VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Talibani: Mi smo upozorili NATO na prijetnju

    Talibani: Mi smo upozorili NATO na prijetnju

    Talibani su saopštili danas da su upravo oni upozorili NATO na potencijalnu terorističku prijetnju na čijem udaru je aerodrom u Kabulu.

    Portparol talibana Zabihulah Mudžahid je za ruske medije rekao da je njegova organizacija bila izvor te informacije.

    “Prijetnja nije bila precizirana”, rekao je Mudžahid u jednom intervjuu, dodajući da je plan bio da se izazove haos i nasilje na aerodromu i nanese šteta ugledu talibana.

    “Tokom posljednjih 20 godina naučili smo stvari i promijenili se. Želimo da dokažemo da nismo onakvi kakvim nas predstavlja anti-talibanska propaganda. To želimo da pokažemo svijetu”, izjavio je Mudžahid, a prenosi RT.

    Na opasnost od terorističkog napada na aerodrom u Kabulu je najprije ukazao britanski ministar oružanih snaga Džejms Hipi, koji je rekao da postoje “vrlo, vrlo vjerodostojni izvještaji” o tome, kao i da će napad biti izveden vjerovatno u roku od “nekoliko sati”.

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Komandant NATO štaba Sarajevo: BiH ostaje jedinstvena zemlja s dva entiteta i tri konstitutivna naroda

    Komandant NATO štaba Sarajevo: BiH ostaje jedinstvena zemlja s dva entiteta i tri konstitutivna naroda

    Brigadni general Eric Folkestad, komandant NATO štaba i najviši vojni predstavnik NATO-a u BiH, naglasio je da Bosna i Hercegovina jeste i ostaje jedinstvena zemlja s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    “Priče o otcjepljenju ne samo da nisu korisne već i skreću pažnju s pravih pitanja koja treba rješavati. Ono što je potrebno je saradnja u provođenju potrebnih reformi, na svakom nivou u BiH, koje će budućnost učiniti sigurnijom, stabilnijom i prosperitetnijom. NATO i zemlje članice pozivaju sve strane da svoje napore usmjere u tom pravcu. Ljudi s kojima razgovaram širom BiH samo žele bolju budućnost za svoje porodice. Žele mir, sigurnost, prosperitet i prilike, a na liderima na svim nivoima je da to realiziraju”, rekao je Folkestad.

    Po njegovim riječima, ne treba posebno isticati da se BiH suočava sa sigurnosnim izazovima – kao i svaka druga zemlja. Od migracija, preko COVID-a, do dezinformacija i korupcije, u svemu tome BiH je u prvim redovima.

    “NATO i zemlje članice će nastaviti pomagati, a pozivamo i vlasti na svim nivoima da ovim problemima pristupaju u duhu saradnje i kompromisa i djeluju u pravcu zajedničkog dobra. Ako se tako ne radi, to ima reperkusije po radna mjesta, plate i ekonomiju”, kaže Folkestad.

    Naglašava da investitori žele sigurnost, političku stabilnost, i da znaju da se zakon poštuje i primjenjuje na otvoren i pravičan način – to je ono što im ulijeva povjerenje da investiraju i otvaraju radna mjesta, podižu životni standard i čine život boljim za sve ljude u BiH.

    “Moj tim i ja, kao i ambasadori zemalja članica NATO-a, stalno zagoravamo reforme u ovim područjima. U širem smislu, izazovi s kojima se suočavamo preveliki su i prekomplicirani za bilo koju zemlju pojedinačno. Zbog toga su partnerstva poput partnerstva BiH i NATO-a te regionalne saradnje tako važni. A to i jeste ono što NATO najbolje radi. Mi svakodnevno uključujemo zemlje u naše razgovore, čak i one koje nisu članice, kao što su Srbija i BiH. A kada izbije kriza, tu smo da jedni druge podržimo”, kazao je Folkestad.

    Govoreći o svojim prioritetima kao komandanta NATO štaba Sarajevo, navodi da je NATO ovdje po pozivu vlasti da pruža savjete i pomoć u procesu unapređenja i modernizacije rada ministarstava odbrane i sigurnosti, kao i Oružanih snaga. To podrazumijeva savjetovanje o strukturi snaga, ljudstvu, obuci i načinima kako cijeli sistem učiniti transparentnijim i odgovornim prema javnosti.


    U velikoj mjeri, praktična zalaganja NATO štaba Sarajevo usmjerena su na pomoć Ministarstvu odbrane da ostvari svoje ambicije vezano za razvoj Bataljonske grupe lake pešadije OS BiH, potpuno osposobljene u skladu s međunarodnim standardima u smislu ljudstva, opreme i obuke.

    “Radimo i sa zemljama članicama NATO-a na usklađivanju bilateralnih donacija i aktivnostima usmjerenim ka unapređenju Oružanih snaga. Međutim, za mene su ljudi ti koji su i temelj i duša Oružanih snaga i kada vodite brigu o svom ljudstvu, dešavaju se dobre stvari, a onda se sve ostalo posloži. Dakle, tu sam da zagovaram promjene koje će doprinijeti boljem životu vojnika i oficira OS BiH i njihovih porodica”, poručio je Folkestad.

    Naveo je da su Oružane snage BiH prešle dug put, ali sistem sigurno nosi određene izazove i frustracije za pripadnike i pripadnice vojske – kao što je to slučaj i s drugima širom BiH u njihovim svakodnevnim životima.

    “Ali, posvećenost i predanost Oružanih snaga u suočavanju s takvim izazovima su pravo nadahnuće! Želio bih da promjene nagrade tu predanost. Moj tim i ja fokusirani smo na to da Oružanim snagama pomognemo da unaprijede i učvrste sistem koji služi svima u BiH, sistem kojem se mladi ljudi žele pridružiti te tako ostati ovdje. Sistem u kome se najbolji kandidati mogu prijaviti za unapređenje, a da ne moraju brinuti da li će im plata biti manja tokom obuke, u kome žene mogu ostvariti svoju punu i aktivnu ulogu u zaštiti BiH i njenih ljudi, sistem unutar koga će Oružane snage biti sposobne osigurati bolju zdravstvenu zaštitu, smještaj i prilike za razvoj karijere za svoje ljudstvo”, rekao je.

    Šumski požari bukte širom BiH. Bilo je riječi o tome da Predsjedništvo nije dalo odobrenje za upotrebu helikoptera OS BiH, kao i da letenje na helikopterima OS BiH nije sigurno. General Folkestad kaže da OS BiH imaju ovu sposobnost.

    “Prije nekoliko dana sam posjetio 2. Helikopterski skvadron. Kao vojni pilot helikoptera s 25 godina iskustva, uključujući i UH-1H, iste one koje koriste OS BiH, mogu s punim pouzdanjem reći da su te letjelice potupno operativne, dobro održavane i da su posade koje njima upravljaju kvalificirane i iskusne. Upoznao sam ih i oni su obučeni, spremni i nestrpljivi da lete u bilo kojoj misiji podrške civilnim organima vlasti u koju ih pozovu. Osim što sam to sam vidio, imam i tehničkog stručnjaka za vojnu avijaciju koji je dio mog tima ovdje i koji skoro sve svoje vrijeme provodi sa skvadronima OS BiH i redovno me informira o njihovim sposobnostima. Sada imamo preko 70 kvadratnih kilometara požarišta širom BiH i bilo bi mi draže da sam vidio ta vojna sredstva u zraku zajedno s helikopterima RS Helikopterskog servisa – rekao bih, što više letjelica, to manje spržene zemlje. Svaka jedinica OS BiH ima opis misije koji obuhvata rečenicu “i po naređenju pruža pomoć civilnim vlastima tokom prirodnih i drugim vanrednih situacija”. Ti su ljudi tu i spremni su da to urade, bilo da je riječ o požarima, potrazi i spašavanju ili medicinskoj evakuaciji”, naveo je.

    Ranije ovog ljeta OS BiH su završile svoju najveću bilateralnu vježbu do sada – vježbu IMMEDIATE RESPONSE s američkim oružanim snagama. General Folkestad kaže da je vježba bila izuzetno uspješna, a OS BiH su pokazale da su jednako sposobne, iskusne, posvećene i profesionalne. Bili su pravi ambasadori BiH – i oni i svi u BiH bi trebali biti ponosni na ono što su postigli.

    Nastavljaju se i aktivnosti na izgradnji Bataljonske grupe lake pješadije, jedice koja je u potpunosti osposobljena da djeluje u skladu s NATO standardima i procedurama i zvanično potvrđena kao “borbeno spremna”. Naredni veliki test napretka ove jedinice bit će vježba SEL-2 ili samoprocjena nivoa 2 koja će se održati u septembru. Folkestad i njegov tim su vrlo optimistični kad je riječ o uspjehu vježbe.

    “Maloprije sam govorio o podršci civilnim vlastima. Oružane snage nisu osposobljene samo za gašenje požara, one imaju i sjajne sposobnosti odgovora u slučaju zemljotresa, poplava i drugih katastrofa, a bile su i vrlo aktivne – npr. pomažući u dezinfekciji javnih institucija – na početku pandemije COVID-a. Nedavno sam posjetio Orašje gdje su se vojnici obučavali za pomoć stanovništvu u slučaju poplava, a vidio sam obuku i sposobnosti širom zemlje koje će neposredno koristiti građanima BiH u slučaju da ih zadesi neka katastrofa. Posjetio sam sve brigade OS BiH i svaki put sam bio impresioniran njihovim posvećenošću i pozitivnim stavom. Kao i u svim javnim institucijama, postoje sistemska ograničenja, ali vojnici i oficiri – različite pripadnosti i iz različitih dijelova zemlje – zajednički se trude da uspješno izvrše zadatke. To je ono što OS BiH čini institucijom koja je primjer univerzalne uključivosti – a rezultati su impresivni”, rekao je general Folkestad.

  • Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Stoltenberg: Prijedlozi u NATO za produženje roka evakuacije iz Kabula

    Nekoliko članica NATO predložilo je danas da aerodrom u Kabulu ostane otvoren za evakuaciju i nakon trenutno postavljenog roka za tu operaciju, što je 31. avgust.

    “SAD su saopštile da vremenski rok za evakuaciju ističe 31. avgusta, ali je nekoliko naših saveznika naglasilo potrebu da se to po potrebi produži kako bi mogli da izvučemo što više ljudi”, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare danas nakon sastanka ministara spoljnih poslova zemalja NATO, prenosi Rojters.

    On je naglasio da najveći izazov u ovom trenutku nije transport ljudi iz Kabula, već njihov prevoz do aerodroma, i da je to prioritetna potreba.

    Stoltenberg je rekao i da je prioritet NATO da izvuče ljude iz Kabula i da održava aerodrom operativnim, a ocijenio je da je situacija u Avganistanu teška i nepredvidiva.

    Stoltenberg je ponovo pozvao talibane da dozvole bezbjedan prolaz svim stranim državljanima i Avganistancima koji žele da izađu iz zemlje.

    NATO je ovog ljeta nakon skoro dvije decenije završio vojnu misiju u Avganistanu i povukao veći dio snaga iz te zemlje, ali Alijansa i dalje ima diplomatske predstavnike u Kabulu.

  • NATO upozorio talibane: Nećemo dopustiti teroristima da nam prijete

    NATO upozorio talibane: Nećemo dopustiti teroristima da nam prijete

    Ministri vanjskih poslova NATO-a danas su upozorili talibane da neće dopustiti da Afganistan ponovo postane plodno tlo za terorizam, kao što je bio slučaj prije dvije decenije što je nagnalo zapadne sile da interveniraju.

    “Tokom proteklih 20 godina uspješno smo uskraćivali teroristima utočište u Afgnistanu iz koga bi poticali na napade”, navode ministri vanjskih poslova alijanse u saopćenju objavljenom nakon virtualnog sastanka posvećenog krizi u Afganistanu.

    Istakli suda neće dopustiti bilo kojem teroristi da prijeti.

    “Ostajemo predani borbi protiv terorizma s odlučnošću i riješenošću i u solidarnosti”, navodi se u saopštenju.

    Ministri nisu eksplicitno zaprijetili talibanima vojnim napadima, iako je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg to izjavio na konferenciji za novinare u ovoj sedmici.

    “Imamo kapacitete da napadnemo terorističke grupe s udaljenosti ukoliko vidimo da te grupe pokušavaju da se pregrupišu i planiraju organizirane napade protiv NATO saveznika”, izjavio je Stoltenberg u utorak, prenosi Reuters.

  • Generalni sekretar NATO-a okrivio rukovodstvo Afganistana za kolaps vlasti u Kabulu

    Generalni sekretar NATO-a okrivio rukovodstvo Afganistana za kolaps vlasti u Kabulu

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg održao je danas konferenciju za medije, na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji u Afganistanu te je okrivio afganistanske čelnike za slom centralne vlasti u Kabulu.

    Stoltenberg je u govoru naglasio kako je afganistansko vodstvo zaslužno za brzi kolaps oružanih snaga ove zemlje.

    “Afganistansko političko vodstvo nije uspjelo izboriti se s problemima. Ovaj neuspjeh afganistanskog rukovodstva doveo je do tragedije kojoj svjedočimo danas”, rekao je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO-a također je rekao kako je talibanska ofanziva bila iznenađujuća, ali da je isto tako bio iznenađujući izostanak reakcije afganistanskog rukovodstva.

    Govorio je i o NATO intervenciji u Afganistanu te je poručio kako je cilj NATO saveza u Afganistanu bio izgradnja održive države, a ne stalno prisustvo u Afganistanu. Moramo izvući pouke iz svega i vidjeti šta smo uradili dobro, a šta ne”, poručio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Na kraju, osvrnuo se i na trenutnu situaciju na Međunarodnom aerodromu u Kabulu i uspostavljanje vojnih letova.

    “NATO konstantno radi na održavanju letova na Međunarodnom aerodromu u Kabulu. Oko 800 pripadnika NATO saveza ostalo je u Kabulu obavljati ključne funkcije po vrlo izazovnim okolnostima. Talibani moraju poštovati i omogućiti siguran odlazak svima koji žele napustiti aerodrom, a putevi i granični prijelazi moraju ostati otvoreni”, rekao je Jens Stoltenberg.

  • Janša: Avganistan je najveći poraz NATO-a u istoriji

    Janša: Avganistan je najveći poraz NATO-a u istoriji

    Slovenački premijer Janez Janšas opisao je danas situaciju u Avganistanu i predaju savremenog oružja u ruke talibana kao “najveći poraz u istoriji NATO”.

    Janša je poručio putem Twittera da je prepuštanje avganistanskih saveznika talibanima “teror” i “sraman čin”.

    “Sve to je simbol kraja jedne ere”, naveo je Janša, prenosi AP.

    Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena i većina međunarodne zajednica je zapanjena brzinom kojom su talibani osvajali teritorije, zauzeli Kabul i preuzeli vlast, što je dovelo do opšte panike i pokušaja bjekstva sa aerodroma u avganistanskoj prijestonici, odakle su tragični snimci obišli svijet.

    Talibani su podigli zastavu na predsjedničkoj palati u Kabulu. Od tada je u toj zemlji zavladao totalni haos.

    Katarska televizija emitovala je snimak na kom se vidi kako talibanski komandanti i vojnici slave pobhedu u hodnicima rezidencije i kancelariji predshednika Avganistana Ašrafa Ganija, koji je napustio zemlju.

    Talibani su preuzeli i kontrolu nad glavnim sedištem državne televizije, odakle su se uživo obratili građanima, a njihove jedinice su počele da pristižu u Kabul i iz drugih dijelova Avganistana.

    Izvor agencije Tass u glavnom gradu Avganistana rekao je da se na ulicama povremeno čuju pucnji i da se koristi teško naoružanje. Prema njegovim riječima, čuju se i eksplozije, ali su informacije o događajima u gradu oskudne jer je preporučeno da se kuće ne napuštaju.

    Izvor je dodao da vojni transportni avioni, najvjerovatnije američki, otprilike svakih 50 minuta uzlijeću sa aerodroma u Kabulu, međutim, to je obustavljeno.

    Talibani su u nedelju saopštili da kontrolišu cijelu teritoriju Avganistana, a predsjednik te zemlje Ašraf Gani napustio je zemlju. Isto je pokušalo na desetine hiljada Avganistanaca.

  • Komšić traži pomoć od NATO i EUFOR za gašenje požara

    Komšić traži pomoć od NATO i EUFOR za gašenje požara

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić poslao je danas pismo NATO štabu u Sarajevu kao i komandatnu EUFOR-a u BiH u kojem je zatražio njihov angažman, odnosno helikopteri za gašenje požara u BiH.

    Iz Komšićevog kabineta ističu da se Komšić na taj potez odlučio s obzirom na to da srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ne želi dati saglasnost za angažman helikoptera Oružanih snaga BiH, te imajući u vidu da po Zakonu o odbrani sva trojica članova Predsjedništva BiH moraju dati saglasnost za angažman resursa OS BiH.

    Podsjećamo, proteklih dana izbilo je više požara na području Hercegovine, tačnije, Neuma, Stoca, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Čapljina, Čitluka, Mostara, Prozora, Rame, Bileće i Trebinja. Zbog nepristupačnosti terena na nekim od tih područja gašenje je bilo otežano pa su zatražili pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH, ali je nisu dobili.

    Požari su u međuvremenu ugašeni, ali je buknuo novi na području Jablanice gdje gori šuma i nisko raslinje. Kako se radi o nepristupačnom terenu opet je zatražena pomoć helikoptera OS BiH. Ministarstvo odbrane je proslijedilo zahtjev Predsjedništvu za angažovanje helikoptera, ali se čeka odobrenje sva tri člana Predsjedništva.

    S obzirom na dogovor srpskih predstavnika da ne učestvuju u odlučivanju u zajedničkim institucijama, upitno je da li će se dobiti odobrenje i od srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • NATO odobrio učešće Oružanih snaga BiH u misiji u Iraku

    NATO odobrio učešće Oružanih snaga BiH u misiji u Iraku

    Šef misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u obaviješten je da je Bosni i Hercegovini odobreno da bude operativni partner za NATO-u u Iraku.

    O ovome je također obaviješteno Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

    “U ime zamjenika generalnog sekretara za operacije, drago mi je da Vas mogu obavjestiti da je Sjevernoatlansko vijeće odobrilo status Bosne i Hercegovine kao operativnog partnera NATO misije u Iraku”, stoji u dopisu koji je uputio Morten Henriksen, zamjenik generalnog sekretara NATO-a.

  • NATO: Ostajemo predani partnerstvu sa BiH, poricanje genocida je neprihvatljivo

    NATO: Ostajemo predani partnerstvu sa BiH, poricanje genocida je neprihvatljivo

    NATO ostaje predan partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i pomirenju u zemlji, rečeno je iz sjedišta NATO-a u Briselu.

    “Genocid u Srebrenici bio je jedan od najgorih zločina u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata. Bosna i Hercegovina je prošla dugačak put u obnovi povjerenja između zajednica. Da bi se pomirenje nastavilo, put naprijed mora uključivati priznanje patnji koje su se dogodile”, odgovoreno je Feni iz NATO-a na molbu za komentar najava člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će pokrenuti proces disolucije te spriječiti rad institucija BiH u RS-u (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

    Za NATO je poricanje genocida neprihvatljivo.

    “NATO ostaje predan našem partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i pomirenju u zemlji. NATO saveznici su jasno istakli da podržavaju teritorijalni integritet BiH i više puta su zahtijevali od političkih lidera da izbjegavaju retoriku podjela”, navedeno je u odgovoru.