VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Glavne teme predstojećih pregovora Rusije, SAD i NATO biće stopiranje širenja Alijanse na Istok i obustavljanje razmještanja naoružanja u blizini ruskih granica, izjavila je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    • Upravo to će biti glavne teme jer predstavljaju direktnu prijetnju za bezbjednost Rusije. Oni koji još ne razumiju naše stavove to moraju jasno da shvate – rekla je Zaharova.

    Rusko Ministarstvo inostranih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbjednosti o kojima je nedavno govorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se, prije svega, tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

    Glavna stavka u dokumentu podrazumijeva da Rusija i SAD neće razmještati naoružanje u teritorijama koje mogu predstavljati prijetnju za nacionalnu bezbjednost, prenosi “Sputnjik”.

    Rusija predlaže i da se na teritorijama zemalja Evrope ne razmještaju dodatne snage u odnosu na one koje su razmještene 27. maja 1997. godine kada je potpisan Osnivački akt Rusija-NATO.

    Moskva predlaže i da se postigne dogovor da ni Rusija ni NATO ne razmještaju rakete srednjeg i malog dometa u teritorijama koje su u dometu nacionalnih ciljeva.

    Osim toga, navodi se da bi Rusija i NATO trebalo da se dogovore da ne stvaraju situacije koje bi mogle da se protumače kao potencijalna prijetnja.

  • Blinken i Stoltenberg razmatrali NATO pristup Rusiji

    Blinken i Stoltenberg razmatrali NATO pristup Rusiji

    Američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je danas sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, kako bi razmotrili situaciju oko gomilanja ruskih trupa na granicama Ukrajine, saopštio je američki Stejt department.

    “Blinken i Stoltenberg su razgovarali o dvostrukom pristupu NATO Rusiji, uz napomenu da Alijansa ostaje spremna za smislen dijalog sa Rusijom, ali i ujedinjena u odbrani i zaštiti saveznika”, saopštio je danas Stejt department, prenosi Rojters.

    “NATO će nastojati da pokrene ozbiljne razgovore sa Moskvom početkom sljedeće godine kako bi se smanjile tenzije zbog gomilanja ruskih oružanih snaga na granici sa Ukrajinom”, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je danas izrazio nadu u konstruktivne razgovore sa Vašingtonom i Briselom o bezbjednosnim garancijama koje je tražila Rusija, jer, kako je rekao, postoje naznake da je Zapad spreman da sarađuje o tom pitanju.

    “Rusija želi da izbegne sukob sa Ukrajinom i Zapadom”, poručio je danas Putin na tradicionalnoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare, navodi Rojters.

  • Rusija očekuje početak pregovora s NATO-om u januaru: Ovo je najvažnije međunarodno pitanje

    Rusija očekuje početak pregovora s NATO-om u januaru: Ovo je najvažnije međunarodno pitanje

    Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je kako se Rusija nada da će u januaru održati bilateralne razgovore s NATO savezom i SAD-om u vezi sigurnosnih garancija koje Moskva zahtijeva od zapadnih zemalja.

    Šef ruske diplomatije je naglasio kako se razgovori moraju održati što prije kako bi se relaksirali odnosi između Rusije i Alijanse.
    “Želimo to da uradimo u januaru. U razgovor će biti uključena i pregovaračka platforma za razgovor o nacrtu sporazuma između Rusije i NATO-a, a koja se tiče sigurnosnih garancija koje smo iznijeli”, rekao je Lavrov.


    Lavrov je takođe pojasnio kako pregovori oko sigurnosnih garancija predstavljaju vjerovatno i najvažnije pitanje u međunarodnim odnosima.

    “Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg redovno daje neadekvatne izjave o odnosima Rusije i NATO-a. Ipak, njemu mandat brzo ističe i priča se da će postati sljedeći guverner Centralne banke Norveške. Guverner centralne banke mora se jasno i precizno pridržavati osnovnih principa poslovanja. Evropska i euroatlantska sigurnost zasniva se na nekoliko principia koji su koordinisani i potpisani na najvišem nivou”, poručio je Lavrov.


    Povodom eventualnog sastanka između Rusije i Zapada govorio je i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov koji je naglasio kako je upravo održavanje ovog sastanka uslov i za održavanje narednog sastanka između američkog predsjednika Bidena i ruskog lidera Vladimira Putina.

    “Prije sljedećeg sastanka lidera SAD-a i Rusije, zapadne zemlje moraju odgovoriti na prijedloge Rusije koji se tiču sigurnosnih garancija”, rekao je Peskov.

  • Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da prijedlozi Moskve o bezbjednosnim garancijama upućeni NATO nisu ultimatum i da Rusija očekuje konstruktivan i suštinski razgovor s jasnim i konačnim rezultatom koji će obezbijediti jednaku bezbjednost za sve.

    Putin je ocijenio je da je širenje NATO na istok posljedica euforije poslije pobjede u Hladnom ratu i pogrešne procjene i dodao da je Rusija spremna da preduzme vojno-tehničke mjere ako se NATO približi njenim granicama.

    On je na sjednici kolegijuma Ministarstva odbrane u proširenom sastavu, rekao da Sjedinjene Države i saveznici moraju da shvate da Rusija jednostavno “nema gdje da se povuče” ako se njihovo oružje pojavio u Ukrajini, prenosi TASS.

    “Oni rade šta žele. Ali ono što sada rade na teritoriji Ukrajine ili što će pokušati ili uraditi, to nije na hiljade kilometara daleko od naše granice. To je na pragu naše kuće. Moraju da shvate da mi jednostavno nemamo gdje dalje da se povučemo”, naglasio je Putin.

    On je izrazio veliku zabrinutost zbog raspoređivanja američkih antibalističkih raketnih sistema nedaleko od ruske granice.

    Podsjetio je na američke akcije ranijih godina kada su podržavali njihove navodne interese i njihovu navodnu bezbjednost hiljadama kilometara daleko od teritorije SAD.

    “Uradili su najgore stvari bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN”, dodao je Putin.

  • Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Predlog ruske strane o garancijama bezbednosti nije ultimatum, ali je vreme razgovora mirnim tonom sa Severnoatlantskom alijansom prošlo.

    To je danas izjavio zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško.

    “Naši predlozi su vrlo jasni. Vreme mirnih tonova, verovanja na reč je prošlo. Situacija je toliko ozbiljna, da je zahtevala korake kada je neophodan principijelni dijalog u četiri oka”, izjavio je Gruško u intervjuu “Rosijskoj gazeti”.

    “Na primer, naši partneri iz NATO-a govore o proširenju Alijanse, da Rusija nema pravo glasa, da je procedura približavanja NATO-a propisana Vašingtonskim sporazumom i da svaka država ima pravo da slobodno “bira načine kako da osigura svoju bezbednost”, uključujući učešće u vojnim savezima.

    Na to su naši partneri iz NATO-a staviti tačku. Ali postoji i drugi deo formule, gde je direktno rečeno da, praveći izbor, države su obavezne da uzmu u obzir interese bezbednosti drugih. Ne treba da zaboravljamo da je širenje NATO-a politika koja se još zove “politika otvorenih vrata”, rekao je zamenik šefa diplomatije.

    Rusija će srazmerno odgovoriti, ako države NATO-a rasporede na svojoj teritoriji ofanzivna sredstva, saopštio je Gruško.

    “Ako se na teritoriji država NATO-a pojave ofanzivna sredstva koja za četiri minuta mogu da stignu do naših kontrolnih centara, moraćemo adekvatno da odgovorimo našim partnerima”, izjavio je on.

    Zamenik šefa diplomatije je saopštio da je po pitanju zahteva koji su upućeni SAD zauzeta čvrst stav. “Očekujemo sadržajni razgovor sa SAD. Već smo formirali tim i spremni smo odmah da počnemo razgovor, čim Amerikanci budu spremni za to”, izjavio je Gruško.

    Podsetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbednosti o kojima je nedavno govorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se pre svega tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

  • “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    “Nije NATO policajac iz kvarta, da razvađa lokalne političare” Šolaja o Izetbegovićevim izjavama i o procedurama

    Politička kriza u BiH ne jenjava, a nedavno je ulje na vatru dodao lider SDA Bakir Izetbegović, koji je javno pozvao NATO i EUFOR da, kako je rekao, “pojačaju prisustvo u BiH, posebno u području Brčko Distrikta”.

    Kakve posljedice mogu imati ovakve izjave i koje je procedure potrebno provesti da bi se zaista “pojačalo prisustvo” stranih snaga u BiH?

    Ova pitanja podstakla su žestoku političku raspravu, ali što se eksperata tiče, oni su uglavnom saglasni. Stručnjaci poručuju da NATO savez ima svoja pravila i stroge procedure koje se moraju poštovati, a da u BiH nema “pozivanja u pomoć” bez konsenzusa.

    – Nije NATO policajac u kvartu, pa da interveniše čim se političari posvađaju, a pogotovo se jedna takva mašinerija neće pokrenuti zbog izjava nekih političara na Balkanu – kaže za Srpskainfo Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i ekspert za međunarodne odnosi bezbjednost.

    Kako procjenjuje Šolaja, mada je politička retorika zapaljiva, Bosna i Hercegovina je daleko od og oružanog konflikta, pa za intervencijama kakve priziva Izetbegović nema ni potrebe.

    – Nismo mi ni blizu takve krize, a čak i kada bi ona nastupila, treba imati na umu da NATO, u pravilu, interveniše samo kada je napadnuta neka od članica saveza – kaže Šolaja.

    Ako bi BiH, zvanično, pozvala NATO u pomoć, dodaje Šolaja, onda treba imati na umu da se moraju ispoštovati procedure i unutar NATO lanca komandovanja i odlučivanja, ali i na nivou same BiH.

    – Što se tiče BiH, nikakvav poziv u pomoć nije moguć bez konsenzusa sva tri člana Predsedništva. Zna to i Bakir Izetbegović, ali ipak izjavljuje to što izjavljuje. Kao i mnoge druge i ova njegova izjava može se dovesti u direktornu vezu sa izborima i kampanjom, iako do izbora ima još skoro godinu dana – kaže Šolaja.

    Kad su u pitanju NATO procedure, prvo bi Savjet ministara NATO morao procijeniti, da li je zaista u BiH potrebno smirivanje ili razdvajanje snaga, ili neka intervencija, a prije toga bi Savez primijenio sva sredstva kriznog menadžmenta.

    – Čak i da se donese odluka o intervenciji, a takva je odluka moguća samo na nivou šefova država članica NATO, dakle čak i da se to desi, valja imati na umu da NATO nema neku vojsku koja negde sjedi i čeka da je neko pozove, nego bi u takvom slučaju valjalo formirati snage za novu misiju – objašnjava Šolaja.

    Dodaje da je pogotovo sada, u doba pandemije, kad se u najvećim gradovima svijeta zbog opasnosti od zaraze zatvaraju hotelii otkazuju novogodišnja slavlja, teško očekivati da bi NATO okupljao svoje vojnike i slao ih u BiH, “zato što se političari svađaju”.

    Šolaja podsjeća da je mirovna misija u BiH, ustvari, formalno misija Ujedinjenih nacija, utemeljena na Rezoluciji 1031 UN, odnosno na Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    Podsjeća i na sporazum “Berlin plus” iz 2003. godine, kojim je regulisano da NATO može neke svoje misije da povjeri Evropskoj uniji, pa je tako nastala i misija EUFOR u BiH.

    Miloš Šolaja, međutim, tvrdi da to ne znači da se preko noći i bez provođenja procedure u BiH mogu angažovati dodatne snage.

  • Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da je potrebna saglasnost Predsjedništva BiH za raspoređivanje dodatnih vojnih snaga nema osnova, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, s obzirom da je mandat međunarodnih vojnih snaga jasno propisan Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Kako je pojasnio u izjavi za Fenu, aranžman o međunarodnim vojnim snagama u BiH definiran je Aneksom 1A Dejtonskog sporazuma, a kasnije i sporazumom Berlin plus između NATO-a i Evropske unije. NATO ima direktan mandat da provodi vojne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Podsjetio je da je, nakon okončanja misije IFOR-a, Sjevernoatlantsko vijeće donosilo odluku o broju trupa u sastavu SFOR-a. S obzirom da je NATO štab, uz dodatnu misiju Altea, pravni sljednik SFOR-a, sasvim je jasno da Sjevernoatlantsko vijeće procjenjuje i odlučuje koliko će trupa biti na raspolaganju NATO štabu i s obzirom na odredbe Dejtonskog sporazuma za to nije potrebna saglasnost Predsjedništva BiH.


    Aneksom 1A, dodaje Džaferović, jasno je određeno da je NATO misija podređena političkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća, kao i da komanda vojne misije ima ovlaštenje da, i bez saglasnosti aktera u BiH, učini sve što procijeni kao potrebno za provedbu svog mandata, uključujući i provedbu vojne sile.

    “Na koncu, odluke o restrukturiranju vojnih snaga od IFOR-a, SFOR-a, pa do EUFOR-a i NATO štaba, donosila je međunarodna zajednica i zasigurno ne može Dodik biti instanca koja će o tome odlučivati”, poručio je.

    Pozvao je Dodika da obustavi, kako je kazao, suludi atak na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poštuje Dejtonski mirovni sporazum u cijelosti, a to znači Opći okvirni sporazum, svih 11 aneksa, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, OHR, Ustavni sud BiH i sve zakone koji su, na osnovu Dejtona, doneseni u proteklih 26 godina.

    “U protivnom, neminovno mora doći do jačanja misije NATO-a i EUFOR-a u BiH, jer su oni dužni da štite Dejtonski mirovni sporazum”, podvukao je Džaferović.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je jučer da nikada dok je u Predsjedništvu, neće dati saglasnost da bilo čije vojne snage dođu u BiH, ističući da nikakve trupe ne mogu doći u BiH bez saglasnosti nadležnih organa, a nadležni organ za to je, tvrdi Dodik, Predsjedništvo BiH.

  • Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Amerikanci navodno predlažu da NATO pošalje po 1.500 vojnika u dve balkanske zemlje kao odgovor na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici.

    No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.

    Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka.

    Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.

    Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.

    NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.

    Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.

    Politički osjetljivo

    U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje “budna” i da će preduzeti “sve neophodne korake” kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.

    “Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog”, ocenjuje Špigel. Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.

    Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.

    Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade “već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu”, piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.

  • Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Rusija objavila listu zahtjeva za koje tvrdi da se moraju ispuniti kako bi se snizile tenzije u Evropi. Sporne sigurnosne garancije koje Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

    Rusija je iznijela veoma spornu listu sigurnosnih garancija kako bi smanjila tenzije u Evropi i smirila krizu u vezi s Ukrajinom, uključujući mnoge zahtjeve koje je Zapad već odbio.

    Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, ustvari vraćajući NATO snage tamo gdje su bile stacionirane 1997. godine, prije širenja na istok.

    Nacrt sporazuma u osam tačaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok su se ruske snage gomilale blizu ukrajinskih granica. Moskva je obećala da će ignorisanje njenih interesa dovesti do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.

    Vladimir Putin je zatražio od Zapada da Rusiji pruži “pravne garancije” njene sigurnosti. Međutim, agresivni prijedlozi Kremlja će vjerovatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama kao pokušaj formalizacije ruske sfere utjecaja nad istočnom Evropom.

    Zahtjevi koje je Moskva prvi put u cijelosti iznijela predati su SAD-u ove sedmice. Oni uključuju zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvaniju, Latviju i balkanske zemlje.

    Rusija također zahtijeva da NATO obustavi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine alijansi i da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora s Rusijom u Ukrajini, istočnoj Evropi, u zemljama Kavkaza kao što je Gruzija ili u centralnoj Aziji.

    Zemlje NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, vjerovatno će na te prijedloge gledati krajnje negativno. Oni su upozorili da Rusija pokušava ponovo uspostaviti sferu utjecaja u regionu i da dokument vide kao dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.

    Šef NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo da uđe u vojnu alijansu, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u alijansu, uključujući njen teritorijalni spor s Rusijom zbog anektiranog Krima.

    Ruski dokument također poziva dvije zemlje da povuku sve raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su Sjedinjene Američke Države napustile 2018.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi da započne pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”.

    “Možemo da idemo bilo gdje i u bilo koje vrijeme, čak i sutra“, rekao je.

    Upitan da li smatra da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je da ne smatra.

    “Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da ne treba potcijeniti ozbiljnost našeg upozorenja”, rekao je on.

    Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u januaru, jer su se ruski tenkovi, artiljerija i projektili gomilali u blizini granica.

    Ukrajina je u petak saopštila da je jedan od njenih vojnika poginuo tokom borbi s proruskim separatistima na istoku zemlje.

    Kijev se bori protiv promoskovske pobune u dva otcijepljena regiona na granici s Rusijom od 2014. godine, kada je Kremlj anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim.

    Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice. Joe Biden je upozorio Putina na “sankcije kakve nikada nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Evropske unije pozvali su u četvrtak Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.

  • Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Moskva je poslala NATO-u brojne predloge za bezbednosna pitanja, ali još uvek nije dobila odgovor.

    To je rekla danas za RT DE portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova

    “Znamo šta su bezbednosna pitanja. Zbog toga stvaramo oružane snage, pozivajući naše zapadne partnere da se uključe u razgovore o načinima da svet bude sigurnije i stabilnije mesto, kao i da sprečimo sukobe i da rešavamo probleme mirnim putem”, kazala je Zaharova, prenosi agencija TAS.

    Ona je dodala da zapadne zemlje pokušavaju da okrive Rusiju za raspoređivanje trupa na granici sa Ukrajinom, što je, kako je navela, ništa drugo do zapadna medijska propaganda.

    Ona je preporučila da, umesto postavljanja pitanja o poziciji ruskih trupa, zapadni mediji bi trebalo da se fokusiraju na to kako je mnogo NATO trupa bilo stacionirano u Ukrajini i koliko je naoružanja dato toj zemlji prethodnih godina.

    Zaharova je takođe u intervjuu ukazala na održavanje višestrukih vežbi koje je NATO izveo u Crnom moru.

    Podsetimo, ranije danas povodom sukoba s Rusijom oglasio se šef NATO.

    On je to rekao na konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Briselu.

    “Vidimo značajno nagomilavanje vojnih snaga oko Ukrajine, tenkove i mnogo opreme. To je neopravdano i podriva bezbednost Ukrajine i Evrope”, rekao je Stoltenberg, prenosi Interfaks.