Oznaka: Njemačka

  • Putin i Scholz razgovarali 90 minuta

    Putin i Scholz razgovarali 90 minuta

    Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Glavna pažnja bila je posvećena situaciji oko Ukrajine u kontekstu ruske agresije.

    Putin je ustvrdio da ukrajinska vojska krši međunarodno humanitarno pravo kontinuiranim granatiranjem gradova Donbasa, “usljed čega stradaju civili i namjerno se nanosi šteta civilnoj infrastrukturi”, navode iz Kremlja.

    Kako se navodi u saopštenju njemačke vlade, njemački kancelar se založio za diplomatsko rješenje situacije u Ukrajini i upozorio da svi ruski koraci u pravcu aneksije neće ostati bez odgovora niti će biti priznati ni pod kojim okolnostima.

    Pored toga, Scholz se dotakao teme zarobljenih boraca. On je istakao potrebu da se prema njima postupa u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

    Njemački kancelar je pozvao da se osigura bezbjednost Zaporoške nuklearne elektrane i izbjegne eskalacija. Dvojica lidera su razgovarala sat i po i dogovorili se da nastave kontakte.

  • Njemačka odbila Ukrajinu: “Dostigli smo limit”

    Njemačka odbila Ukrajinu: “Dostigli smo limit”

    Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht odbacila je zahteve da se Kijev snabdeva glavnim borbenim tenkovima Leopard 2.

    Ministarka je napomenula da nijedna druga država do sada nije isporučila Kijevu borbena vozila pešadije ili glavne borbene tenkove zapadne proizvodnje, i insistirala da Njemačka “neće preduzeti takvu akciju jednostrano”, kako citira Rojters.Njeni komentari su usledili nakon što je šef njemačkog komiteta za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman insistirala da Berlin ima obavezu da pomogne očuvanju demokratije u Ukrajini. “Nemačka mora odmah da odigra svoju ulogu u uspesima Ukrajine i snabdeva zaštićena vozila — borbeno vozilo pešadije Marder i glavni borbeni tenk Leopard 2”, rekla je ona novinskoj agenciji DPA u nedelju, otvarajući Nemački savet za spoljnu politiku. Lambreht je ranije rekla da je nemačka vojna pomoć Ukrajini dostigla svoj limit i da će Berlin sada tražiti druge načine da podrži kijevske snage. “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu, a predali smo neverovatan iznos iz rezervi Bundesvera. Ali u ovom trenutku sasvim jasno kažem da smo dostigli granicu”, rekao je Lambreht nemačkom parlamentu prošle nedelje. Ona je istakla da Nemačka ne može više da poklanja svoje oružje ako želi da zadrži sposobnost da se brani. Ministarka je dodala da postoje i drugi načini na koji Berlin može pomoći Ukrajini, a to je korišćenje takozvane kružne razmene, preko koje Nemačka drugim zemljama EU daje novo oružje u zamenu za staro, koje se potom šalje Ukrajini. Lambreht je rekla da je Nemačka već napredovala u tom pogledu, zaključivši takve razmene sa Češkom i Slovačkom. Nemačka je snabdevala Kijev raznim oružjem od početka sukoba u Ukrajini u februaru. Berlin je Ukrajini isporučio protivvazdušne raketne sisteme Stinger, samohodne haubice Pancerhaubitze 2000, tenkove za protivvazdušne topove Gepard i drugo oružje.

  • “Njemački ambasador dolazi da provodi malicioznu politiku nad Srbima”

    “Njemački ambasador dolazi da provodi malicioznu politiku nad Srbima”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naveo je da odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH nije mogao da prihvati jer unaprijed zna da on dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

    Dodik je ukazao da zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske, i da on, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne može prihvatiti imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed zna da dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

    Dodik je to, između ostalog, naveo u izjavi o proglašenju odluke o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Izjava je objavljena na sajtu Narodne skupštine Republike Srpske. O prijedlogu odluke o potvrđivanju ove izjave izjasniće se parlament Srpske.

    Dodik je naveo da su na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH 2. septembra za tu odluku bili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, a da je on, kao srpski član Predsjedništva BiH, izabran sa teritorije Republike Srpske, glasao protiv, jer smatra da je destruktivna po vitalne interese Srpske.

    On je obrazložio da je Članom 5 stav 3. Ustava BiH i članom 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

    “Republika Srpska, koju predstavljam u tročlanom kolektivnom tijelu Ustavom nazvanom Predsjedništvo BiH, bori se za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tom putu smo usamljeni”, navodi Dodik.

    On je istakao da je Savezna Republika Njemačka jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je ta uloga obavezuje na dosljednu primjenu slova Dejtonskog sporazuma i poštovanje Ustava BiH koji proističe iz njega.

    Prema njegovim riječima, spoljna politika Savezne Republike Njemačke, naročito od 2021. godine naovamo, upadljivo je usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje.

    U ambijentu kakav vlada u BiH, Dodik je rekao da takav pristup može samo proizvesti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rješenje.

    “Insistiranje na nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, je dokaz jednog diskriminatornog i anahronog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Savezne Republike Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanja u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i daljem usložnjavanju situacije”, naveo je Dodik.

    On je istakao da je dodatno produbila jaz i kontroverzna rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke Adis Ahmetović, koji u Bundestagu otvoreno zastupa i podržava agendu SDA, kao i da je ogolila otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno.

    “Ova, po stabilnost BiH, opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu uređenja u BiH, zagovarajući ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje”, naglasio je Dodik.

    On je naglasio da pokušaji revizionističkog pristupa uperenog protiv dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji zagovaraju određene političke strukture potpomognute spoljnim uticajima, traže stalnu pripravnost snaga koje štite uređenje i poredak zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, ali i pomoć dobronamjernih partnera.

    “Bez obzira na to što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene, njemačka strana je bez ustezanja postavila ultimatum jednoj suverenoj državi – barem volimo da mislimo da BiH to jeste – i zatražila da se u datom roku Predsjedništvo izjasni o svom stavu”, napomenuo je Dodik.

    Dodik je podsjetio da, prema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna obrazložiti svoju odluku.

    Tražiti od Predsjedništva da u zadatom roku od 48 časova dostavi objašnjenje zašto /još uvijek/ nije dat agreman ambasadoru Njemačke, Dodik smatra apsurdom koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem.

    “Nije na odmet istaći da je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Njemica, a dobro znamo kakve odluke taj sud donosi. Presude su po pravilu protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini”, dodao je Dodik.

    On je istakao da je Savezna Republika Njemačka, nažalost, vodeći predvodnik obustavljanja mnogih, prije svega infrastrukturnih projekata EU u Republici Srpskoj.

    “A sve to samo zbog našeg insistiranja na poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je osnova za funkcionisanje i opstanak BiH. 

    Cijeneći moć i snagu Njemačke, izražavam nadu da je Njemačka još dobronamjeran partner svih naroda koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi drugi gotovo po pravilu uvijek Srbi”, naveo je Dodik.

    U skladu sa navedenim, Dodik je kao srpski član Predsjedništva BiH naveo da u ovom trenutku nije mogao dati saglasnost na odluku o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, već je dostavlja na odlučivanje Narodnoj skupštini Republike Srpske koja je jedina nadležna instanca u skladu sa zakonskim regulativama i svojim ovlaštenjima za dalje preispitivanje ove odluke.

    “Iz svega navedenog proizilazi da je odluka o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 2. septembra ove godine, veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske, te Vas pozivam da ovu izjavu o proglašenju potvrdite dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju. Potvrđivanjem izjave o proglašenju, na način kao što je navedeno, osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu”, obrazložio je Dodik.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za srijedu 14. septembra posebnu skupštinsku sjednicu o Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a na duži rok čak i nakon što se potroši specijalni fond od 100 milijardi evra i prihvati ulogu vojnog vođstva koju je do sada izbjegavala, izjavila je ministar odbrane Kristin Lambreht.

    U uvodnom govoru u kojem je iznijela svoje političke ciljeve, ministar odbrane Kristin Lambreht je naglasila da će u budućnosti novac morati da dolazi iz povećanog budžeta za odbranu.

    “Ovaj novac nam je potreban bez ako i ali i potreban nam je na duge staze da napor koji ulažemo sa 100 milijardi ne bude uzaludan”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, mora se spriječiti situacija da NJemačka za nekoliko godina ne može sebi da priušti održavanje opreme koju sada kupuje”.

    “Veličina, geografski položaj i ekonomska snaga NJemačke daju nam vodeću ulogu, bez obzira da li nam se to sviđa ili ne – uključujući i u slučaju vojske”, dodala je Lambrehtova.

    Lambrehtova je, takođe, lobirala za ublažavanje strogih njemačkih vojnih izvoznih pravila kako bi se olakšali zajednički evropski odbrambeni projekti, inicijativa koja će sigurno iznervirati dijelove njene Socijaldemokratske partije, kao i Zelene koji takođe pripadaju Šolcovoj Vladi.

    U velikoj promjeni politike nakon višedecenijske vojne uzdržanosti koja je djelimično ukorijenjena u krvavoj istoriji NJemačke 20. vijeka, kancelar Olaf Šolc najavio je da će fond koji će povećati vojnu potrošnju Berlina premašiti dva odsto BDP-a.

    Novac je namijenjen vraćanju naoružanja i opreme Oružanih snaga NJemačke na standarde nakon decenija iscrpljivanja nakon završetka Hladnog rata.

    NATO saveznici su oštro kritikovali Berlin u prošlosti jer nije dostigao cilj od dva odsto, a nejasno je da li će Berlin zadržati svoju vojnu potrošnju iznad praga od dva odsto kada se fond potroši.

  • Šolc: “Spremni smo”

    Šolc: “Spremni smo”

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je ta zemlja dobro pripremljena za energetsku krizu koja se očekuje na zimu i da građani nemaju razloga za zabrinutost.

    “Prebrodićemo to. Živimo u ozbiljnim vremenima”, rekao je Šolc u video-poruci koja je emitovana danas.

    On je dodao da krizu ne osećaju samo građani u Ukrajini, veći oni u Evropi i mnogi u svetu, prenosi Bild.

    Ipak, Njemačka je dobro pripremljena za činjenicu da Rusija u velikoj meri obustavi dotok gasa zbog rata, rekao je Šolc ukazavši na skladišta gasa, napore da se uveze tečni gas i mogućnost korišćenja fosilne energije, a u slučaju potrebe i nuklearne.

    Pored toga, savezna vlada planira paket pomoći građanima, rekao je Šolc i dodao da niko neće biti prepušten sam sebi.

  • Jedna od najvećih zapljena kokaina u Njemačkoj, uhapšena četvorka

    Jedna od najvećih zapljena kokaina u Njemačkoj, uhapšena četvorka

    Četiri osobe privedene su u Njemačkoj nakon zapljene oko 700 kilograma heroina, jedne od najvećih u toj zemlji, saopštila je danas njemačka policija.

    Droga je zaplijenjena u Hamburgu krajem avgusta u okviru operacije protiv kriminalne grupe koja je krijumčarila narkotike iz Irana, prenosi Rojters, piše Tanjug.

    Tada su uhapšeni neimenovani četrdesetogodišnji tursko-srpski državljanin (30) koji je osumnjičen kao kolovođa, Iranac (35), turski posrednik (53) i Nijemac (54), koji je osumnjičen da je koristio logističku flotu svoje firme za transport droge.

    Dvojica su privedena u Nizozemskoj, a po jedan u Njemačkoj i Španiji.

    Policija je tada zaplijenila i dokumenata, laptopove, uređaje za skladištenje podataka, pametne telefone i vozila.

    Tužioci traže izručenje trojice uhapšenih u inostranstvu, a sud u Drezdenu treba da donese odluku o tome da li osoba koja je pritvorena u Njemačkoj treba da bude uhapšena.

  • Njemačka je pred problemom koji nije očekivala od susjednih država

    Njemačka je pred problemom koji nije očekivala od susjednih država

    Pojedine susjedne države Njemačke su u dilemi da li da s Njemačkom potpišu bilateralne sporazume kojima će se obavezati na dijeljenje plina u slučaju krize u snabdijevanju ovom energentom.

    Ovo je objavio list Die Welt, pozivajući se na dokument njemačkog Ministarstva privrede. S obzirom na to da je Rusija ovoj državi redukovala isporuku plina, s Danskom i Austrijom je dogovorila da će se plin dijeliti kako bi se izbjegla panika i smanjio rizik gomilanja zaliha goriva.

    Ministarstvo privrede Njemačke je u julu ove godine saopštilo da intenzivno i dugo radi na dogovoru s ostalim susjednim zemljama, među kojima su Poljska i Italija. Ali, kako piše spomenuti list, razgovori su teži od očekivanog.

    “Belgija, Luksemburg, Holandija i Poljska izbjegavaju konstruktivne pregovore i sklapanje bilateralnih sporazuma o solidarnosti”, navedeno je u izvještaju koji je ustupljen njemačkim parlamentarcima.

    Očekuje se da će Vlada Italije pregovarati nakon parlamentarnih izbora koji će biti održani krajem ovog mjeseca. U izvještaju je navedeno da nije moguće ni predvidjeti kada će se potpisati trilateralni sporazum sa Švajcarskom i Italijom.

    Susjedne zemlje nisu voljne za sporazum zbog neslaganja oko kompenzacije koju bi Njemačka trebala platiti domaćim kompanijama za eksproprijaciju njihovog plina namijenjenog za komšije.

    Ministarstvo privrede nije bilo odmah dostupno za komentar ovog izvještaja. Države Evropske unije su se takođe u julu obavezale da će u slučaju krize u snabdijevanju dijeliti energente te bi same trebale utvrditi mehanizam za primjenu ovog dogovora.

  • Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Kako se bliži sezona grejanja, tako se pitanja množe: Ako Njemačka više ne može da računa na ruski gas, šta još može da učini?

    Da li će biti dovoljno zaliha za zimu? Koliko sve to može da košta? I šta će biti posle?

    Čini se da su skeptici koji su predviđali potpuni prekid snabdevanja gasom putem Severnog toka 1 bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije pokazuju da zvanična Moskva isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija.

    Nešto gasa još uvek stiže u Nemačku preko ukrajinskog gasovoda – donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat-sati dnevno, dok je poslednji put preko Severnog toga 1 bilo isporučeno oko 350 gigavat-sati. Poređenja radi, oko 2.800 gigavat-sati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Holandije. Rezervoari gasa u Nemačkoj su protekle nedelje napunjeni s 1.350 gigavat-sati.

    Najvažnije pitanje koje se sada postavlja glasi: da li će bez gasa iz Rusije biti dovoljno tog energenta da se preživi sledeća zima, bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi moglo da donese restrikcije za privatna domaćinstva?

    Spremni za zimu – uz visoku cenu

    Ukratko: šanse su dobre – iako je cena visoka. Nemačka skladišta trenutno su popunjena sa 86,1 odsto, što je znatno iznad proseka u poslednjih šest godina. Nivo skladištenja predviđen uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnut. To je bilo moguće jer Nemačka plaća visoke cene prilikom kupovine, a beleži i uštede, i to ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je Klaus Miler, šef nemačke Agencije za mreže koja je zadužena za energetiku.

    Ipak, eksperti ocenjuju da je bez isporuka iz Rusije, teško ispuniti cilj da se do 1. novembra skladišta popune na 95 odsto. Ukoliko bi se rezervoari popunili na 90 odsto, što znači oko 220 teravat-sati, i uz pretpostavku da je mesečna potrošnja gasa kao protekle zime, ta količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za skoro dva meseca – bez ikakvog uvoza. U ovom trenutku se, inače, dnevno uvozi tri teravat-sata gasa.

    Plutajući terminali za tečni prirodni gas (LNG) koji su trenutno u izgradnji mogli bi da obezbede dodatni uvoz. Miler očekuje da će ove zime čak tri terminala biti u funkciji. “A sledeće godine bi šest do sedam terminala u Nemačkoj omogućilo značajan uvoz“, rekao je Miler, ali istovremeno i naglasio da je LNG-gas “skup“.

    Velika neizvesnost

    Čini se, dakle, da je snabdevanje gasom za ovu zimu obezbeđeno – uz dodatne velike izdatke. Ipak, još uvek vlada velika neizvesnosti za zimu 2023/24. Pritom su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati.

    Velika nepoznanica je kakvo će vreme biti od novembra, kada počinje sezona grejanja, jer to ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema podacima Nemačke meteorološke službe, prosečna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Statistika Agencije mreže pokazuje da su Nemci u januaru potrošili oko deset odsto manje gasa nego prethodne godine – verovatno i zato što su se trudili da uštede očekujući rast cena.

    Nemačka vlada, međutim, želi mnogo više: u poređenju s prethodnim godinama, 20 odsto potrošnje gasa sada bi trebalo da uštede i privatna domaćinstva. Prema rečima šefa Agencije Milera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grejanja, odnosno o uredbi koja bi to regulisala za stanodavce. Dobavljači bi takođe mogli da podstaknu štednju gasa bonusima i premijama.

    Potraga za partnerima – i solidarnost

    Ako dakle Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, onda drugi partneri dobijaju na značaju. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdevač Njemačke gasom, kao i Holandija, dosegle granice svojih mogućnosti. Nemačka i Evropska unija uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca i zato Katar, Alžir i SAD koji imaju svoje LNG-terminale postaju posebno važni.

    S obzirom na duboku povezanost tržišta gasa u Evropi, solidarnost među zemljama EU takođe igra važnu ulogu. Ali pojedine države najavljuju da će, kada se situacija pogorša, uvesti mere izolacije kako bi dale prioritet brizi o sopstvenom stanovništvu. To bi moglo da se spreči bilateralnim sporazumima o solidarnosti, koji i predviđa Uredba EU pod nazivom “Sigurnost snabdevanja“ (Security of Supply).

    Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma – Njemačka ih je potpisala sa Danskom i Austrijom, a ove nedelje je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumjevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Gasni priključci u tu svrhu bili bi instalirani u sledećih nekoliko sedmica.

    Na tržištu gasa se, dakle, mnogo toga događa, ali situacija sa snabdevanjem ostaje neizvesna. Ono što je sigurno jeste da će gasna kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – i da će Nemačka morati duboko da zavuče ruku u džep kako bi je rešila.

  • Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok odbacila je tvrdnje da Berlin čini premalo da se diplomatskim sredstvima zaustavi rat u Ukrajini.

    “Pregovaramo iza kulisa”, kazala je Berbok u njemačkom Bundestagu.

    Ona je naglasila da su Ujedinjene nacije u ovakvim trenucima jedini ključ za pomeranje u pravcu mira.

    “To je diplomatija koja djeluje”, podvukla je Berbok.

    Ona je kazala da se Rusija sprovodi napad na Ukrajinu na različitim nivoima, između ostalog, i lažnim vestima i propagandom.

    “Nemojte nasedati na to”, poručila je ona.

    Kazala je da će oni, koji se s pravom brinu zbog računa za struju, dobiti pomoć kroz socijalne pakete rasterećenja.

    “Živimo, na sreću, u slobodnoj zemlji i svako može da demonstrira protiv čega želi. Ali nemojte dozvoliti da ruski režim napadne našu snagu, a to je jedinstvo”, poručila je Berbok.

    Ona smatra više nego ciničnim ako se ljudi koji se u Nemačkoj brinu zbog računa za struju, zloupotrebljavaju protiv ljudi u Africi koji ne znaju kako da prehrane decu, ili Ukrajinaca.

  • Šolc odbio: Sami su krivi

    Šolc odbio: Sami su krivi

    Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio poljske zahteve za isplatu štete koju je Njemačka napravila toj zemlji tokom Drugog svetskog rata.

    “Kao i sve vlade pre mene mogu da podsetim da je pitanje ratnih reparacija međunarodno pravno finalno rešeno”, rekao je socijaldemokratski političar u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, prenosi RTS.Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski izjavio je nedavno da će Poljska zvanično podneti zahtev da joj Nemačka plati odštetu za žrtve, materijalnu štetu i zločine okupacionih vlasti tokom Drugog svetskog rata, u iznosu od 1,32 milijarde dolara.

    “Donjeta je odluka da se zvanično traže reparacije od Njemačke, da dobijemo odštetu za sve ono što je Njemačka ili nemački narod učinio Poljskoj od 1939. do 1945. godine. U međunarodnim odnosima su stvari takve da, ako jedna država nanese drugoj velike štete, kasnije nakon vojnog poraza mora da se razračuna. Nema nikakvog povoda da Poljska bude isključena iz tog principa”, kazao je Kačinjski.

    On je upozorio da neće biti nimalo lako doći do reparacija od Nemačke i da to može da traje dugo, ali je izrazio nadu da će se zainteresovati i druge države, konkretno Izrael, pošto Poljska traži odštetu i za smrt 5,2 miliona svojih državljana, medju kojima su većina bili Jevreji.

    Njemačka navodi da je pitanje ratne odštete Poljskoj pravno zatvoreno jer je sama Poljska to pitanje zatvorila dva puta, bilateralnim ugovorom o priznavanju poratnih granica na Odri i Nisi iz 1970. godine, i prilikom pregovora o ujedinjenju dve Njemačke 1990. godine, kada Varšava nije postavila pitanje odštete iako je već bila nezavisna od Moskve.