VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

    Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

    Tokom prethodnih dana ministri vanjskih poslova EU, kao i ministri odbrane zemalja članica u Briselu su raspravljali o brojnim pitanjima koja se tiču budućnosti bloka, a jedno od njih bilo je i pitanje vezano za vojnu sigurnost i eventualno uspostavljanje evropskih vojnih snaga.

    Iako je cijela ideja u povoju, čini se kako je visoki predstavnik za vanjske poslove EU istrajan u namjeri da Evropska unija postane vojno nezavisna organizacija, koja bi, prema njegovim riječima, na taj način ojačala i sam NATO savez. Borrell nije naveo na koji način bi se takvo jačanje tačno i realizovalo.

    Tokom zajedničke sjednice ministara vanjskih poslova i ministara odbrane zemalja članica, Borrell je predstavio tzv. Strateški kompas Evropske unije, odnosno plan koji bi u narednim godinama trebao dovesti do uspostavljanja evropskih trupa sposobnih za brzo reagovanje.

    “To nije obični dokument, nego vodič za akciju s konkretnim mjerama. Želimo pričati o odbrani, izazovima i prijetnjama. Svjedočimo nestabilnosti, sukobima, međunarodnim prijetnjama koje ugrožavaju i našu sigurnost. Naročito se to odnosi na hibridne taktike kao što je ona koja se trenutno koristi na granici Bjelorusije i Poljske”, rekao je Borrell okupljenim novinarima.

    Šta je Strateški kompas i šta tačno želi Evropa?

    Strateški kompas još uvijek nije usvojen, ali Borrell je naglasio kako su ministri zemalja članica reagovali “dobro” na nacrt dokumenta te da bi se tokom decembra i početkom naredne godine trebalo razgovarati o detaljima, što bi trebalo biti uvod u njegovo konačno usvajanje u martu 2022. godine, od kada bi Evropska unija trebala ući u novu vojnu eru.

    “Analizirali smo četiri dimenzije Strateškog kompasa, koje se odnose na djelovanje, sigurnost, investicije i partnerstva. Evropska unija mora biti spremna djelovati mnogo brže, agresivnije i odlučnije prema krizama. Odluke moramo donositi brže i fleksibilnije”, poručio je Borrell.


    Šef evropske diplomatije je naglasio da bi prema planu vojska Evropske unije trebala imati do 5.000 vojnika, što je Borrell ocijenio kao optimalan broj koji bi trebao odgovoriti na brojne izazove današnjice.

    Uprkos Borrellovim izjavama, gdje se naglašava kako 5.000 vojnika predstavlja zadovoljavajući broj, mnogi ističu kako su ovakvi planovi znatno manje ambiciozni nego što je to bio slučaj tokom devedesetih godina, kada su evropski zvaničnici razgovarali o formiranju vojske koja bi imala 60.000 vojnika.

    Visoki predstavnik za vanjske poslove je tokom razgovora s medijima naglasio kako Evropa nema potrebe za gomilanjem vojnih snaga, ali brojni evropski analitičari ističu kako razlog “smanjenih evropskih ambicija” leži u tome što bi eventualno veći broj snaga zahtijevao i jednoglasnu podršku za njihovo angažovanje na određenom prostoru.

    U trenutnom odnosu snaga, kada su članice Evropske unije podijeljene u vezi s mnogim manje rizičnim pitanjima, jednoglasnu podršku za ovakva djelovanja bilo bi gotovo pa nemoguće osigurati.

    Sigurnosne prijetnje – Rusija, Kina

    Iako su evropski zvaničnici optimistični povodom budućnosti Strateškog kompasa, detalji dokumenta koji ima 28 stranica još uvijek su obavijeni velom tajne. Ipak, evropske novinske agencije uspjele su doći do određenih detalja koji opisuju sigurnosne prijetnje s kojima se suočava Evropska unija.

    Između ostalog, gotovo po automatizmu, Brisel je naveo kako sigurnosne prijetnje za Evropsku uniju predstavljaju Rusija i Kina, ali je također naglašeno kako će u budućnosti nova bojišta predstavljati i svemir, ali i područje Indo-Pacifika, što je nastojanje da se ostvari dominacija na području gdje svoje interese vide SAD i Velika Britanija.

    “Cyber prostor i svemir bit će nova ratišta i moramo biti spremni za to. Dokument ima civilnu i vojnu dimenziju i obje se moraju podjednako razvijati”, ističe Borrell.


    Uprkos Borrellovim najavama da će se Evropa snažno oduprijeti prijetnjama i izvan Zemlje, interesantno je kako Strateški dokument još uvijek ne nudi konkretna rješenja za probleme na Zemlji.

    Na pitanje o tome kako Strateški kompas može pomoći Ukrajini i zemljama Kavkaza u borbi protiv Rusije, Borrell nije ponudio konkretne odgovore, što šalje poruku kako Strateški kompas Evropske unije još uvijek nema snagu dokumenta koji bi trebao ponuditi konkretna rješenja za krize koje u ovom trenutku opterećavaju i Evropsku uniju.

    “Mi nemamo vojnu saradnju s Ukrajinom kao ni sa zemljama koje su dio Istočnog partnerstva. Međutim, spremni smo braniti njihov teritorijalni integritet”, objasnio je Borrell.

    Je li Strateški kompas prijetnja NATO savezu?

    Strateški kompas Evropske unije, osim što bi u budućnosti trebao ojačati vojne i odbrambene kapacitete Bloka, neminovno će svoju saradnju morati bazirati u skladu sa saradnjom s NATO savezom.

    Ipak, u javnom prostoru izražena je bojazan kako bi Strateški kompas mogao zapravo predstavljati dokument koji će dodatno opteretiti odnose NATO saveznika, gdje na jednoj strani stoje evropske države, a na drugoj Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.


    “Evropski kompas učinit će jačim NATO savez. Isto tako, s Kompasom jača i Evropska unija. Ne vidim kako jedna stvar može ugroziti ili postati prijetnja drugoj. Evropska unija ima svoje ambicije i spremna je koristiti svoje kapacitete gdje god je to moguće”, pojasnio je Borrell.

    Evidentno, Strateški kompas Evropske unije trebao bi predstavljati prvi korak prema postavljanju temelja nečega što se zove “strateška autonomija Evrope”.

    Ovu ideju unutar Evropske unije u posljednje dvije godine najviše potenciraju Francuska i predsjednik Emmanuel Macron, koji bi odlaskom Angele Merkel s pozicije njemačkog kancelara krajem godine trebao postati i de facto prvi čovjek Evropske unije.

    “Moramo biti mnogo više posvećeni našem susjedstvu. Bliski istok i Afrika su naše susjedstvo, a ne Sjedinjene Američke Države”, rekao je Macron početkom 2021. godine.

    Težnje ka strateškoj autonomnosti Evropske unije dodatno su se počele naglašavati i nakon posljednjeg spora između Francuske s jedne te Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane o nuklearnom programu AUKUS, u kojem je Francuska u posljednjem momentu izgubila milijarde eura vrijedan ugovor s Australijom.


    Također, evropske zemlje nisu krile nezadovoljstvo i načinom povlačenja zapadnih zemalja iz Afganistana. Misija koju su predvodile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija okončana je na neslavan način u augustu ove godine, a Macron je bio jedan od lidera koji je javno iskazivao nezadovoljstvo načinom vođenja cjelokupnog procesa povlačenja u ovoj azijskoj državi.

    Nagomilani problemi koji evidentno opterećavaju odnose saveznika u NATO savezu evidentno se sve više primjećuju i na konkretnim koracima koje Evropska unija pravi prema strateškoj vojnoj autonomiji.

    Jedan od takvih koraka svakako je i Strateški kompas – dokument kojim Evropa najavljuje novu eru u odbrambenoj strategiji, ali i šalje jasnu poruku kako želi vojnu autonomiju iako još uvijek u potpunosti nije jasno kako bi ona u praksi trebala i funkcionisati.

  • Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Zemlje NATO-a još nisu postigle konsenzus o tome da li Ukrajina treba da bude dio te organizacije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    • Ako želite da budete članica Alijanse, onda morate da ispunite NATO standarde. Mi pomažemo Ukrajini organizovanjem borbe protiv korupcije, ali 30 saveznika mora da se saglasi i sada nemamo konsenzus o pozivanju Ukrajine da postane punopravna članica – rekao je Stoltenberg.

    On je napomenuo da je NATO ojačao odnose sa Ukrajinom, ali je pojasnio da ova država ne podliježe petom članu povelje ove organizacije, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine, NATO je usvojio političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija na kraju postati članice Alijanse, ali su odbili da obezbijede Akcioni plan za članstvo /MAP/ za ove zemlje, što predstavlja prvi korak u pravnom postupku za pridruživanje ovoj organizaciji.

    Prema riječima stručnjaka iz Brisela, u proteklih 12 godina Kijev i Tbilisi, prije su se udaljili od mogućnosti pridruženja Alijansi, nego što su se približili.

    NATO ne priznaje države sa neriješenim teritorijalnim problemima, jer njihovo članstvo može cijeli savez uvući u vojni sukob.

    U februaru 2019. godine, ukrajinski parlament odobrio je izmjene i dopune Ustava, čime su potvrđene aspiracije Kijeva o ulasku u Alijansu sa definicijom o “nepovratnosti evroatlantskog kursa”, podsjeća TASS.

  • Putin: Ozbiljan izazov za Rusiju – NATO koristi avijaciju sa bojevim oružjem

    Putin: Ozbiljan izazov za Rusiju – NATO koristi avijaciju sa bojevim oružjem

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su vježbe NATO u Crnom Moru ozbiljan izazov za Rusiju.

    “Oni koriste stratešku avijaciju sa bojevim oružjem, to je ozbiljan izazov za Rusiju”, istakao je Putin, prenosi RIA Novosti.

    On je naveo da je Ministarstvo odbrane Rusije predložilo da budu održane neplanirane vojne vježbe kao odgovor na dejstva NATO, ali je ocijenio da je to necjelishodno.

    “Oružane snage Ruske Federacije ograničavaju se samo na praćenje NATO aviona i brodova”, rekao je Putin.

  • Krim NATO-u: Ne zanosite se u Crnom moru

    Krim NATO-u: Ne zanosite se u Crnom moru

    Zamjenik predsjedavajućeg krimskog parlamenta Vladimir Bobkov pozvao je zemlje NATO-a da se ne zanose u Crnom moru organizujući provokacije s približavanjem obalama Krima.

    “Nastavlja se praksa približavanja našim granicama. I tu postoje dva aspekta. Prvi je vojni, kada vlasti stranih država počinju da se zanose, vjerovatno zaboravljajući do kakvih posljedica po cijeli svijet mogu da dovedu globalni sukobi”, rekao je Bobkov za RIA Novosti.

    Istakao je da takva približavanja granicama Rusije nemaju nikakvu perspektivu.

    “Strane države iskušavaju snagu Rusije, koliko je ozbiljno spremna da štiti svoj teritorijalni integritet, izviđaju, ali granica Ruske Federacije je dobro čuvana”, naglasio je Bobkov.

    Prema njegovom mišljenju, pojačavanje vojne aktivnosti zemalja NATO-a kod obala Krima nije slučajno, pošto je poluostrvo strateški važan region.

    Bobkov je naveo da je drugi aspekt približavanja granicama Rusije politički.

    “Svaki put kada se približavaju granicama Krima, naši protivnici pokušavaju da podsjete da ne priznaju status poluostrva, da se ne približavaju teritoriji Ruske Federacije, već teritoriji druge države koja iz sve snage pokušava da uđe u NATO”, rekao je Bobkov.

    On smatra da se sve to neće skoro završiti, pošto je, kako je rekao, u zapadnim zemljama na vlast došla generacija političara koja nije vaspitana na tragedijama rata iz prošlog vijeka.

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije ranije je saopštilo da se u Crnom moru pojačavaju vojna dejstva Sjedinjenih Američkih Država i njenih NATO saveznika.

  • Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je saradnja Turske i Ukrajine na području Crnog mora od posebne važnosti kako za odbranu i sigurnost tako i za turizam i ekonomiju.

    U tekstu koji je pisao za Atlantic Council, Kuleba je rekao kako je krajnje vrijeme da NATO savez počne gledati na saradnju Turske i Ukrajine kao dodatnu vrijednost ovoj organizaciji.

    “Ukrajina i Turska razvijaju jasnu viziju buduće sigurnosti crnomorskog regiona. Vrijeme je da NATO počne gledati na ukrajinsko-tursko partnerstvo kao na dodatnu snagu koja može pomoći u razvoju sigurnosti i stabilnosti ove regije”, rekao je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije rekao je kako samo zajednička akcija NATO saveza, uključujući i Tursku, može spriječiti rusku dominaciju na Crnom moru.

    “Prioriteti saradnje između Turske i Ukrajine prije svega uključuju velike infrastrukturne projekte i zajedničku proizvodnju turskih dronova Bayraktar, a razvijaju se i planovi za proizvodnju ukrajinskih aviona Antonov”, navodi Kuleba.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nedavno je objavilo video u kojem se može vidjeti prva upotreba turskih dronova Bayraktar TB2 na istočnom dijelu Ukrajine, tačnije u Donbasu.

    Korištenje turskih dronova na istočnoukrajinskom ratištu može drastično promijeniti uslove ratovanja u ovom dijelu Ukrajine.

    Turski dronovi značajno su odredili i tok rata između Armenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu, a upravo je vojska Azerbejdžana koristila tursko naoružanje u borbi protiv Armenaca.

    Povodom korištenja turskih dronova na ukrajinskom ratištu oglasio se i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je rekao kako je Rusija zabrinuta zbog informacija o korištenju turskih dronova u istočnom dijelu Ukrajine.

  • Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Odnosi NATO saveza i Rusije ne mogu se nazvati katastrofalnim, jer nikakvi odnosi i ne postoje, rekao je danas šef ruske diplomatie Sergej Lavrov poslije razovora sa norveškom koleginicom Aniken Huitfeld.

    “Odnosi između Rusije i NATO-a ne mogu se nazvati katastrofalnim zato što samo ono što zaista postoji može da se nazove katastrofalnim. Mi nemamo odnose sa NATO savezom”, rekao je Lavrov, prenio je TASS.

    NATO je 6. oktobra objavio odluku o smanjenju ruske misije pri ovoj organizaciji sa 20 na 10 ljudi i poništio akreditacije deset diplomata.

    Alijansa je saopštila da ruske diplomate trebaju da napuste Brisel prije kraja ovog mjeseca.

    Lavrov je izjavio ranije da će Rusija 1. novembra suspendovati stalnu misiju pri Alijansi.

    Osim toga, Rusija će istog dana suspendovati i Kancelariju NATO saveza za informisanje u Moskvi i Alijansinu vojnu misiju za vezu.

  • Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron razgovarali su o jačanju evropske odbrane u telefonskom razgovoru u petak, saopćila je Bijela kuća dok Washington nastoji da popravi odnose nakon spora oko ugovora o podmornicama.

    Dvojica lidera “razgovarali su o naporima da se omogući jača i sposobnija evropska odbrana uz istovremeno osiguravanje komplementarnosti sa NATO-om”, navodi se u saopćenju.

    Biden će se sastati s Macronom u Rimu kasnije ovog mjeseca, a u saopćenju se kaže da se raduje prilici da “sagleda stanje u mnogim područjima američko-francuske saradnje i ojača naše zajedničke interese”.

    Oni su posljednji put razgovarali 22. septembra u svom prvom razgovoru nakon žestoke prepirke oko prodaje podmornica Australiji, što je ozbiljno zateglo odnose. Konkretno, Australija je pristala kupiti američku nuklearnu podmornicu i na taj način odustati od velikog, već postojećeg ugovora s Francuskom o kupovini konvencionalnih podmornica. Novi sporazum je razbjesnio Francuze.

    Macron je podsjetio da je francuski ambasador u Washingtonu i ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian uporedio Bidenove jednostrane metode sa metodama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, ali “bez tvitova”. Iako se Biden nije izvinio zbog tajnih pregovora o prodaji nuklearnih podmornica Australiji, on je priznao da bi to pitanje “imalo koristi od otvorenih konsultacija među saveznicima”, navodi se u kasnijem saopćenju.

    Američki dužnosnici od tada su pokušali popraviti odnose, a američki državni sekretar Antony Blinken posjetio je Pariz ranije ovog mjeseca i održao sastanak s Macronom.

  • Nemačka ministarka: NATO da zapreti Rusiji oružjem

    Nemačka ministarka: NATO da zapreti Rusiji oružjem

    NATO bi trebalo da pokaže Rusiji spremnost da upotrebi oružje u slučaju potrebe, izjavila je ministarka odbrane Nemačke Anegret Kramp Karenbauer.

    Ona tvrdi da Moskva navodno sistematski narušava vazdušni prostor tih država, stoga bi posebna pažnja trebalo da se posveti njegov zaštiti.

    Ministarka je takođe optužila Rusiju za konstantne sajber napade i raspirivanje migracione krize na granici Belorusije i zemalja Evropske unije. Rusija je više puta isticala da nema agresivne namere protiv bilo koje zemlje. Svi letovi ruskih aviona izvode se strogo u skladu sa međunarodnim pravilima korišćenja vazdušnog prostora. Pritom Moskva primećuje neviđenu aktivnost NATO-a kod svojih granica

  • Diplomati: NATO će dogovoriti master plan za odvraćanje od ruske prijetnje

    Diplomati: NATO će dogovoriti master plan za odvraćanje od ruske prijetnje

    Ministri odbrane NATO-a danas će se dogovoriti o novom master planu za odbranu od svakog potencijalnog ruskog napada na više frontova, uprkos novoj usredotočenosti saveza na Kinu, rekli su diplomati i dužnosnici.

    Strategija koja je povjerljiva nadilazi postojeće regionalne obrambene planove i ima za cilj pripremiti se za svaki istovremeni napad u regijama Baltika i Crnog mora, po mogućnosti uključujući nuklearno oružje, hakiranje računalnih mreža ili napad iz svemira, prenosi HRT.

    Dužnosnici i diplomati kažu da takav napad nije neposredan. Rusija poriče bilo kakve ratne namjere i kaže da je NATO taj koji takvim pripremama riskira destabilizaciju Evrope.

    No, američki dužnosnici, diplomati NATO-a i bivši dužnosnici kažu da je “Koncept za odvraćanje i odbranu u euroatlantskom prostoru” potreban dok Rusija razvija napredne sisteme naoružanja i raspoređuje trupe i opremu bliže savezničkim granicama.

    U maju je Rusija okupila oko 100.000 vojnika na svojoj granici s Ukrajinom, što je najveći broj otkako je Moskva anektirala Krim 2014. godine, kažu zapadni zvaničnici. U septembru je Rusija upotrijebila nove borbene robote u velikim vojnim vježbama sa Bjelorusijom koji su alarmirali baltičke saveznike.

    S Rusijom koja nadograđuje ili zamjenjuje sovjetske vojne svemirske sisteme kako bi potencijalno napadala satelite u orbiti, razvijajući tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji za ometanje savezničkih zapovjednih sustava, Moskva također razvija “super oružje”.

    Ono je otkriveno 2018. godine i uključuje nuklearne krstareće rakete pet puta brže od zvuka, koje bi mogle izbjeći sustave ranog upozoravanja.

    Penzionisani američki general Ben Hodges, koji je komandovao snagama američke vojske u Evropi od 2014. do 2017., rekao je za Reuters kako se nada da će strateški plan dovesti do veće usklađenosti u NATO-ovoj kolektivnoj odbrani, što znači više resursa za crnomorsko područje.

  • Moskva: Izaslanik bilo koje države NATO može nas kontaktirati

    Moskva: Izaslanik bilo koje države NATO može nas kontaktirati

    Izaslanik bilo koje države članice NATO može, u ime cijele Alijanse, da održi hitan kontakt sa ruskom stranom, nakon što je Rusija odlučila da od 1. novembra povuče akreditacije za osoblje NATO u Moskvi, saopštilo je danas ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    Prethodno je NATO povukao akreditacije za osam ruskih službenika misije pri NATO u Briselu, tvrdeći da je riječ o pripadnicima ruske tajne službe, nakon čega je Rusija zatvorila svoju diplomatsku misiju pri NATO u Briselu.

    “Ruskom ambasadoru u Belgiji će biti odobreno da održi hitan kontakt sa štabom Sjeveroatlanske alijanse. Po nahođenju Alijanse, ambasador neke države članice NATO u Moskvi će moći da obavlja sličnu funkciju”, dodaje se u saopštenju, prenio je TAS S.