VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: Ukrajinci se nisu pomerili na ratištu

    Stoltenberg: Ukrajinci se nisu pomerili na ratištu

    Ukrajina nije uspela da pomeri svoju prvu liniju u sukobima sa Rusijom u poslednjih godinu dana, uprkos značajnoj podršci NATO-a.

    To je izjavio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je na konferenciji za novinare pred sastanak ministara spoljnih poslova Alijanse u Brisleu pozvao NATO da ne potcenjuje odbrambene kapacitete Rusije.”Čak i uz ogromnu vojnu podršku NATO-a i saveznika, oni (Ukrajinci) nisu uspeli da pomere prvu liniju i to samo pokazuje da je činjenica da nikada ne smemo potceniti Rusiju. Njihova (ruska) namenska industrija je na ratnoj nozi, oni su u stanju da opskrbe svoje snage municijom i novim kapacitetima”, rekao je Stoltenberg.

    Pozivajući se na neimenovanog ukrajinskog zvaničnika, medijski servis Ej-Bi-Si javio je da je Ukrajina veoma zabrinuta zbog smanjenja isporuke municije iz SAD, što bi moglo da rezultira gubitkom položaja Kijeva na ratištu.

    U izveštaju se navodi da su isporuke granata koje odgovaraju NATO standardu iz SAD u Ukrajinu smanjene za više od 30 odsto od eskalacije sukoba u Pojasu Gaze početkom prošlog meseca, jer su američke zalihe koje su prvobitno bile namenjene Kijevu preusmerene u Izrael.

    Zapadne zemlje pojačale su vojnu i finansijsku podršku Ukrajini nakon početka ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji, dok su Rusiji uvele više krugova sankcija.

  • Kraj rata u Ukrajini? NATO podržao, slobodni su da pregovaraju…

    Kraj rata u Ukrajini? NATO podržao, slobodni su da pregovaraju…

    Ukrajina će biti slobodna da sa Rusijom pregovara o kojoj god opciji mira želi, kada i ako dođe vreme za mirovne pregovore, rekao je Jens Stoltenberg.

    Generalni direktor NATO-a je dodao da sve zemlje saveza sprovode ranije donete odluke o Ukrajini i njenom članstvu.

    “Na Ukrajini je da odluči koji su prihvatljivi načini za okončanje ovog rata, a naša odgovornost je da je podržimo i da joj omogućimo da oslobodi što veću teritoriju, kao i da bude u što boljoj poziciji, kada, odnosno ako mirovni pregovori počnu”, rekao je Stoltenberg na dvodnevnom samitu ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO-a u Briselu.

    Naznaka da predsednik Rusije Vladimir Putin planira mir, nema, tvrdi Stoltenberg zaključujući da je na Alijansi da pruži što veću vojnu podršku Ukrajini, kako bi njena pozicija na bojnom polju i za potencijalnim pregovaračkim stolom bila bolja.

    Stoltenberg je istakao da države članice Alijanse prate i sprovode tri važne odluke o Ukrajini i njenom članstvu u NATO-u donete na samitu u Vilnjusu u julu ove godine.

    Jedna od odluka odnosi se na pojednostavljivanje procesa za članstvo u savezu sa dva na jedan korak tako što je uklonjen uslov koji se odnosi na akcioni plan za članstvo Ukrajini.

    Takođe, uspostavljen je Savet NATO-Ukrajina, u kome se predstavnici Ukrajine i svih saveznika Alijanse sastaju za istim stolom sa istim pravima i obavezama.

    “Uspostavljanjem tela za zajedničko donošenje odluka, Ukrajina se okreće znatno bliže NATO-u”, rekao je Stoltenberg dodajući da će se to telo ove nedelje prvi put sastati na nivou ministara spoljnih poslova.

    Kao treću odluku, Stoltenberg je naveo da je dogovoren sveobuhvatan, suštinski program za obezbeđivanje pune interoperabilnosti između ukrajinskih i snaga NATO-a, a što će, takođe, nekadašnju sovjetsku državu dodatno približiti savezu.

    On podseća da NATO saveznici ukrajinskim snagama obezbeđuju borbene avione F-16, tenkove, artiljeriju i obuku, što prema njegovim rečima, dodatno pomaže
    Ukrajini da se približi NATO-u ” jer su ukrajinski vojnici sve sposobniji da deluju i rade zajedno sa snagama NATO-a i zasnovani su na doktrinama i procedurama saveza”.

    Govoreći o predstojećem samitu u Vašingtonu Stoltenberg je ocenio da je teško reći šta će Severnoatlantski savez tamo izneti, ali, ističe da svi saveznici kažu da usred rata punopravno članstvo nije moguće, ali da će nastaviti da se razmatraju načini na koje bi Ukrajina mogla još više da im se približi.

  • Stoltenberg: Formiranje ZSO može da normalizuje odnose

    Stoltenberg: Formiranje ZSO može da normalizuje odnose

    Generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg ocijenio je da bi osnivanje Zajednice srpskih opština na Kosovu i Metohiji bio važan korak naprijed koji bi mogao da normalizuje odnose Beograda i Prištine i doprinese regionalnom miru.

    On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa liderima zemalja regiona članica NATO-a u Skoplju izjavio da bi se najnoviji prijedlozi za uspostavljanje ZSO sa srpskom većinom na Kosovu i Metohiji mogli da budu važan korak naprijed.

    • Ponovno angažovanje u dijalogu uz pomoć EU je od suštinskog značaja za put Beograda i Prištine ka miru i prosperitetu – rekao je Stoltenberg.

    Beograd su krajem prošlog mjeseca posjetili specijalni predstavnici SAD, EU, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije, kada su se sastali sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Oni su dali na razmatranje nacrt povelje o ZSO, čije je osnivanje utvrđeno Briselskim sporazumom iz 2013. godine. Dokument su dobile i privremene vlasti u Prištini.

    RIA Novosti napominje da sadržaj nacrta povelje nije objelodanjen, ali podsjeće da se u početku očekivalo da će 10 opština sa srpskom većinom na Kosovu i Metohiji dobiti izvjesnu autonomiju u pitanjima obrazovanja, medicine i infrastrukture.

  • Goganović: NATO poslao lošu poruku sastankom bez srpskih predstavnika

    Goganović: NATO poslao lošu poruku sastankom bez srpskih predstavnika

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović ocijenio je da je iz NATO poslata loša poruka zato što niko od predstavnika Republike Srpske u Savjetu ministara nije prisustvovao sastanku sa generalnim sekretarom Alijanse Јensom Stoltenbergom prilikom posjete BiH.

    Goganović je naveo da je iz Savjeta ministara došao dopis u Ministarstvo odbrane da se ministar i zamjenici izjasne da li će prisustvovati sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a.

    • Nakon što sam zvanično potvrdio da ću prisustvovati, Vajber porukom javljeno mi je da je došlo do nesporazuma i da nisam planiran da prisustvujem sastanku. Naglasio sam da Vajber poruke ne prihvatam kao zvanično i službeno dopisivanje, nakon čega je i službeno iz Savjeta ministara stigao dopis da je došlo do nesporazuma i da nisam planiran da prisustvujem sastanku – rekao je Goganović.

    On je naveo da je dopis upućen 18. novembra u 8.00 časova, iako je to bila subota i neradni dan, što implicira da su to uradili nakon što su saznali da ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić neće prisustvovati sastanku zbog ranije dogovorene posjete Egiptu.

    • Otkazivanjem mog prisustva postignut je cilj da niko od Srba ne prisustvuje sastanku, iako bih i po funkciji zamjenika ministra odbrane u Savjetu ministara i zamjenika predsjednika Komisije za saradnju sa NATO bio obavezan da prisustvujem, odnosno da dobijem poziv, a da ja odlučim da li ću prisustvovati uz konsultacije sa rukovodstvom Republike Srpske – istakao je Goganović za Srnu.

    On je napomenuo da se nikada nije ustručavao da se sastaje sa predstavnicima međunarodne zajednice i jasno zastupa interese Republike Srpske, srpskog naroda i da uvijek insistira na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • Ovo je loša poruka NATO savezu od Savjeta ministara i ne odslikava multietnički karakter BiH koji u teoriji mnogi iz političkog Sarajeva podržavaju, ali u praksi krše – konstatovao je Goganović.

    On je naveo da je Stoltenberg ipak imao priliku da čuje zvanične stavove Srpske i srpskog naroda koje je iznijela srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče da je neprihvatljivo da su sa sastanaka prilikom posljednje četiri međunarodne posjete BiH isključeni Srbi, istakavši da se to neće tolerisati, kao i da će na nivou BiH biti promijenjena politika predstavnika srpskog naroda.

  • Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Skoro neopaženo prošla je izjava Generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako Alijansa razmatra mogućnost povećanja svog prisustva u BiH, na Kosovu i Metohiji i u regionu u cjelosti.

    Trenutno razmatramo naše vojno prisustvo u regionu Zapadnog Balkana. To uključuje BiH, ali i (samoproglašeno) Kosovo, naglasio je Stoltenberg.

    On je dodao da NATO razmatra trajnije povećanje trupa u regionu, kako bi “držao tenzije pod kontrolom”.

    Ima li potrebe za gomilanjem trupa NATO na Balkanu, posebno u BiH, pitali smo političare u Republici Srpskoj?

    “Veće tenzije na Kipru”
    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić je stava da NATO pretjeruje.

    – Budući da nemamo nikakvih incidenata i tenzija i s obzirom na to da su mnogo veće tenzije na međugraničnoj liniji razgraničenja na Kipru, gdje imamo tri naoružane grupe – kiparske, turske i UN, a tamo se NATO ne gomila, nema nikakvih potreba da bilo ko priziva bilo kakve incidente ili da zvecka oružjem ni unutar BiH – kategoričan je Stevandić.

    Isti stav ima i zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica.

    “PR za NATO”
    On kaže za Srpskainfo da ne vidi razlog za dolazak NATO trupa u BiH jer bezbjednosna situacija nije ugrožena.

    – Stoltenberg je rekao da razmatraju povećanje snaga, što znači da nije sigurno da će to i učiniti, ali da to mogu uraditi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Rezolucijom koja je usvojena u Savjetu bezbjednosti UN, s kojom se usaglasila i Ruska Federacija. Dakle, to mogu uraditi samo kroz pomoć Misiji Althea – pojašnjava Mazalica.

    Dodaje da, u svakom slučaju, Stoltenbergovu izjavu najviše treba posmatrati kao PR za NATO, koji geopolitički želi da veže čitav ovaj prostor Zapadnog Balkana i da onemogući, kako i sam spominje, “takozvani maligni ruski uticaj”.

    – Ne možemo reći da je to neko zveckanje oružjem, ali jeste jedno više političko i medijsko pokazivanje snage, bez nekog velikog utemeljenja i bez prijeke potrebe. Podsjetiću da je na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, što je potvrdila i srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, konstatovano da nema prijetnji po bezbjednost i mir u BiH – zaključuje Mazalica.

    Već viđeno
    Član odbora za bezbjednost u NSRS, Milanko Mihajilica, kaže da s obzirom na “konfuznu i konfliktu političku i bezbjednosnu situaciju u BiH ne iznenađuje stav NATO za vojno prisustvo u BiH”.

    On ističe da to nikako nije dobro za Republiku Srpsku te da je upozoravao u parlamentu Srpske da bi se ovako nešto moglo desiti.

    – Upozoravao sam da će njihov konačan cilj biti jačanje međunarodnog vojnog prisustva u BiH kao garant provođenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Na neki način sam želio da upozorim predstavnike Srpske da vode računa o tome jer nije u našem interesu da se ovdje jača međunarodno vojno prisustvo – kaže Mihajilica za Srpskainfo.

    Milanko Mihajilica za govornicom maše rukomFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Dodaje da je jedino rješenje unutrašnji dijalog, ali da se očito situacija komplikuje na širem geopolitičkom planu.

    Mihajilica navodi da izjave Stoltenberga o jačanju NATO trupa u BiH treba gledati i u kontekstu situacije na Kosovu i Metohiji, a ne treba potcijeniti ni dešavanja u regionu, rat u Ukrajini i najnoviji sukob u Pojasu Gaze.

    – Namjere NATO su očekivane. Volio bih da je drugačije, ali na žalost NATO ima svoje interese na ovim prostorima i to će u suštini biti loše za Republiku Srpsku. Očito je da je NATO procijenio da je njegovo prisustvo u BiH neophodno – ističe Mihajilica.

    Navodi da se plaši da se ne ponovi scenario iz perioda neposredno nakon odbrambeno-otadžbinskog rata u BiH kada je NATO ovdje imao stacionirano više od 40.000 svojih vojnika.

    – U suštini, provođenje mjera koje međunarodna zajednica nameće moguće je samo ako imaju ovdje snažno međunarodno vojno prisustvo, kao što su imali u periodu nakon rata. Zahvaljujući tome što su imali na desetine hiljada svojih vojnika ovdje oni su te svoje mjere provodili na ovaj ili onaj način, najčešće uz upotrebu sile. Dakle, bojim se da se scenario ne ponovi – zaključuje Mihajilica.

  • Stoltenberg: NATO ne vidi nikakvu vojnu prijetnju iz Rusije

    Stoltenberg: NATO ne vidi nikakvu vojnu prijetnju iz Rusije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas tokom posjete Sjevernoj Makedoniji da NATO ne vidi nikakvu vojnu prijetnju iz Rusije protiv bilo kojeg saveznika NATO-a ili regiona.

    “Ali, naravno, ostajemo oprezni i ostaćemo jedinstveni“, rekao je on nakon sastanka sa premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim.

    Stoltenberg je rekao da NATO gleda šta se dešava i spreman je da učini sve što je potrebno da odbrani bilo kog saveznika od vojne prijetnje.

    “Nastavićemo da ponavljamo poruku Rusiji, da se uzdrži od agresivnih akcija protiv svojih susjeda i da zaustavi vojnu agresiju na Ukrajinu. Jedan od razloga zašto je (ruski predsednik Vladimir) Putin krenuo u rat bio je da spriječi ulazak Ukrajine u NATO, želio je da NATO garantuje da se neće širiti, ali dobija upravo suprotno, a dobija i nove članice Finsku i Švedsku”, dodao je Stoltenberg, prenosi agencija Makfax.

    Kovačevski je rekao da u regionu postoji ruski uticaj, ali da nema prijetnje po bezbjednost i stabilnost Sjeverne Makedonije jer institucije rade svoj posao.

    “Naravno, uticaj trećih zemalja, uključujući ruski uticaj, postoji u regionu i one uvijek mogu da nađu svoje istomišljenike u pojedinim političkim partijama i u određenim organizacijama, ali nisu ni blizu onoga što naše institucije posjeduju i ono što posjeduju zemlje članice NATO-a, da bi na bilo koji način mogle da destabilizuju našu zemlju“, rekao je Kovačevski, prenosi Tanjug.

    Kovačevski i Stoltenberg, koji danas boravi u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji, imali su sastanak licem u lice, nakon čega su zajedno sa delegacijama održali bilateralni sastanak.

    Na bilateralnom sastanku kojem su prisustvovali ministar spoljnih poslova Bujar Osmani, ministar odbrane Slavjanka Petrovska i ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski, Stoltenberg je istako ulogu Sjeverne Makedonije kao cijenjenog saveznika NATO-a, koja čini značajnu doprinos realizaciji NATO ciljeva i ostaje posvećena učešću u operacijama i misijama Alijanse.

    Na sastanku je ukazano i na konkretne političke i ekonomske koristi za zemlju od članstva u NATO.

    Kovačevski je istakao da je stabilnost i bezbjednost omogućena članstvom u NATO od velikog značaja za razvoj privrede i da je direktna korist i za građane i za kompanije u Sjevernoj Makedoniji.

  • Vučić sa Stoltenbergom: Srbi napuštaju sjever KiM zbog maltretiranja i pritiska

    Vučić sa Stoltenbergom: Srbi napuštaju sjever KiM zbog maltretiranja i pritiska

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas poslije sastanka sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom da će se Srbija u budućnosti truditi da ima najbolju moguću komunikaciju sa NATO, kao i da je upoznao Stoltenberga da je u posljednjih godinu dana 13 odsto Srba napustilo sjever KiM zbog maltretiranja i pritiska prištinskog režima.

    Razgovarali smo o svim važnim pitanjima više od jednog i po sata i i za nas je važno, što je rekao Stoltenberg i što mogu da potvrdim, saradnja sa NATO i Kforom u nadi da ćemo koliko toliko osigurati bezbjednost za srpski narod na KiM – rekao je Vučić.

    I kada Stoltenberg kaže da Kfor osigurava mir i sigurnost za sve zajednice na KiM – nije bilo potrebe da osigurava mir i sigurnost za bilo koga drugog, osim za Srbe, koji su jedino ugroženi ili bili napadani, naveo je Vučić.

    Istakao je da su isključivo Srbi bili napadani od 2001. a naročito otkada je na vlasti Aljbin Kurti.

    • Upoznao sam Stoltenberga sa činjenicom da je nepunih 13 odsto Srba napusilo sjever KiM u posljednjih samo godinu dana zbog ogromnog pritiska, hapšenja, maltretiranja i pretnji koje dolaze od prištinskog režima – rekao je Vučić.

    Stoltenberg je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem naglasio da “činjenica da strane održavaju zajedničke vježbe ne znači da to podriva neutralnost Srbije”.

    • Srbija je veoma jasno stavila do znanja da će ostati neutralna zemlja, izvan vojnih blokova. Međutim, i dalje vjerujemo da Srbija i kao neutralna zemlja može da blisko sarađuje sa Alijansom i da će to biti korisno i NATO-u i Srbiji – rekao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je pozdravio poruku Vučića o nastavku zajedničkih vojnih vježbi, rekavši da vjeruje da NATO i Srbija “mogu da više učine zajedno” i da “mogu da imaju partnerstvo koje ide dalje od pitanja kojim se bave strane na Kosovu i Metohiji”.

    Izjavio je da odgovorni za zločine moraju da odgovaraju, ali da KFOR nije organ koji sprovodi zakon.

    On je tako odgovorio na pitanje da li će NATO tražiti da budu uhapšeni i da odgovaraju oni koji su pucali na Dragišu Galjka u Zvečanu, koga su sa dva metka pogodili pripadnici specijalnih jedinica tzv. kosovske policije i dodao da je važno da se shvati uloga NATO, da prvi reaguju kosovski nadležni organi pa Euleks, a da je KFOR tu da obezbijedi stabilnost na nepristrasan način.

    • Budite uvereni da svaki put kada vidite kršenje zakona i kada su nevini ljudi ubijeni, odgovorni moraju da odgovaraju za to – rekao je Stoltenberg.
  • Ambasada Rusije u BiH o Stoltenbergovoj logici

    Ambasada Rusije u BiH o Stoltenbergovoj logici

    Ambasada Rusije u BiH oglasila se o posjeti generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga BiH istakavši da mu izgleda “nešto nije u redu sa logikom”.S jedne strane, govori o destabilizirajućem uticaju Rusije. S druge, pozdravlja jednoglasnu odluku u Savjetu bezbjednosti UN-a, o produžetku misije Altea, koju smatra stabilizujućim faktorom. Kao što je poznato, Rusija je principijelno podržala ovu odluku. Pitanje je – kakav je, ipak, Rusija faktor u BiH, koju smatra prijateljskom zemljom – navodi se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.

  • Stoltenberg: Uloga Šmita se ne smije potkopavati

    Stoltenberg: Uloga Šmita se ne smije potkopavati

    Uloga visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita u bezbjednosti regiona je veoma bitna i ne smije da se potkopava jer to BiH vraća unazad. Ovo je, nakon sastanka sa Šmitom, poručio generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.

    Šmit se kratko obratio navodeći da je posjeta generalnog sekretara NATO-a Bosni i Hercegovini izuzetno važna.

    “Saradnja između dejtonskih institucija, NATO-a i svih onih koji čuvaju bezbjednost u BiH je značajna. Moramo ponovo izgraditi povjerenje u pravnu državu. To je naš zajednički posao, kao i domaćih političara. Radimo na tome i trebamo podršku EU-a i NATO-a”, rekao je Šmit.

    Stoltenberg u istom duhu uzvraća, navodeći da mu je drago što se sastao sa Šmitom. Ističe važnost njegove uloge u BiH te je ponovio uobičajene izjave međunarodnih zvaničnika iz NATO-a i EU o podršci BiH.

    “Mi podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Želimo da vidimo mirnu državu u srcu stabilne regije”, kaže Stoltenberg.

    Zadovoljan je, dalje navodi, nastavkom misije Altea u BiH, što je ponovio i nakon sastanka s delegacijom Savjeta ministara BiH, međutim, nakon razgovora sa Šmitom, Stoltenberg kaže da NATO “ne može i neće dozvoliti bezbjedosni vakum u BiH.

    On je veliki dio svoje izjave iskoristio da podrži i pohvali rad visokog predstavnika u BiH.

    “NATO ima istoriju prisutnosti u BiH i istoriju saradnje s Kancelarijom visokog predstavnika. Napori visokog predstavnika su od vitalne važnosti za jedinstvo i pomirenje. Svaki pokušaj da se potkopa vaša pozicija, vodi BiH nazad, a ne naprijed”, ocjenjuje čelnik NATO-a.

    Stoltenberg se u ovom dijelu vjerovatno referirao na nastojanja iz Republike Srpske da visokog predstavnika predstave nelegitimnim.

    Na kraju se zahvalio Šmitu za “njegov važan rad u BiH i predanost stabilnosti regije”.

    Generalni sekretar NATO-a se, osim sa Šmitom, danas sastao i sa delegacijom Savjeta ministara BiH, a sinoć je održao radnu večeru sa članovima Predsjedništva BiH. Planirano je danas posjeti i NATO bazu u Butmiru.

  • Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg sastao se danas u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara zahvalila je generalnom sekretaru NATO na posjeti, dodajući da je sastanak bio produktivan i konstruktivana.

    • Razgovarali smo o pitanjima koja su od zajedničkog interesa za saradnju BiH i NATO, a koja su vezana za stabilnost i bezbjednost, kako u BiH, tako i u regionu. Saradnja sa NATO nama pruža prilku za unapređenje bezbjednosti i jačanje odbrambenih kapaciteta – rekla je Krištova.

    Stoltenberg je rekao da NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    On je rekao da je Alijansa zabrinuta zbog “secesionističke i retorike podjela” i, kako je rekao, spoljnim uticajem, posebno Rusije.

    • To prijeti da potkopa stabilnost i oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na jedinstvu i napretku – istakao je Stoltenberg.

    On je rekao da je NATO “izuzetno predan stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu”.

    • S toga produbljujemo našu saradnju i politički dijalog. NATO štab Sarajevo pruža podršku Misiji EU Altea. NATO is aveznici ostaju potpuno predani uspjehu te misije i pozdravljamo produženje mandata Misije. Podržavamo vaša reformska nastojanja, uksljučujući i paket za izgradnju odbrambenih sposobnosti – naveo je generalni sekretar NATO.

    Tokom posjete BiH u okviru turneje po zapadnom Balkanu, Stoltenberg će, kako je najavljeno, posjetiti sjedište NATO u Sarajevu i sastati se sa vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.

    Nakon toga, Stoltenberg putuje u Prištinu.

    Za sutra je planirana posjeta Beogradu, nakon koje će otputovati u Sjevernu Makedoniju.

    Podsjećamo, Stoltenberg se sinoć sastao sa članovima Predsjedništva BiH.