva, ali u tom trenutku nije verbalno reagirao. Ovu izjavu je kasnije osudio.

    “Zgrožen sam nečuvenim izjavama palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa. Za nas Nijemce je neprihvatljivo i nepodnošljivo svako relativiziranje holokausta. Osuđujem svaki pokušaj negiranja holokausta”, naglasio je Scholz.

    Osim toga, nije prihvatio Abbasovu konstataciju da je odnos između Izraela i Palestine aparthejd.

  • Šolc negirao umješanost u slučajeve utaje poreza

    Šolc negirao umješanost u slučajeve utaje poreza

    Njemački kancelar Olaf Šolc odbacio je danas na saslušanju pred istražnim odborom Senata u Hamburgu optužbe za umješanost u slučaj utaje poreza hamburške privatne banke “Varburg”, dok je bio na čelu tog grada.

    “Nisam izvršio nikakav uticaj na poreski slučaj banke Varburg”, rekao je Šolc tokom svog drugog pojavljivanja pred istražnim odborom parlamenta u Hamburgu o aferi “kam-eks”, jednom od najvećih njemačkih poslijeratnih korporativnih skandala, prenio je Rojters.

    U “kam-eks” skandalu riječ je o bankama koje su pomagale svojim klijentima u utaji poreza na dobit od dividendi.

    Sporni su Šolcovi sastanci sa predstavnicima banke “Varburg” 2016. i 2017. godine, kada je on bio gradonačelnik Hamburga.

    “Ne postoji ni najmanji nagovještaj da sam se sa bilo čime složio”, rekao je Šolc aludirajući na druga svjedočenja pred komisijom, dodaje britanska novinska agencija.

    Šolc je naveo da grad-država Hamburg nije pretrpio štetu, a da je banka kasnije platila kaznu, dodajući da se nada da će nakon njegovog današnjeg iskaza prestati sa optužbama koje nisu bazirane na činjenicama.

  • Njemci traže ukidanje sankcija Rusiji

    Njemci traže ukidanje sankcija Rusiji

    Zanatlije iz njemačke pokrajine Zaksen-Anhalt u otvorenom pismu zatražile su od kancelara Olafa Šolca da ukine sankcije Rusiji.

    “Želite li stvarno da žrtvujete svoju zemlju?”, upitali su oni.

    Zanatlije su zatražile od Šolca da ukine sve sankcije protiv Rusije.

    “Mi zanatlije znamo iz mnogih razgovora sa našim mušterijama da velika većina građana ne želi da žrtvuje teško zarađeni životni standard. Ovo nije naš rat!”, podvlače u pismu.

    “Želite li vi biti kancelar koji je Nemačku doveo do propasti? Želite li vi da žrtvujete sopstvenu zemlju?”, pitaju zanatlije.

    Istovremeno kritikuju napad Rusije na Ukrajinu, ocenivši da se radi o teškom zločinu i jasnom kršenju Povelje UN.

    “Međutim mi se brinemo za budućnost naše dece i unučadi, za opstanak naših preduzeća, za našu zemlju”, podvukli su oni.

    Zanatlije ističu da Ukrajina nije baš “čista” demokratska država, podsećajući da se radi o korumpiranoj državi.

    “Želite li za to da žrtvujete Nemačku?”, istakli su oni.

    Prema njihovim rečima, ako cene dalje budu rasle, onda “obični građani” više neće moći da priušte život.

  • Njemačka smanjuje PDV za gas

    Njemačka smanjuje PDV za gas

    Doplata za gas će Nijemcima donijeti znatno veće račune od 1. oktobra do marta 2024, a kancelar Olaf Šolc najavljuje da će porez na dodatu vrijednost (PDV) za gas u istom periodu biti smanjen sa 19 na sedam odsto.

    Ipak, gas će uskoro biti mnogo, mnogo skuplji, piše DW i ocjenjuje da Nijemce čeka teška zima.

    Razlog za to je jasan – Nijemci su veoma zavisni od snabdijevanja gasom iz Rusije, a Rusija je već svela isporuke na minimum zbog rata u Ukrajini, navodi se u tekstu. “Rast cijene energije je veliki teret za mnoge građane. Vlada je saglasna da potrošači gasa ne bi trebalo da budu dodatno opterećeni obaveznim PDV-om za gas”, rekao je kancelar Šolc (SPD) u Berlinu.

    Porez na dodatu vrijednost za gas će stoga biti smanjen sa 19 na sedam odsto i važiće do marta 2024, dok važi i doplata za gas. Njemačka vlada ima mogućnost da smanji važeći PDV na minimalnu stopu EU od 5 procenata, ali ipak nije htjela da ide tako daleko, dodaje DW.

    Trejding Hab Evropa (THE) objavio je početkom ove sedmice da će građani Njemačke od 1. oktobra morati da plaćaju taksu od 2,419 centi po kilovat-satu gasa. Novac je namijenjen kompanijama koje zbog gubitka snabdijevanja gasom iz Rusije moraju da traže alternative – a to je komplikovano i skupo.

    Uz to dolazi i doplata za kontrolnu energiju 0,57 centi po kliovat-satu i doplata za skladištenje gasa od 0,059 centi po kilovat-satu, saopštio je THE u četvrtak. To znači da je doplata na gas ukupno 3,048 centi po kilovat-satu.

    Za prosječnu porodicu sa dvoje djece i stanom od oko 100 kvadrata, to rezultira dodatnim troškovima od oko 575 evra godišnje, i to samo za doplatu .Dodatni troškovi za stvarnu potrošnju još nisu utvrđeni, ali mogu biti izuzetno visoki i pogodiće ljude na proleće kada dobavljači gasa obračunaju stvarnu potrošnju, navodi DW.

    Šolc je rekao da će smanjenjem PDV-a potrošači gasa sveukupno biti rasterećeni u mnogo većoj mjeri nego što su opterećeni državnom doplatom na gas.

    Neke kompanije su najavile da će se odreći doplate za gas jer ostvaruju profit uprkos svemu, kao na primjer koncerni RWE i njemačka kćerka koncerna Šel. Ostalih 12 uvoznika gasa će rado prihvatiti doplatu.

  • “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    Nastup bijesa CSU političara Kristijana Šmita pokazuje da OHR treba ukinuti, piše Maksimilijan Pop u njemačkom listu “Špigl” u komentaru pod imenom “Poput kolonijalnog gospodara”.

    Pop u svom komentaru ističe da ovaj haotičan nastup još jednom u prvi plan povlači pitanje da li je Šmit dorastao ovom poslu koji zahtijeva vrhunske diplomate.

    “Međutim, problem je i mnogo dublji jer u stvarnosti treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna i predstvlja nipodaštavanje za ljude u BiH”, smatra komentator “Špigla”.

    On navodi da EU treba pod hitno dati ponude zemljama Balkana ili će od svega profitirati Moskva.

    U komentaru se podsjeća da je Šmit tri decenije zastupao CSU u Bundestagu i da za to vrijeme na sebe nije skrenuo pažnju diplomatskim umijećem.

    Kao ministar poljoprivrede glasao je suprotno uputstvima njemačke Savezne vlade za odobrenje pesticida glifosata u EU.

    Nakon napuštanja Bundestaga 2021. godine, Šmit je navodno želio da postane rukovodilac “Hans Zajdel” fondacije koja je bliska njegovoj stranci, što mu nije uspjelo, te ga je, kako se navodi u “Špiglu”, umjesto te pozicije Vlada poslala u BiH.

    Pop podsjeća da je OHR formiran krajem rata u BiH 1995. godine i podređen je savjetu od 50 država i organizacija kako bi nadgledao sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U postratnim godinama je OHR pod rukovodstvom prvog visokog predstavnika i bivešeg švedskom ministra Karla Bilta pomogao da se izgrade državne institucuje u BiH.

    Pop ističe da je OHR u međuvremenu postao anahron.

    Prema njegovim riječima, visokog predstavnika ne biraju građani BiH nego ga postavlja međunarodna zajednica, ali, bez obzira na tu činjenicu, formalno ima velika ovlaštenja da može nametati zakone i uticati na državne poslove. “Noje Ciriher cajtung” uporedila je visokog predstavnika sa imperijalističkim institucijama 19. vijeka.

    U komentaru se podsjeća da su njemački kancelar Olaf Šolc i ministar inostranih poslova Analena Berbok bili ove godine u posjeti Balkanu i da su oboje ukazali na značaj regiona za evropsku stabilnost, ali je istina, zapravo, da se Berlin i Brisel ne interesuju za zemlje nasljedice bivše Jugoslavije i Albaniju. Pregovori EU sa zemljama Balkana godinama tapkaju u mjestu.

    Pop napominje da mnoge zemlje EU nisu spremne da prihvate novu članicu Unije. Političari u Beogradu, Sarajevu i Skoplju pretpostavljaju i koji su razlozi, zbog kojih pojedini, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, manje ili više flertuju s Moskvom.

    Rusija i Kina se ekonomski i politički šire po Balkanu, a EU je odgovorna za geopolitički vakuum na svom južnom krilu.

    Zbog toga je, smatra Pop, veoma bitno da EU balkanskim zemljama pruži konkretne ponude. Ne mora to odmah biti punopravno članstvo, ali može pristup evropskom tržištu kako je to skicirala tink-tenk organizacija Evropska inicijativa za stabilnost na jednom od svih papira.

    Za BiH i druge zemlje Balkana je neophodna perspektiva. Ono što im ne treba, svakako jesu lekcije nekadaših poslanika Bundestaga, zaključuje se u komentaru “Špigla”

  • Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Govor Kristijana Šmita, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kojeg Republika Srpska ne priznaje, u srijedu je izazvao neuobičajeno veliku pažnju u njemačkim medijima, te se našao na udaru kritika i na društvenim mrežama.

    Zastupnica u Evropskom parlamentu, Delara Burkhardt, je prokomentarisala Šmitovo ponašanje na Twitteru:

    “Ono što bosanskom civilnom društvu treba od međunarodne zajednice: solidarnost u borbi protiv rasisitičke podjele u zemlji i za demokratsku izbornu reformu. Šta dobija.”

    Njemački magazin Špigl je komentarisao da Šmitov izliv bijesa nije bio nimalo diplomatski.

    Pomenuo ga je i dnevni list Štutgarter algemajne, komentarom da je njegov emotivan izliv izazvao veliko uzbuđenje u javnosti i na društvenim mrežama.

    Jedan od najvećih njemačkih portala Fokus komentarisao je da se Šmit iskalio na novinare. Dnevne novine Velt, takođe, nisu izostale u komentaru Šmita, koji je naveo da ga ni uključene kamere nisu spriječile u izlivu emocija i reakciji na novinarsko pitanje.

    Inače, Šmit, je juče nakon pitanja novinara u Goraždu o izmjenama Izbornog zakona BiH burno reagovao, govoreći da mu je dosta političkih igara.

  • Dodik poručuje da nikakav novac nije dovoljan da sruši karakter srpskog naroda

    Dodik poručuje da nikakav novac nije dovoljan da sruši karakter srpskog naroda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da nije zgodno imati probleme sa Njemačkom, ali da nikakav novac nije dovoljan da se sruši karakter srpskog naroda, što Nijemci moraju da razumiju.

    Kada Njemačka u Bundestagu donese rezoluciju u kojoj se poziva na ukidanje Republike Srpske i da se načini drugi sistem uređenja u BiH, onda se moramo protiviti, rekao je Dodik novinarima, komentarišući navode da je Njemačka obustavila novac za kasarnu Oružanih snaga BiH u Doboju.

    On je u Stričićima na Manjači naveo da je laž da je “Simens” zaustavio rekonstrukciju generatora na Trebišnjici.

    – Kada vam pošalju Kristijana Šmita, koji sve ignoriše i dovodi do još većeg nereda u BiH, onda se mora reagovati. Još vam pošalju i neke vojnike koji brane njihove interese, onda moramo reći – hvala vam za vaš novac – rekao je Dodik.

    On je istakao da je 80 odsto sredstava koje je Njemačka dala Republici Srpskoj kredit koji institucije Srpske uredno vraćaju.

    – Ako nisu zainteresovani, za plasman ima i drugih mjesta gdje možemo povući novac, što i radimo – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je saglasan sa stavom Njemačke da novac za odbranu BiH ne dodjeljuje.

    – Međutim, kako misle da kasarnama u Federaciji BiH novac daju. Ako narednu odluku budu htjeli realizovati, neće moći ni u FBiH, kada je riječ o odbrani. Ako hoće tu podjelu BiH, saglasan sam, a 200.000 evra za Njemačku je smiješno – zaključio je Dodik.

  • Abbas u Njemačkoj izjavio da je Izrael počinio “50 holokausta”, Scholz reagovao: Zgrožen sam

    Abbas u Njemačkoj izjavio da je Izrael počinio “50 holokausta”, Scholz reagovao: Zgrožen sam

    Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je tokom jučerašnje (16. augusta) konferencije za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom izjavio da je Izrael izvršio, kako je rekao, 50 holokausta. Scholz tada nije reagirao, ali je danas osudio ovu izjavu.

    Konferencija za novinare bila je nakon susreta dvojice zvaničnika u Njemačkoj. Jedan od novinara je Abbasa tražio da se izvini za ubistvo 11 izraelskih sportista tokom Ljetnih olimpijskih igara u Minhenu 1972., a koje je počinila grupa Palestinaca.

    “Ako se želite vraćati u prošlost, samo naprijed. Izrael je odgovoran za 50 masakara, 50 holokausta”, poručio je Abbas.

    Po izrazu lica njemačkog kancelara bilo je vidljivo da mu ova konstatacija nije prihvatljiva, ali u tom trenutku nije verbalno reagirao. Ovu izjavu je danas osudio.

    “Zgrožen sam nečuvenim izjavama palestinskog predsjednik Mahmouda Abbasa. Za nas Nijemce je neprihvatljivo i nepodnošljivo svako relativiziranje holokausta. Osuđujem svaki pokušaj negiranja holokausta”, naglasio je Scholz.

    Osim toga, nije prihvatio Abbasovu konstataciju da je odnos između Izraela i Palestine aparthejd. Izjavu predsjednika Palestine osudio je i izraelski premijer Yair Lapid, piše Jerusalem Post.