VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Kolinda Grabar-Kitarović favoritkinja za Stoltenbergovog nasljednika u NATO-u?

    Kolinda Grabar-Kitarović favoritkinja za Stoltenbergovog nasljednika u NATO-u?

    O nasljedniku glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga špekuliše se i u domaćim i u hrvatskim medijima, a jedno od imena koje se spominje je i ime bivše predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

    Politico navodi da su u Briselu i drugim zemljama koje su članice NATO-a već počela nagađanja o tome ko će biti novi sekretar NATO-a. Navode da političari, diplomati i analitičari ističu da je nakon 72 godine postojanja krajnje vrijeme da NATO imenuje prvu ženu na čelnu poziciju, a da bi, s obzirom na sukobe s Rusijom, izbor nekoga iz Istočne Evrope bio pun pogodak i važan signal Moskvi.

    U tom se kontekstu spominje bivša predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović, ali i bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė te aktuelna predsjednica Estonije Kersti Kaljulais.

    Prednost Grabar-Kitarović je ta što ima bogatu biografiju u kojoj se navodi i iskustvo rada u NATO-u. Ona je bila pomoćnica glavnog sekretara za javnu diplomatiju od 2011. do 2014. godine, a tada je imenovana također kao prva žena na toj dužnosti.

    Bivšoj predsjednici su se javili iz Jutarnjeg.hr s ciljem da im prokomentariše ove navode, no ona je samo rekla da je počašćena zbog toga što se spominje kao favoritkinja za Stoltenbergovog nasljednika.

    Jens Stoltenberg će na čelu ovog saveza ostati do septembra 2022. godine.

  • Nato ima cilj – destabilizacija u blizini Rusije

    Nato ima cilj – destabilizacija u blizini Rusije

    Cilj vojnih vežbi NATO-a i Ukrajine je da se napravi “beskonačna destabilizacija u blizini ruskih granica”, izjavila je Marija Zaharova.


    Ona je ocenila i da je jedan od ciljeva prebacivanje vojne tehnike i naoružanja u Ukrajinu.

    “Nama je sasvim jasno da su ovde u pitanju dva globalna zadatka. Prvi je da se napravi beskonačna destabilizacija duž ruske granice. To je provokacija kako bi se iznudio odgovor, a odgovora će svakako biti jer je Rusija suverena zemlja. Ako ste stalno primorani na da pružate odgovor na neke agresivne poteze, onda je to čista provokativna akcija”, rekla je Zaharova u subotu.

    Podsetila je da Severnoatlantska alijansa na teritoriji Ukrajine ove godine sprovodi sedam različitih vojnih manevara, prenosi Sputnjik.

    “Oni već imaju kolaps praktično na svim frontovima, a NATO ih samo uči i uči. Čemu li ih uče, nije mi jasno, očigledno svemu samo ne ratovanju”, dodala je Zaharova.

    Osvrnula se i na nedavni incident sa britanskim razaračem u Crnom moru rekavši da je to čista provokacija Londona.

    “Takvo ponašanje im više ne ostavlja nikakvu mogućnost da se izvuku. Posle ovakvog postupka, potrebno je koristiti što više termina provokacija i namerna provokacija kako bi sve stalo na svoje mesto”, naglasila je Zaharova.

    Konstatovala i da su sve norme ponašanja propisane u odgovarajućim konvencijama koje regulišu pomorsko pravo.

  • Od NATO saveza pozitivne ocjene radu bh. komisije

    Od NATO saveza pozitivne ocjene radu bh. komisije

    • Predsjedavajući Кomisije za saradnju sa NATO Josip Brkić danas je u Briselu u odvojenim sastancima sa pomoćnikom glavnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Baibom Braže i pomoćnikom glavnog sekretara alijanse za politička pitanja i bezbjednosnu politiku Betinom Кadenbah zahvalio za pozitivne ocjene članica NATO o radu ove komisije.


    Brkić je istakao da je Program reformi 2021, koji je Кomisija za saradnju sa NATO jednoglasno odobrila, dostavljen Savjetu ministara na dalju proceduru.

    On je zavalio i za pomoć na evroatlantskom putu BiH, kao i za vrlo uspješnu saradnju.

    Brkić je naglasio da BiH ostaje predana saradnji s NATO, prije svega, što stalni napredak i rad na evroatlantskom putu doprinosi stabilnosti i napretku BiH i regiona, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Glavna tema sa Bražeovom bila je jačanje svijesti o značaju javne diplomatije, odnosno javne podrške evroatlantskim procesima, pri čemu je rečeno da svijest o tom partnerstvu treba poboljšati pružanjem tačnih i istinitih informacija, transparentnošću, te borbom protiv lažnih vijesti i predrasuda.

    Brkić je naveo da će se Кomisija za saradnju s NATO usmjeriti na komunikacionu strategiju s ciljem informisanja javnosti u BiH da benefiti partnerstva s NATO nisu samo vojni, već da korist ima i civilni sektor.

    Bražeova je istakla da se doprinos BiH u operacijama podrške miru izuzetno cijeni u NATO-u, te da čvrsto vjeruje da sve zemlje iz regiona treba da postanu dio NATO.

    Na sastanku s Кadenbahovom, Brkić je istakao da su razvoj dobrosusjedskih odnosa i jačanje regionalne saradnje prioriteti spoljne politike BiH, s krajnjim ciljem uključivanja BiH u savremene evropske, političke, ekonomske i bezbjednosne integracije.

    Brkić je rekao da BiH ostaje vjerodostojan partner u misiji koju predvodi NATO odlučna podrška i aktivni učesnik u uspostavljanju mira.

    Кandebahova je pozitivnim ocijenila rad Кomisije za saradnju s NATO BiH, te naglasila značaj trenutnog pozitivnog ambijenta kao pokretača za nastavak daljih procesa saradnje institucija BiH s NATO.

    Ona je dodala da se očekuje da, po okončanju procedura u nadležnim institucijama BiH, Program reformi 2021. bude dostavljen u Brisel.

    U okviru posjete Briselu Brkić je održao radni ručak sa šefovima misija SAD, Mađarske, Hrvatske i Crne Gore akreditovanim pri NATO.

  • Dodik: Ako FBiH može u NATO bez nas, neka sutra uđe, da vidimo kako će

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska ostaje privržena vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela.

    “Mi smo imali hrabrosti da tu deklaraciju donesemo, i mi zvaničnici iz Republike Srpske potpuno usklađeno djelujemo upravo na toj deklaraciji Narodne skupštine”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini, odgovarajući na pitanje o stavu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića da je BiH u Akcionom planu za članstvo u NATO, “što je posljednja stepenica za punopravno članstvo”.

    Dodik je istakao da postoji deklaracija NATO-a sa posljednjeg samita u kojoj se kaže da su Gruzija, Ukrajina i neke druge zemlje u procesu integracije sa NATO, a da je BiH u procesu saradnje, a ne integracija.

    “Ako BiH može da uđe, ili Federacija BiH u NATO, neka uđe sutra pa da vidimo kako će bez nas”, rekao je Dodik.

    On je poručio da se prestane već jednom sa takvim tezama, jer “nema NATO”.

    “Ako oni misle da mogu da idu u NATO, neka dođe na odlučivanje pa ćete vidjeti da od toga nema ništa. Mi ostajemo privrženi vojnoj neutralnosti i onome što je Narodna skupština donijela”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, oni za potrebe svoje javnosti pričaju jednu priču, a postoji papir koji kaže da se članstvo u NATO ne prejudicira.

    “Znači ne radi se ništa sa tim ciljem. To je prevod, bukvalan prevod. A ono što oni govore, ja razumijem da oni to hoće pa neka idu ako mogu da idu, mi nećemo”, rekao je Dodik.

  • Sifet Podžić: BiH je na posljednjoj stepenici za članstvo u NATO-u

    Sifet Podžić: BiH je na posljednjoj stepenici za članstvo u NATO-u

    Bosna i Hercegovina je u Akcionom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) što je posljednja stepenica za punopravno članstvo, ali taj proces, posebno u posljednje tri godine, izuzetno se politizira.

    Kazao je danas ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić govoreći kao uvodničar na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “NATO i sigurnost BiH”.
    Ocijenio je da bi u BiH trebalo više vremena posvetiti širenju razumijevanja i stvarnih činjenica o NATO-u te ohrabriti argumentirane istupe akademske i naučne zajednice kao i mlade za donošenje odluka koje su tiču njihove budućnosti.

    Apelirao je da se više govori koji su tu benefiti i šta je dobro što donosi članstvo u NATO savezu, a ne da se stalno insistira na prepucavanjima budući da je NATO najozbiljnija multinacionalna organizacija.

    “BiH je u MAP-u. Oko toga imamo strašne polemike i tri godine vodimo nepotrebne rasprave, kome to nije jasno neka intervenira kod NATO-a da to promijeni. MAP je posljednji program koji NATO ima u genezi pred punopravno članstvo”, podvukao je Podžić.

    Pojasnio je da je MAP plan u koji stupa država i sama oblikuje koje će zadatke, reforme i procese uraditi u tom planu. Međutim, BiH je izgubila cijelu 2019. godinu u raspravama kako će se zvati ANP (Godišnji nacionalni plan) nakon čega je donesena odluka da će BiH taj program zvati Program reformi.


    Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, kaže Podžić, insistirali su tada da BiH mora nastaviti integracije u NATO te da se nađe kompromisno rješenje i donese Program reformi koji je na kraju i upućen u Brisel.

    U tom dokumentu precizirano je šta ko treba uraditi u periodu od godinu dana. Početkom godine u Brisel je poslan izvještaji planiranih mjera iz programa, a početkom jula očekuje se poziv Podžiću i ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković kako bi im bila prezentirana ocjena tog izvještaja.

    “Najvažnije od svega je da NATO put nije zaustavljen i mi smo na zadnjoj stepenici pred prijem u punopravno članstvo. Za sve naše aktivnosti na ovom planu imamo relevantne odluke političkih organa BiH. Koliko dugo ćemo biti u MAP-u i kad će saveznici reći da smo ispunili uvjete i pozvati nas da podnesemo zahtjev za članstvo zavisi od nas”, dodao je Podžić.

    Podsjeća da će za to biti potrebna odluka koja se može donijeti u Predsjedništvu jer je ta institucija odgovorna za sigurnosnu politiku, također Predsjedništvo može donijeti odluku i tražiti potvrdu Parlamentarne skupštine BiH, a može se i zahtijevati referendum o tom pitanju, ali on se provodi na cijeloj teritoriji BiH.

    Ministar odbrane kaže da je pred BiH još mnogo posla, ali podvlači da resor odbrane radi dosta dobro jer postoje ljudi koji razumiju proces i ulažu napore, no problem predstavlja i činjenica da BiH još uvijek nema usvojen ovogodišnji budžet i ispunjavanje obaveza dolazi pod znak pitanja.

    Podžić kaže i da je neophodno raditi na modernizaciji i drugim stvarima, ali on očekuje još opstrukcija jer će trebati donijeti mnogo odluka iako saveznici prepoznaju bh. probleme. No on je izrazio nadu će BiH postati članica, ali od nje same zavisi koliko dugo će taj proces trajati.

    Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović napomenuo je danas da je pitanje članstva u NATO-u važna tema za sigurnost i prosperitet države, naglašavajući da povjerenje u NATO nije bezrazložno i ono seže iz dana kada su “razaranje i smrt bila svakodnevnica u BiH”.

  • Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Kratki let Jurija Gagarina u svemir, prije 60 godina, bio je vjerovatno važniji za SAD nego za Sovjetski Savez. Sovjetsko lansiranje prvog čovjeka u kosmos, nakon satelita “Sputnjik” tri godine ranije, bio je poticaj za američki svemirski program i sve ono što je kasnije uslijedilo s njim, jer je to prije svega bila stvar prestiža, pokazivanja moći i mišića, ali i stepena tehnološkog napretka. Pokazivanja i dokazivanja u tom hladnoratovskom periodu, čiji je koncept bolji – kapitalizam ili komunizam.

    Nakon prvih svemirskih šamara iz Moskve, Pentagon se osjetio ugroženo i osramoćeno, a čast su koliko-toliko uspjeli povratiti slijetanjem prve ljudske posade na Mjesec, iako ima i onih koji smatraju kako je sve to izrežirano u jednom od mnogobrojnih filmskih studija.

    Ta svojevrsna svemirska borba nastavljena je i kasnije i dignuta je na jedan novi i viši nivo kada je 1983. godine tadašnji američki predsjednik i holivudski glumac u penziji Ronald Regan odlučio da pokrene vojno-istraživački program “Strateška odbrambena inicijativa”, koji je tada u medijima simbolično nazvan “Ratovi zvijezda” prema popularnom naučno-fantastičnom filmu Džordža Lukasa. Koncepcija ovog više nego ambicioznog programa temeljila se na razvoju zemaljskih i svemirskih sistema za zaštitu SAD od napada strateških nuklearnih balističkih raketa. Zamisao je bila da se u svemiru, ali i na kopnu, razmjeste laseri, a o kojima je pred svoju smrt pričao i srpski naučnik Nikola Tesla, ali i oružja koja bi, navodno, bila bazirana na elektromagnetnim talasima.

    Radilo se u to vrijeme o gotovo utopijskom projektu, čiji su troškovi bili procijenjeni od 100 do 1.000 milijardi američkih dolara. Ovaj program nikada nije do kraja sproveden, bar ne zvanično, a kasnije se moglo čuti kako je jedna od namjera Vašingtona u stvari bila da uvuče Moskvu u ovu priču i još jednu besmislenu i dugotrajnu trku sa naoružanjem te da na taj način ekonomski upropasti Rusiju, koja je u to vrijeme za odbranu izdvajala gotovo trećinu BDP-a.

    Peta dimenzija

    Uslijedio je sastanak Regana i Gorbačova i pregovori oko eliminacije svih strateških nuklearnih projektila, odnosno potpunoj denuklearizaciji, ali i eventualnog američkog odustajanja od “Ratova zvijezda”. Sve je propalo. Od tada pa do danas traje ta prestižna, skupa i na momente besmislena svemirska trka, bez dogovorenih pravila.

    Širenje tih vojnih operacija u svemiru vratilo je svijet u novo hladnoratovsko nadmetanje, a tehnološki napredak Amerike i Rusije, a onda i Kine koja im se priključila, promijenio je sliku svemira kao mirnog utočišta. Primjera radi, Kina godišnje za “svemirsku strategiju” izdvoji 10 milijardi evra, a SAD čak 50. Za Rusiju nema zvaničnih podataka. Jedan dio zemalja, među kojima su Kina i Indija, već raspolažu sa sredstvima da sa Zemlje unište satelite, a Rusi i Amerikanci su otišli korak dalje, testirajući oružje koje može da se upotrijebi i u svemiru.

    Zbog svega toga mnogi se pitaju da li Reganova priča o “Ratovima zvijezda”, polako, ali sigurno od naučne fantastike postaje neka naša bliska realnost, a pogotovo nakon što je sredinom prošle sedmice na samitu NATO u Briselu, a na inicijativu Amerike, proširen član 5. osnivačkog ugovora ove vojne organizacije i na napade u svemiru.

    Nakon što su u decembru 2019. godine lideri NATO prvo svemir proglasili “petim domenom operacija Alijanse”, ovog puta taj prostor je označen i legitimnim za vojno djelovanje ukoliko dođe do ugrožavanja interesa, imovine i bezbjednosti članica ovog vojnog saveza.

    Na taj način je u neku ruku težište sa klasičnog i sajber ratovanja, prebačeno u svemir, a što je onda samo po sebi otvorilo niz pitanja. Da li je Džordž Lukas uistinu bio toliki vizionar? Zašto je američki predsjednik Džo Bajden odlučio da krene Reganovim stopama, te koga se i zbog čega Amerika toliko boji da je i svemir proglasila eventualnom ratnom zonom? Ili sve ovo opet ima veze sa pokazivanjem moći i mišića?

    I na kraju ključno pitanje, najbitnije, u kom pravcu velike sile mogu odvesti ovaj svijet ukoliko još žešće nastave sa ovom vojnom trkom, a koja polako postaje sve sličnija onoj koja se vodila između Rusije i Amerike oko nuklearnog naoružanja, kada su u pojedinim slučajevima sekunde odlučivale da li će crveno dugme biti pritisnuto?

    Pokazivanje moći

    Sagledavajući sve ovo iz političkog ugla, naučni savjetnik za međunarodne odnose iz Beograda Dragan Petrović kaže kako svu ovu problematiku treba se sagleda iz nekoliko uglova. Kao prvo, istakao je, ne treba da zaboravimo na činjenicu da su SAD uvijek u kriznim vremenima vukle drastične poteze, kako bi u domaćoj javnosti skrenuli pažnju sa bitnih ekonomskih ili političkih tema, ali i kada bi procijenili da je njihovoj vojnoj industriji neophodna hitna državna pomoć.

    • Meni sve ovo liči na jedan dekorativni potez SAD i NATO, koji je samo delimično izvodljiv u praksi. Mislim da još dugo neće biti moguće da neka velika sila ostvari stratešku dominaciju u svemiru. Sve me to neodoljivo podseća na nekadašnju nuklearnu trku i zveckanje oružjem na relaciji Moskve i Vašingtona, iz doba hladnoga rata, kada se ogroman novac iz državnih kasa izdvajao za pariranje drugima. Ali, kako je i tada taj nuklearni rat bio nemoguć, jer bi on stavio tačku i ugasio svetlo na planeti, mislim da je isto tako i sada nemoguće da svemir postane neko novo mesto obračuna velikih sila. Bar ne u nekoj bliskoj budućnosti. Nemoguće je izvršiti udar, a da druga strana ne odgovori i to čitavu ovu priču čini sumanutom. Nažalost, angloamerička koalicija je navikla da preti i ratuje, zbog čega je i njihovo stanovništvo naviknuto na te neke svete krstaške ratove. Stvari su se, međutim, promenile. Vašington više ne može tako olako gurati prst u oko Moskvi ili recimo Pekingu. Verujem kako će Bajden i pored toga ipak nastaviti sa čačkanjem Rusije, a pogotovo Kine, i mamuzanjem ostatka sveta, jer je on marioneta kojom upravlja imperijalistička politika i interesi krupnog kapitala – smatra Petrović.

    Orvelovska retorika

    General u penziji i profesor na beogradskom Fakultetu bezbednosti Božidar Forca smatra kako je proširenje člana o kolektivnoj bezbjednosti NATO, a zbog navodnog straha od Rusije i Kine, u stvari američka maska, jer su SAD još za mandata predsjednika Donalda Trampa proširile svoje kosmičke snage.

    • Na sve ovo treba da gledamo tek kao na trku u naoružanju sa Rusijom, nakon što je Bajden produžio ugovor “Start”. Oni dakle žele da Ruse malo nateraju u tu trku, odnosno u finansijsko iznurivanje, jer je reč o ogromnim sredstvima, a u suštini je sve to zamka za Kinu, koja ima najveći stepen napretka u svemirskoj tehnologiji. Međutim, iako se igra naizgled “zakuvava” u kosmosu, prava će se igrati dole, na Zemlji, pre svega na Balkanu i u Južnom kineskom moru – uvjeren je Forca.

    Prema riječima njegovog kolege, takođe oficira u penziji, Ilije Kajteza sve ovo pomalo liči na jednu “orvelovsku retoriku”.

    Istorija ratovanja, kako kaže, pokazuje da se sve najnovije tehnologije i sva naučna otkrića prvo upotrebljavaju u svrhu vojnog nadmetanja, odnosno demonstracije vojne moći.

    • Poražavajući su podaci da oko 80 odsto naučnih potencijala služi za vojnu industriju i tu kreće to nadmetanje koje sada dobija potpuno iracionalnu razmeru. Dok u svetu milioni dece gladuju, a ogroman broj ljudi ne može da dođe do vakcine protiv “kovida 19”, oni koji upravljaju svetom i navodno se zalažu za humanizam, govore o nekakvim kosmičkim ratovima – istakao je Kajtez pojašnjavajući kako NATO u svemiru, u smislu razvoja svemirske tehnologije, eventualno mogu da priprijete samo Rusi i Kinezi.

    Kao i za Petrovića, i za njega je priča o “Ratovima zvijezda” fantazija, koja bi u nekoj perspektivi, ne tako dalekoj, ipak mogla postati i surova realnost

    • NATO se stalno “brani” od Rusije, a konstantno se približava ruskim granicama. Dakle, imamo zaista jedno novo poimanje istine i demonstraciju onoga što je Orvel rekao: “Istina je laž, rat je mir, sloboda je ropstvo”. Ovde se zapravo radi o pokušaju Amerike i NATO da na sve moguće načine spreče tu multipolarnost, da spreče pristizanje drugih velikih sila, jer osećaju da će kosmičko oružje vrlo brzo doći u posed Kine, Rusije, ali i Indije i danas-sutra Brazila, možda Irana. U tom smislu, oni žele da spreče gubljenje svoje apsolutne supremacije, a u današnjem svetu ono što imate, morate pre svega sačuvati u smislu vojne moći – ocijenio je Kajtez.

    Mašta i romantika

    Vojni analitičar i urednik portala “Balkanska bezbedonosna mreža” Aleksandar Radić navodi kako sva ova priča oko kosmosa ima jedan romantičan prizvuk.

    • Od “Sputnjika” i Gagarina do sletanja na Mesec. Sve je to bio dio jednog vojnog i državnog plana, koji je onda eksploatisan u propagandne svrhe. Na sreću ili nesreću svet još nije došao do takve tačke tehnološkog razvoja, koji bi velikim silama omogućio da vode nekakve svemirske ratove. Vašington je formirao Posebne kosmičke snage, a što je naišlo na podsmevanje kod drugih, a pogotovo nakon što je Trampova žena Ivanka rekla kako bi volela da dizajnira svemirske uniforme – kaže Radić.

    Objašnjava kako su ih Rusi u svemu tome pratili, te su formirali Vazdušno-kosmičke snage, a onda su im se priključili i neprevidljivi i uporni Kinezi. Smatra kako je sve to još na nekom niskom nivou, a vjerovatno će tako ostati i dalje, jer “svemirska istraživanja” mnogo koštaju.

    • Mislim da političari nisu spremni za neku takvu avanturu. Ne postoji više ni ambijent iz nekog ranijeg perioda, kada su ljudi strašeni sa komunizmom ili kapitalizmom. Javno mnjenje to više ne prihvata. Ljudi su okrenuti ka pragmatičnom. Svesni su toga i u Sjedinjenim Američkim Državama, pa je tako sve više slučajeva da NASA potpisuje ugovore sa privatnim kompanijama, poput onoga sa Elonom Maskom. Jednostavno svemir se ne može izuzeti iz polja delovanja velikih sila. Ni neki današnji ratovi se ne bi mogli voditi bez pomoći satelita, koji su poput paukove mreže prekrili Zemlju – kaže Radić dodajući kako sve te priče svakodnevno raspaljuju ljudsku maštu, a što čitavu ovu priču o “Ratovima zvijezda” čine toliko realističnom.
  • Dodik: U Turskoj ponovljeno da u BiH nema saglasnosti za NATO

    Dodik: U Turskoj ponovljeno da u BiH nema saglasnosti za NATO

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je tokom sastanaka koje je imao u Turskoj ponovo ukazao da u BiH nema saglasnosti za put u NATO.

    Dodik je rekao da je to napomenuo i na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), na kome je pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.

    “To je bio skup koji obuhvata sve zemlje Balkana i mislim da je konferencija bila uspješna. Tamo je bilo važno da budemo i da prenesemo neka naša iskustva. Rekao sam tamo da dvije važne stvari, iako su neki ovdje u BiH i Republici Srpskoj htjeli da od toga naprave slučaj. Rekao sam da BiH nema saglasnost za put u NATO”, rekao je Dodik novinarima.

    Prema njegovim riječima, od svih zemalja na tom samitu, samo Srbija, BiH i Moldavija nisu u NATO, te nemaju namjeru za integracijama u taj vojni savez.

    “Rekao sam na Samitu i da je BiH dugo pod protektoratom, što onemogućava evrointegracije”, rekao je Dodik i dodao da na tom planu zemlje kao što su Francuska i Holandija konkretnim potezima sprečavaju proširenje EU.

    Dodik je ponovio da je sastanak sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom posvetio ekonomskim temama u Srpskoj i Federaciji BiH i podršci u kojoj bi turske banke integralno podržale putno povezivanje Beograda i Sarajeva.

    “Mislim da se taj projekat odvija uspješno, te da ga je podržala Srbija, a Srpska sve radi da se on nesmetano sprovede”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su u borbi sa pandemijom virusa korona veliki gledali sebe, te da su male zemlje ostale nezaštićene.

    “Moraće se globalno pokrenuti inicijativa da se znaju pravila za eventualno slične pojave u vezi sa pandemijom koja je nanijela ozbiljne probleme i zaustavila mnoge važne stvari”, istakao je Dodik.

    On je rekao da djeluje da je svijet na kraju pandemije, ali da to niko ne može garantovati, jer i dalje postoje žarišta virusa u nekim zemljama.

    “Moramo i dalje da se pazimo i ne mislimo da je sve gotovo, te održimo disciplinu”, rekao je Dodik.

    “Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse”
    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je ta stranka zainteresovana za pregovore u vezi sa Izbornim zakonom BiH, ali ne i da podrži bilo kakvu reformu u tom pogledu.

    “Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse koje se tu pravi”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je jako bitno pitanje da li ima političkog dogovora na tom planu, te da priča o problemu “Sejdić-Finci” traje jako dugo

    Dodik je istakao da je važno pitanje na tom planu izbor članova Predsjedništva u FBiH.

    “Logično je bilo da se tamo Bošnjaci i Hrvati dogovore kako će to riješiti i da se mi u Republici Srpskoj ne bavimo time. Nas interesuje Dom naroda Parlamenta FBiH u smjeru da se tamo biraju istinski predstavnici Srba i pomognu u životu svojih lokalnih zajednica”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da nije optimista da će stvari u FBiH u vezi sa Izbornim zakonom biti riješene, uprkos određenim pokušajima stranaca.

    “Kako god, Srpska nikad u vezi s tim neće pristati da ide u simboličke promjene vezane za neka tehnička pitanja. Ako nema cjelovite reforme izbornog zakonodavstva, onda ne vidim razloga da nekim popravkama ugrozimo čitav sistem”, naglasio je Dodik, koji je i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    On je dodao da izborni sistem mora biti vlasništvo političkih faktora u BiH, a nikakvih stranaca.

    “Imamo dovoljno pameti ovdje da doprinesemo izbornoj reformi i stvorimo uslove za fer izbore”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje i narod u Republici Srpskoj ne mora da brine, rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u okviru učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    “Čak su i strukture NATO-a rekle da je za BiH predviđena saradnja, a ne integracija koja je predviđena za, na primjer, Gruziju i ne znam koju zemlju. I šta sad objašnjavati opoziciji u Srpskoj i ne znam kome”, naveo je Dodik.

    On je odbacio priče opozicije u Republici Srpskoj da BiH ide “utabanim stazama ka NATO”, ističući da lideri tih stranaka poput PDP-ovog Branislava Borenovića i SDS-ovog Mirka Šarovića “lažu i preuzimaju stavove muslimanskih medija”.

    “Nigdje se ne može vidjeti da postoji bilo kakva saglasnost o tome o čemu pričaju”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

    On je istakao da je u Deklaraciji usvojenoj na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.

    Dodik je pojasnio da se obično, ako se terminom obuhvata evropska perspektiva, misli na EU, a na NATO kada se kaže evroatlantske integracije.

    “A sada je rečeno /i razdvojeno/ evro i evroatlantske integracije, što piše u dokumentu Deklaracije. Mi ne težimo ka NATO-u i nemamo nikakvu obavezu u tom pogledu. Ostrašćenost Šarovića i Borenovića u tom smjeru ni u čemu ne pomaže i to je spin koji pokušava da se proda narodu. Ono što je sigurno, i narod u Srpskoj uopšte ne mora da brine, jeste to da nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da je i Srbija neutralna prema NATO-u, zbog čega je i podržala ovu deklaraciju, kao i mnoge članice NATO-a koje su bile na Samitu i prihvatile tekst Deklaracije.

    “Mi nismo odlučili da idemo ka NATO-u. Postoji samo neki oblik saradnje koji je gotovo minimalan”, rekao je Dodik.

    Ljudi Srpske da se okupe u borbi za bolje sutra

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odliv stanovništva problem cijelog regiona i pojedinih zemalja EU, te da ljudi Republike Srpske treba zajedno da se okupe i izgrade oblik patriotizma u borbi za bolje stanje, mjesto i kraj gdje su rođeni.
    Dodik, koji je učestvovao na Diplomatskom forumu u Antaliji, rekao je da je važna tema svih samita na ovim i širim prostorima demografska situacija i šta uraditi da se ljudi zadrže.

    “To je uvijek i pitanje ekonomije, razvoja, plata i standarda koji je potrebno obezbijediti. Ali važno je razviti jedan oblik patriotizma. Svi moramo zajedno učiniti sve da poboljšamo naše stanje. Mislim da je Srpska posljednjih godina uspješno podigla brojne sektore i da je danas po svim kriterijumima veoma stabilna. Ona nema izazove za gubitak te stabilnosti”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ljudima ne može zabraniti da odlaze u vrijeme kada i Njemačka vapi za radnicima i gdje se naši ljudi najlakše integrišu.

    Dodik je rekao za RTRS da je Srpska bolje i sređenije mjesto za život u odnosu na brojne zemlje koje je posjetio, a u kojima svakodnevno vlada gola borba za život.

    “Naši ljudi misle da je negdje drugo lako. Nije. Treba svi da se zajedno okupimo i izgradimo oblik patriotizma koji polazi iz porodice i koji bi uspješno promovisao borbu za mjesto i kraj gdje smo rođeni, za narod kome pripadamo. Ne mogu jedan ili dva čovjeka, kako se smatra, da obezbijede sve. To nije tako. Potrebno je zajedništvo”, zaključio je Dodik.