VRBAS Media

Oznaka: Njemačka

  • Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Izvoz sirove nafte iz Rusije u Njemačku praktično je stao početkom ove godine.

    Njemački Savezni zavod za statistiku je u ponedeljak saopštio da je u Nemačku u januaru stigla samo preostala količina od 3.500 tona, prenosi dpa.

    Ta nafta je već bila uvezena u Evropsku uniju pre početka godine.

    U januaru 2022. godine, pre sukoba Rusije i Ukrajine, Njemačka je uvezla 2,8 miliona tona ruske sirove nafte, saopštile su vlasti. Uvezena količina je tako opala za 99,9 odsto.

    Ukupno je Nemačka uvezla 6,2 miliona tona sirove nafte u vrednosti od 3,8 milijardi evra (4 milijarde dolara) u januaru tekuće godine. To je bilo za 20,5% manje u obimu i 9,6% u vrednosti nego u istom mesecu prošle godine.

    Udeo Rusije u ukupnom njemačkom uvozu nafte pao je sa 36,5% u januaru 2022. na 0,1% u januaru 2023. godine, prema proračunima statističara.

    To je kompenzovano većim uvozom iz Norveške (porast od 44% na 987.000 tona), Britanije (porast od 42% na 959.000 tona) i Kazahstana (porast od 34,6% na 928.000 tona).

    Njemačka je na prelazu godine zaustavila sav uvoz sirove nafte iz Rusije. EU zabrana uvoza ruske sirove nafte koja stiže tankerima već je bila na snazi od 5. decembra.

    Njemačka zabrana uvoza nafte iz naftovoda Družba usledila je 1. januara 2023. Naftni embargo ima za cilj da oteža ruskom predsedniku Vladimiru Putinu finansiranje rata protiv Ukrajine.

  • Sukob u njemačkoj vladi

    Sukob u njemačkoj vladi

    Njemački ministar finansija Kristijan Lindner izjavio je da mora da se pozabavi rashodima u predlogu budžeta za 2024. godinu.

    Dodao je da mora da popravi strukturni deficit nastao kao rezultat pandemije kovida-19 i energetske krize.

    Lindner je rekao da je o tome već obavestio kancelara Olafa Šolca i najavio mu da u sredu, na predstojećoj sednici vlade, neće moći da predstavi predlog budžeta jer nije postignuta puna saglasnost oko nacrta, prenosi Rojters.

    “Imamo ogroman problem sa rashodima. Moramo da se konsolidujemo”, rekao je Lindner za televiziju ARD i dodao da povećanje javnog duga i veći porezi nisu “valjane opcije”.

  • Nema polijetanja sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu

    Nema polijetanja sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu

    Sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu danas neće biti polijetanja zbog štajka koji je objavio sindikat “Verdi” usljed spora oko plata.

    Usljed štrajka upozorenja radnika bezbjednosne kontrole vazdušnog saobraćaja neće biti polijetanja sa aerodroma. Štrajk će, takođe uticati i na dolazne letove – navodi se u saopštenju sa berlinskog aerodroma.

    Aerodrom u Hambrurgu, takođe je saopštio da bi se moglo dogoditi da bude kašnjenja ili otkazivanja dolaznih letova. Bremen je navodi da neće biti letova sa njihovog aerodroma.

    “Verdi” je pozvao na štrajk radnika obezbjeđenja aerodroma u Berlinu zbog spora oko plate za noćni rad, vikende i praznike.

  • Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Njemačka se približava kraju prvog kvartala ove godine sa dozom optimizma da je kriza iz 2022. godine prevaziđena, a prognostičari više ne predviđaju pad najveće evropske ekonomije tokom ove godine, objavio je danas Blumberg.

    Kako se navodi, njemačka privreda će iz blage recesije vjerovatno izaći na proljeće.

    Industrijska proizvodnja i poslovna očekivanja u Njemačkoj dostigla su najviši nivo otkako je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, kao i referentni berzanski indeks DAKS.

    Njemački proizvođač automobila “Folksvagen” prognozirao je mogući skok svojih prihoda od 15 odsto tokom ove godine.

    Istovremeno, ponovno otvaranje Kine poslije pandemije korone nudi sjajne mogućnosti za izvoznike, a njemačke fabrike su dobile povećan broj narudžbi iz inostranstva od početka ove godine.

    U Njemačkoj je, međutim, i dalje prisutan šok zbog povećanih troškova života, tržište stanova je nestabilno, a velika povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke takođe negativno utiču, ukazao je Blumberg.

    Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,4 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, što je manje od polovine predviđanja Evropske komisije.

    Prema prognozi Blumberga, pad njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće od januara do marta 0,3 odsto, ali projekcije za cijelu godinu su se poboljšale što ukazuje da će BDP ostati nepromijenjen.

  • Talačka kriza u apoteci u Njemačkoj, otmičar traži više od milion evra

    Talačka kriza u apoteci u Njemačkoj, otmičar traži više od milion evra

    Njemački mediji javljaju da je u toku talačka kriza u apoteci u gradu Karlsruheu na jugozapadu Njemačke.

    “Hitne službe su na terenu zbog talačke situacije u apoteci u Ulici Ettlinger. Trenutna situacija nije jasna, uskoro više informacija”, napisali su iz tamošnje policije na Twitteru.

    Još uvijek nije poznato koliko je ljudi trenutno u apoteci, odnosno koliko je talaca.

    Sve je počelo u 16:30, a portparol vlasti saopštio je da još nije gotovo.

    Iz taktičkih razloga, policija ne želi ništa da kaže o broju ljudi u apoteci – navodno je nekoliko talaca.

    Policija je s njim u kontaktu, navodi se da su taoci nepovrijeđeni.

    Kako prenose njemački mediji on traži jednocifren milionski iznos za oslobađanje talaca.

    DW javlja da je policija ogradila područje oko apoteke koja se nalazi u centru Karlsruhea, a saznaje se da je policija uspostavila kontakt s osobom koja je osumnjičena za uzimanje talaca.

  • Detalji napada u Hamburgu: Sumnja se da je među nastradalima i napadač

    Detalji napada u Hamburgu: Sumnja se da je među nastradalima i napadač

    U napadu na centar Jehovinih svjedoka u njemačkom gradu Hamburgu ubijeno je osmoro ljudi, a troje ih je teško povrijeđeno, objavila je policija.

    Rekli su da je pucnjavu izveo jedan napadač koji bi mogao biti među mrtvima, iako to tek treba biti službeno potvrđeno.

    Napad se smatra izolovanim slučajem, a motiv još uvijek nije poznat.

    Policija je za danas najavila i konferenciju za medije na kojoj bi trebalo biti objavljeno više informacija.

    “Znamo samo da je ovdje ubijeno nekoliko ljudi; nekoliko ljudi je ranjeno, prebačeni su u bolnice”, rekao je portparol policije Holger Vehren o pucnjavi u četvrti Gross Borstel u drugom najvećem gradu u Njemačkoj.

    Rekao je i kako nema informacija o težini povreda koje su zadobili ranjeni u pucnjavi.

    U objavi na Twitteru u ranim jutarnjim satima u petak, hamburška policija rekla je kako vjeruje da je bio samo jedan napadač i da postupno povlači bezbjednosne snage s tog područja.

    “Nastavljamo istragu o motivu zločina”, rekli su iz policije.

    Portparol policije rekao da je policija dobila dojavu o pucnjavi oko 21:15. te da su brzo bili na licu mjesta.

    Rekao je da su policajci, nakon što su stigli i u prizemlju pronašli ljude s vidljivim ranama od vatrenog oružja, čuli pucanj s gornjeg sprata te su tamo pronašli smrtno ranjenu osobu koja je možda bila napadač. Rekao je da policija nije morala upotrijebiti vatreno oružje.

    Vehren je rekao i kako da nema naznaka da je napadač u bijegu te da se čini vjerojatnim da je izvršilac ili u zgradi, ili među mrtvima.

    Na mjestu zločina tokom noći mogli su se vidjeti forenzičari u zaštitnim bijelim odijelima.

    Student Laura Bauh, koja živi u blizini, rekla je da pucnjava “čula u oko četiri navrata”, saopštili su njemački mediji. “U tim je intervalima bilo po nekoliko pucnjeva, otprilike svakih 20 sekundi do minute”, rekla je.

    Rekla je i da je pogledala kroz prozor i vidjela osobu kako trči iz prizemlja na drugi sprat dvorane Jehovinih svjedoka.

    Gregor Misbah, koji živi u blizini zgrade, čuo je pucanj, nakon čega je snimio osobu koja je ušla u zgradu kroz prozor. Tada su se iznutra čuli pucnjevi. Osoba koju je vidio kasnije je izlašla iz dvorane, viđena je u dvorištu, a zatim je ispalila još hitaca unutra.

    Misbah je za njemačku televiziju NonstopNews rekao da je čuo najmanje 25 pucnjeva. Nakon što je policija stigla, pet minuta kasnije uslijedio je posljednji pucanj, rekao je.

    Policija za sad ne zna što se događalo u zgradi u vrijeme napada, a ne znaju ni šta bi mogao biti motiv napadača za ovo krvoproliće.

    Gradonačelnik Hamburga Peter Čentšer na Twitteru je objavio da ga je ovaj napad “šokirao” te je izrazio saučešće porodicama žrtava.

  • Zavladao strah? “Palo” priznanje iz Njemačke

    Zavladao strah? “Palo” priznanje iz Njemačke

    Granice se ne smeju menjati silom, a zapadne zemlje podržavaju Ukrajinu kako bi ona mogla da se brani, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    Dodao je da postoji rizik da će konflikt u Ukrajini biti dugotrajan.”Plašim se da će ovo trajati još dugo, mada, naravno, svaki dan želimo da se stvari promjene”, rekao je nemački kancelar.

    Kako piše “Zidojče cajtung”, jedan stanovnik je rekao Šolcu da “Njemačka nije suverena već država vazala” u odnosu na SAD, s obzirom na to da se Berlin nije suprotstavljao Vašingtonu tako odlučno u vreme vojnih operacija u Iraku i Avganistanu.

    List navodi da je ovaj stav rasprostranjen uglavnom u Istočnoj Nemačkoj, na teritoriji koje se nalazila Njemačka Demokratska Republika.

    “Mislim da niste u pravu”, odgovorio je Šolc.

    Podsetio je da je nemačka vlada odlučno istupila protiv napada SAD na Irak 2003. godine. Nemački kancelar smatra da Rusija ne bi trebalo da pravda svoj “imperijalizam”, ukazujući na prethodne greške SAD.

    Ruski predsednik Vladimir Putin optužuje zapadne države da teže ka unipolarnom svetu u ružnim oblicima neokolonijalizma i nametanju sopstvenih vrednosti. Ruska strana je takođe više puta izjavila da Zapad, isporukama oružja, želi da produži konflikt u Ukrajini.

  • Njemački istražioci: Šest ljudi diglo u vazduh Sjeverni tok

    Njemački istražioci: Šest ljudi diglo u vazduh Sjeverni tok

    Njemački istražioci identifikovali su brod, sa kojeg je izvršena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok”, tragovi vode ka kompaniji u vlasništvu Ukrajinaca.

    Brod je bio iznajmljen u Poljskoj, navodi se u članku i dodaje da naručioci diverzije nisu otkriveni.

    Kako se navodi u članku, diverziju je izveo tim od šest ljudi, njihovo državljanstvo je nepoznato, koristili su lažne pasoše.

    I američki zvaničnici, podsjetimo, saopštili su da nisu pronađeni nikakvi dokazi navodne umješanosti ruskih vlasti u napade na gasovode “Sjeverni tok”, objavio je “New York Times” pozivajući se na izvore u američkoj administraciji.

    List navodi da novi obavještajni podaci daju osnova da se pretpostavi da neka proukrajinska grupa stoji iza napada na gasovode.

    Proukrajinska grupa je navodno djelovala bez znanja predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog i vlasti u Kijevu.

    Obavještajne službe SAD za sada ne mogu da kažu ko je naručilac diverzija na gasovodima, ističe list, dodajući da novi podaci ukazuju na to da su iza napada protivnici ruskog rukovodstva ali se ne navodi ko je bio dio te grupe, ko je njome rukovodio ili ko je platio za operaciju, prenosi “b92”.

  • Njemački gigant uskoro planira graditi fabriku tenkova u Ukrajini

    Njemački gigant uskoro planira graditi fabriku tenkova u Ukrajini

    Njemački koncern Rheinmetall želi u Ukrajini izgraditi pogon za proizvodnju tenkova Panther. Ovo je potvrdio izvršni direktor Rheinmetall Armin Papperger.

    Prema njegovim riječima, firma za proizvodnju tenkova u Ukrajini može se izgraditi za otprilike 200 miliona eura. Godišnje bi se moglo proizvesti do 400 borbenih tenkova tipa Panther.

    Riječ je o konceptu novog tenka koji je Rheinmetall predstavio u ljeto 2022. godine. Razvijen je na temelju tenka Leopard 2.

    Papperger je istaknuo da je optimističan povodom pregovora s ukrajinskom vladom. Konačna odluka će stupiti na snagu, nada se Papperger, u sljedeća dva mjeseca.

    Generalni direktor također je uvjeren da će postrojenje biti moguće zaštititi sistemima protuzračne obrane od ruskih napada.

    Osim toga, prema Pappergeru, Ukrajini za pobjedu treba 600-800 tenkova. A da bi se zadovoljila ta potreba, potrebno je što prije pokrenuti proizvodnju novih tenkova. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajini trenutno treba 300-500 tenkova za protuofanzivu.

    Ambasador Ukrajine u Francuskoj Vadim Omelčenko istaknuo je da su različite zemlje zvanično potvrdile svoj dogovor da Ukrajini isporuče ukupno 321 jedinicu teških tenkova. Međutim, britanski “The Times” izvijestio je sredinom februara da će samo 50 zapadnih tenkova stići u Ukrajinu do sredine aprila.

  • “Prvi uslov – povlačenje ruske vojske”

    “Prvi uslov – povlačenje ruske vojske”

    Njemačka vlada smatra da bi Rusija trebalo da napravi prvi korak u postizanju mira u Ukrajini, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Savršeno je jasno da je Rusija napala Ukrajinu i Rusija je ona strana koja bi trebalo da učini nešto sa tim kako bi svet bio moguć”, smatra Šolc.

    Naveo je da je prvi uslov da se ruska vojska povuče.

    Kancelar je izjavio da je sada potrebno obratiti pažnju na situacije u oblasti politike bezbednosti na istočnom boku NATO-a.

    “Saglasni smo sa tim da ćemo u slučaju napada zajedno štititi svaki centimetar teritorije Alijanse”, tvrdi nemački kancelar i uverava da će Zapad nastaviti da podržava Ukrajinu onoliko koliko bude potrebno.

    Šef Federalne obaveštajne službe Nemačke Bruno Kal je 22. februara pretpostavio da će Rusija stupiti u pregovore sa Ukrajinom nakon realizacije svih prednosti na bojnom polju.

    Prema njegovom mišljenju, trenutno je osnovni zadatak ruskog predsednika Vladimira Putina – postizanje vojnih uspeha. Na ovaj način ruska strana može da diktira mir pod svojim uslovima.

    Ranije, 20. februara je u kineskom izdanju Global tajmsa pisalo da je teško početi pregovore o ukrajinskoj krizi, jer se Evropa zaglibila u mržnji prema Rusiji, a Vašington po svaku cenu želi poraz Moskve.

    Poslednja runda pregovora između Rusije i Ukrajine je bila 29. marta 2022. godine u Turskoj. Volodimir Zelenski je 4. oktobra usvojio odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu zemlje o nemogućnosti pregovora.