VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Stoltenberg: Ne planiramo raspoređivanje raketa u Evropi

    Sjevernoatlantska alijansa (NATO) ne planira da raspoređuje nuklearne raketa srednjeg dometa u Evropi, saopšteno je danas iz NATO-a.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Rusija godinama kršila Sporazum o zabrani širenja nuklearnog naoružanja (INF) raspoređujući projektile srednjeg dometa u Evropi.

    On je naglasio da cilj Alijanse nije recipročna mjera Rusiji.

    “Prijedlog Rusije na moratorijum nije pouzdan, jer su kršili INF. Osim u slučaju da Rusija na provjerljiv način uništi svoje projektile SSC-8, kojim su prekršili INF, onda nije pouzdano predlagati zabranu nečega što su već rasporedili”, istakao je Stoltenberg.

    On je pritom mislio na INF postignut 1987. godine koji su postigli tadašnji sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan.

  • Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom razgovora s predsjednikom Finske Saulijem Ninistom naglasio da je neophodno da SAD i NATO pruže pismene garancije Moskvi da se alijansa neće širiti dalje na istok prema Rusiji u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Predsjednik Putin je ponovo istakao da je neophodno da se bez odlaganja pokrenu pregovori sa SAD i NATO kako bi se postigao sporazum o davanju međunaronih pravnih garancija Moskvi kojima se odbacuje dalja ekspanzija sjevernoatlantske alijanse na istok i raspoređivanje sistema naoružanja na teritoriji Ukrajine i drugih susjednih zemalja kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost Rusije”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    U saopštenju Kremlja se podvlači da je ruski lider naglasio da bi ovaj potez bio u potpunosti u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima ugrađenim u Završni akt konferencije u Helsinkiju 1975. godine i povelje usvojene u Istanbulu 1999. godine.

    U tom kontekstu, ruski lider je izrazio podršku inicijativi predsjednika Finske Ninista da se 2025. godine organizuje samit povodom 50. godišnjice Helsinške konferencije o bezbjednosti i saradnju u Evropi.

    Ruski predshednik Vladimir Putin ranije je pozvao NATO da prihvati suštinske pregovore kako bi Rusiji dobila “pouzdane i dugoročne bezbjednosne garancije”, jer, prema njegovim riječima, Rusija želi pravno obavezujuće garancije zbog toga što zapadne zemlje nisu poštovale svoja usmena obećanja i obaveze.

    Poručio Makronu: NATO da zaustavi širenje na istok
    Putin je rekao francuskom kolegi Emanuelu Makronu tokom današnjeg telefonskog razgovora da Moskva želi hitne razgovore sa zapadnim zemljama kako bi se zaustavilo dalje širenje NATO-a na istok, saopštio je Kremlj.

    “Ruski predsjednik je naglasio važnost hitnih međunarodnih pregovora, kako bi se dobile garancije koje bi spriječile dalje širenje NATO-a na istok i raspoređivanje naoružanja u susjednim državama, prije svega u Ukrajini, što je prijetnja za Rusiju”, naveo je Kremlj, prenosi Rojters.

    Putin je iznio sličan zahtjev tokom razgovora s predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom putem video-linka prošle nedjelje, ali i tokom telefonskog razgovora s premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom u ponedjeljak.

  • Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija upozorava NATO: Uslijediće vojni odgovor

    Rusija je danas saopštila da će možda biti primorana da rasporedi nuklearne rakete srednjeg dometa u Evropi kao odgovor na ono što vidi kao planove NATO.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA da će Moskva morati da preduzme korake ukoliko NATO odbije da se angažuje s njom na sprečavanju takve eskalacije, prenosi Rojters.

    Nuklearni projektili srednjeg dometa (INF) u Evropi bili su zabranjeni prema sporazumu iz 1987. godine koji su dogovorili sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan, što je u to vrijeme pozdravljeno kao veliko ublažavanje hladnoratovskih tenzija, navodi britanska agencija.

    Vašington je napustio sporazum 2019. godine nakon što se godinama žalio da ruska strana krši taj pakt.

    Rjabkov je rekao da postoje indirektne indicije da se NATO približava ponovnom razmještanju INF-a, uključujući njihovu obnovu prošlog mjeseca.

    “Nedostatak napretka ka političkom i diplomatskom rješenju ovog problema dovešće do toga da naš odgovor bude vojno-tehničke prirode”, poručio je zamjenik ministra.

    NATO sa druge strane tvrdi da neće biti novih američkih projektila u Evropi i da je spreman da odvrati nove ruske rakete “odmjerenim” odgovorom koji bi uključivao samo konvencionalno oružje.

    “To će biti konfrontacija, sljedeći talas, takvi sistemi pojaviće se kod nas. Trenutno ih nema, imamo jednostrani moratorijum, a pozivamo NATO i Sjedinjene Države da se pridruže ovom moratorijumu,” apelovao je Rjabkov.

    Takođe, u intervjuu za RIA agenciju, on je rekao da Rusija ima “potpuni nedostatak povjerenja” u NATO.

    “Oni sebi ne dozvoljavaju da urade bilo šta što bi na neki način moglo da poveća našu bezbjednost, vjeruju da mogu da djeluju u svoju korist, a mi jednostavno moramo sve ovo da progutamo i da se nosimo s tim. Ovo se neće nastaviti”, istakao je Rjabkov.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džo Bajden održali su prošle nedjelje dvočasovne razgovore o ukrajinskoj krizi i zahtjevu Moskve za, kako to Rusija naziva, pravno obavezujućim bezbjednosnim garancijama Zapada.

    Rjabkov je rekao da će Rusija u narednim nedjeljama predstaviti svoje naknadne prijedloge Sjedinjenim Državama, a možda i drugim zemljama NATO.

  • Rusija zabrinuta

    Rusija zabrinuta

    Rusija je zabrinuta zbog transporta NATO vojne opreme preko grčke luke Aleksandrupolis, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Povodom obnavljanja vojnog sporazuma između Atine i Vašingtona, Peskov je u intervjuu za grčki informativni kanal na engleskom jeziku Antena TV predočio da je u Grčkoj sve više američkih vojnika i vojne opreme pa, s obzirom da NATO smatra Rusiju svojim neprijateljem, lako je razumeti zabrinutost Moskve, prenosi TAS S.

    Na konstataciju novinara da je Grčka zabrinuta zbog isporuke ruskih raketnih sistema protivvazdušne odbrane S-400 Turskoj, Peskov je ukazao da je reč defanzivnom sitemu, dok je u luku u Aleksandrupolis dopremljena oprema koja nije defanzivnog tipa.

    Ipak, Peskov je izrazio uverenje da Grčka nikada neće biti protivnik Rusije.

    “Mi imamo problem sa NATO-om koji se širi prema našim granicama. To smatramo neprijateljskim činom”, poručio je Peskov.

  • NATO odbacio zahtjev Rusije: Obećanje dato Ukrajini ostaje nepromijenjeno

    NATO odbacio zahtjev Rusije: Obećanje dato Ukrajini ostaje nepromijenjeno

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbaco je danas zahtjev Rusije da povuče obećanje dato Ukrajini 2008. godine da će ta zemlja jednog dana postati članica Alijanse.

    “Stav NATO-a kada je riječ o našem odnosu sa Ukrajinom ostaje nepromijenjen. Fundamentalni je princip da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj put, uključujući dio kog bezbjednosnog aranžmana želi da bude”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.
    On je dodao da će o odnosu Alijanse sa Ukrajinom odlučivati 30 saveznika iz NATO-a i Ukrajina “i niko drugi”.

    “Ne možemo prihvatiti da Rusija pokušava da ponovo uspostavi sistem u kojem velike sile poput Rusije imaju sfere uticaja, gdje mogu da kontrolišu i odlučuju šta će druge članice da urade”, rekao je Stoltenberg.

  • NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    Istočnoevropske zemlje kritikovale su predlog američkog predsednika Džozefa Bajdena o pokretanju dijaloga Rusije i NATO povodom situacije u Ukrajini.

    U članku “Blumberga” u kojem se poziva na neimenovanog diplomatu, agencija navodi da je stav Vašingtona po tom pitanju “razbesneo vladu jedne od tih država”.

    “Zahtjevaju da se hitno razjasni šta to planira predsednik Bajden”, naveo je izvor.

    Kako se ističe u članku, “istočno krilo NATO” zabrinuto je zbog mogućih ustupaka Rusiji sa aspekta političkih garancija i ograničenja delovanja Alijanse.

    Predsednik Amerike je, inače, razgovarao sa liderima “Bukureštanske devetorke”, odnosno grupe država koje čine istočno krilo NATO, o ukrajinskoj krizi.

    Razgovor je održan nakon video-konferencije Bajdena i ruskog lidera Vladimira Putina i telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

    Razgovor je trajao oko 40 minuta. Detalji nisu objavljeni ali je američka administracija ranije saopštila da američki predsednik namerava da informiše partnere o razgovoru s Putinom, da čuje njihovo mišljenje o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji i da istakne privrženost SAD transatlantskoj solidarnosti.
    O pitanjima koja brinu Rusiju kroz dijalog u već postojećim formatima

    Istovremeno, u Beloj kući su istakli da su SAD spremne da diskutuju sa Rusijom o svim pitanjima koja izazivaju njenu zabrinutost i predlažu da se za to koriste postojeće platforme – Savet Rusija-NATO, OEBS, a aktivno se razmatraju i mogući pregovori sa partnerima u samoj Alijansi.

    “Poziv ostaje na snazi i nastavljamo da tražimo način za dalju diplomatsku saradnju po čitavom nizu pitanja”, poručuju iz Vašingtona.

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je ranije da je Alijansa, odsustvom želje da se zajednički traže putevi za deeskalaciju, faktički sahranila Savet Rusija-NATO.

    U takvim uslovima raditi na izazovima i opasnostima po regionalnu bezbednost je i nemoguće a i nema smisla. Alijansa je sama odustala od bilo kakve praktične saradnje sa Rusijom i od kontakata na vojnom nivou, istakla je ona.

    Podsetimo, predstavnici NATO-a su u oktobru oduzeli akreditacije osmorici saradnika ruske Misije i naložili Rusiji da prepolovi broj članova stalne misije sa 20 na 10. Nakon toga je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da Moskva od 1. novembra obustavlja rad svog stalnog predstavništva pri NATO-u, kao i glavnog vojnog predstavnika.

    Pored toga, takođe od 1. novembra Rusija obustavlja rad komunikacione vojne misije NATO u Rusiji i oduzimaju se akreditacije predstavnicima Alijanse.

  • Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Primijećen je rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući u BiH i na Kosovu i Metohiji, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    On je na konferenciji za novinare nakon jučerašnjeg sastanaka ministara spoljnih poslova NATO u Rigi rekao da se razgovaralo o stabilnosti i bezbjednosti na zapadnom Balkanu.

    – Region je prešao dug put od ratnih dešavanja devedesetih. Međutim, nedavno smo vidjeli rast tenzija, uključujući na Kosovu i Metohiji i BiH – istakao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je naglasio da je primijećena “agresivnija retorika i zastoj u reformama”.

    Generalni sekretar NATO napomenuo je da “strani akteri rade na podrivanju napretka u regionu”.

    – NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu. Saglasili smo se u vezi sa važnošću našeg prisustva, uključujući misiju KFOR na Kosovu, kao i naša predstavništva u Sarajevu i Beogradu – poručio je Stoltenberg.

  • Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    NATO ima mnoštvo opcija ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine, uključujući ekonomske, finansijske i političke mjere, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Imamo širok spektar opcija kako bismo osigurali da Rusija bude suočena sa ozbiljnim posljedicama ako ponovo upotrijebi silu protiv nezavisne suverene nacije, Ukrajine”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanka ministara spoljnih poslova iz zemalja članica NATO, a prenosi agencija Rojters.

    Ako bude koristila silu protiv susjedne Ukrajine, Rusija će, prema njegovim riječima, platiti visoku cijenu kroz sankcije i druge mjere Zapada.

    “Svi smo vrlo jasno stavili do znanja da će to biti visoka cijena i sankcije su jedna od opcija”, izjavio je Stoltenberg.

    “Mislim da je sasvim očigledno i da Rusija već zna da će platiti višu cijenu”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao i da podrška NATO teritorijalnom integritetu Ukrajine “ostaje nepokolebljiva”, nazvavši Kijev “bliskim i visoko cijenjenim partnerom”.

    “Zabrinjavajući razvoj situacije na zapadnom Balkanu”
    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da se region zapadnog Balkana nedavno suočio sa porastom tenzija.

    “Zapadni Balkan je srce Evrope. To je važan region za NATO i Evropsku uniju. Prisustvujemo zabrinjavajućem razvoju situacije. Brine nas retorika podjele u Bosni i Hercegovini, a i dalje postoje tenzije između Beograda i Prištine”, ocijenio je Stoltenberg na sastanku ministara NATO u letonskoj Rigi.

    On je dodao da “reforme stagniraju, a strani akteri su povećali svoj maligni uticaj”.

    “U isto vrijeme, ne možemo da zaboravimo da smo mnogo toga uradili od devedesetih do danas. Okončani smo brutalne ratove, a neke države u regionu su se učlanile u Evropsku uniju i NATO. NATO i EU rade zajedno za dobrobit regiona, posebno na Kosovu i u BiH”, naveo je Stoltenberg.

  • Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Borrell: U BiH se pokušava poništiti 26 godina mira i stabilnosti

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell stigao je danas na drugi dan sastanka NATO saveznika u Rigi, na kojem će se razgovarati o situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Borrell se u razgovoru s medijima osvrnuo na trenutnu situaciju na Zapadnom Balkanu te je naglasio kako posebno zabrinjava stanje u Bosni i Hercegovini.

    “Zapadni Balkan ostaje strateška regija za Evropsku uniju. Tri države Zapadnog Balkana su ujedno i države članice NATO saveza i imamo snažne veze s njima. Iz sigurnosnih razloga, stabilnost Zapadnog Balkana je takođe važna. Međutim, moram izraziti zabrinutost zbog stanja u BiH, gdje su prisutne tenzije i pokušaji da se poništi 26 godina mira i stabilnosti. Ostajemo posvećeni Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi i pozivamo sve da sačuvaju jedinstvo”, rekao je Borrell.

    Osvrnuo se i na situaciju u odnosima Kosova i Srbije te je poručio kako dijalog dvije strane i dalje ostaje jedino rješenje za stabilizaciju odnosa.

    “Razgovaraćemo o Kosovu i Srbiji gdje je prisutno mnogo tenzija još od ljeta. Situacija se malo smirila, ali i dalje moramo nastaviti dijalog jer nema drugog načina za stabilizaciju situacije”, poručio je Borrell.

  • Rusija negoduje zbog NATO-a: Sve su više prisutni na istoku Evrope, sljedeći u redu je Balkan

    Rusija negoduje zbog NATO-a: Sve su više prisutni na istoku Evrope, sljedeći u redu je Balkan

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je danas dokument koji predstavlja kontraargumentaciju publikaciji NATO saveza, koja se tiče odnosa između NATO saveza i Ruske Federacije.

    Dokument koji govori o “mitovima o odnosima Rusije i Alijanse” razmatra brojne teme uključujući i (ne)zainteresovanost Rusije za dijalog s NATO-om, kao i ulogu Rusije u destabilizaciji euroatlantskog područja.

    Između ostalog, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je objavilo kako je Rusija zainteresovana za sigurnost cjele Evrope, ali da Washington uz prešutni pristanak ostalih NATO članica uništava dobro razvijene pravne mehanizme.

    “Primjer za to jeste Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa. Nakon što su se Sjedinjene Američke Države povukle iz ugovora u augustu 2019. godine testirale su raketu klase koja je ranije bila zabranjena sporazumom. Osim toga, Sjedinjene Američke Države aktivno rade na istraživanju, razvoju i testiranju širokog spektra raketnih sistema srednjeg i manjeg dometa te istovremeno daju izjave o raspoređivanju američke vojske u Evropi”, navode iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

    U opsežnoj analizi Rusija se osvrnula i na širenje NATO saveza na istočnoevropske zemlje, ali i zemlje Balkana.

    “U istočnoevropskim državama NATO saveza grade se poligoni i objekti za skladištenje teške vojne opreme. Pružaju se mogućnosti za strano vojno prisustvo na teritoriji ovih država, što je u konačnici čin koji je na ivici kršenja Osnivačkog akta NATO-a i relacija s Rusijom iz 1997. godine”, navodi se.

    Ističu kako je naredni cilj NATO saveza širenje na Balkan.

    “Više od 200 američkih i NATO objekata nalazi se u Evropi, naročito u zemljama istočne i srednje Evrope, baltičkim državama i crnomorskoj regiji. Sljedeće na redu su balkanske zemlje. Istovremeno, NATO uskraćuje Rusiji pravo da preduzme akcije u cilju osiguranja nacionalne sigurnosti čak i na sopstvenoj teritoriji. Sve to ne može, a da ne izaziva našu zabrinutost i neminovno povlači s naše strane odbrambene odgovore”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

    Na kraju, iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije osvrnuli su se i na situaciju u Ukrajini te su naveli kako su ruske aktivnosti isključivo defanzivne prirode.

    “Gotovo svake sedmice naši alati za praćenje prate više od 50 izviđačkih aviona i dronova koji krstare duž naših granica. NATO nas ciljano testira slanjem ratnih brodova i aviona u područja koja se nalaze u neposrednoj blizini naših granica, primoravajući Rusiju da reaguje. Ipak, naš odgovor je adekvatan, proporcionalan i uzdržan”, zaključili su.