Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopštio je večeras da NATO neće praviti kompromis oko principa prihvatanja bilo koje zemlje u blok.Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da alijansa ni pod kojim okolnostima neće žrtvovati svoj osnovni princip da svaka zemlja može da bira sopstvene odbrambene saveze, prenosi “Blic”.
Oznaka: NATO
-
Traže istupanje iz NATO-a; “Ne pristajem da nam Rusija bude neprijatelj”
Žan-Lik Melanšon, lider krajnje levičarske partije “Nepokorna Francuska” zatražio je da Francuska istupi iz NATO-a i bliže sarađuje sa Rusijom.
To bi, kako je rekao, dovelo do deeskalacije u sferi međunarodnih odnosa.
Na poslednjim predsedničkim izborima u Francuskoj Melanšon je osvojio više od 19 odsto glasova u prvom krugu. Ove godine on može po treći put da učestvuje u predsedničkoj trci. “Ja sam za izlazak iz NATO-a. Potrebna nam je deeskalacija”, napisao je Melanšon na Tviteru. Odvojeno, govoreći na radiju Frans Inter, političar je rekao da bi napuštanje NATO-a omogućilo Francuskoj “da se ne meša” u “severnoameričke vojne avanture”. “Rusija je partner. Ne pristajem da od nje pravim neprijatelja. Ne pristajem da izdam reč datu ruskim liderima – kada im je rečeno da raspad Varšavskog pakta i sovjetskog bloka neće dovesti do toga da se NATO približi granicama Rusije… Prvi put u modernoj istoriji jedna imperija je propala bez razgovora o tome kako će rezultati biti raspoređeni”, naglasio je on u intervjuu, prenele su Novosti. Melanšon je rekao i da je Rusija nakon ulaska zemalja bivšeg SSSR-a u NATO osetila “pretnju”. Iz istog razloga on smatra da Ukrajina ne treba da se pridruži alijansi. “Deeskalacija treba da postane osnova političkog kursa”, rekao je Melanšon. On ističe i da se protivi “novom hladnom ratu”.
-
Upozorenje: Ovako se narušava sigurnost BiH
NATO je odlučan u namjeri da zemljama Balkana pomogne da sprovedu reforme za dobrobit građana, što nije lak put.
Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija, zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju.
To je u intervjuu za Pobjedu poručio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.- Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka, navodi Stoltenberg.
On dodaje da će NATO nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu.
Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.
“Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost.
Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija.
Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija, naveo je Stoltenberg, prenose Vijesti.ba.
-
Mediji: Moguće isključenje baltičkih država iz NATO-a?
SAD mogu žrtvovati baltičke države radi strateškog sporazuma sa Rusijom, piše američki analitičar Dejvid Pajn u članku za “Nešnal interest”.
Analitičar je upozorio na jedan od mogućih scenarija razvoja događaja nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio povlačenje stranih trupa sa teritorije država-članica NATO-a u istočnoj Evropi, kao i prekid daljeg širenja Alijanse na istok, prenosi “Sputnjik”.
Pejn nije isključio da događaji mogu naterati SAD da isključe iz NATO-a Litvaniju, Letoniju i Estoniju.
Bez obzira na to što su u Beloj kući zahteve ruske strane nazvali nedopustivim, postoji verovatnoća, da se Vašington odluči za takav korak, vodeći se sopstvenim nacionalnim interesima.
Podsetimo, u četvrtak su predsednik Rusije Vladimir Putin i američki lider Džozef Bajden telefonom razgovarali 50 minuta.
Teme razgovora su bili predstojeći samit Rusija-NATO koji je zakazan za 10. januar, sednica Saveta Rusija-NATO i sastanak na polju OEBS-a.
-
Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije
Aktovnosti ruske vojske na granici s Ukrajinom ponovo su pokrenule razgovore u Finskoj o tome da li ova zemlja treba postati dio NATO-a.
Kako je izjavila premijerka ove zemlje Sanna Marin, Finska zadržava mogućnost da se prijavi za članstvo u NATO-u
“Zadržavamo mogućnost da se prijavimo za ulazak u NATO. Moramo njegovati i čuvati ovu slobodu izbora jer se radi o pravu svake zemlje da donosi vlastite sigurnosne odluke”, kaže Marin.
Prema njenim riječima, Finska će intenzivirati odbrambenu saradnju sa EU.
Ranije u svom novogodišnjem obraćanju, predsjednik Finske Sauli Niinistoz rekao je da zahtjevi Rusije za sigurnosnim garancijama od SAD-a i NATO-a zabrinjavaju Evropu jer su u suprotnosti sa utvrđenim redom osiguranja evropske sigurnosti.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije poslalo je 17. decembra SAD-u i NATO-u prijedloge o sigurnosnim garancijama, koje predviđaju neširenje alijanse na istok i nerazmještanje oružja na ruskim granicama. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je zatražio da Washington i Sjevernoatlantska alijansa daju pravno obavezujuće sigurnosne garancije.
Kao odgovor, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da blok neće praviti kompromise u pogledu pristupanja Ukrajine. Podsjetio je na član 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem alijansa može pozvati druge evropske zemlje da se pridruže NATO-u.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da Sjedinjene Države pripremaju vlastite prijedloge za sigurnost.
-
Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.
U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.
“Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.
Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.
“SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.
Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.
“To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.
On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.
“Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.
Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.
“Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.
-
Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah
- Rusija sumnja da će njen zahtjev da se zaustavi širenje NATO na istok dobiti zamah, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Rusija je nedavno javnosti predstavila svoje prijedloge bezbjednosnih garancija, sa ciljem da spriječi Zapad da ih gurne “pod tepih”, dodao je Lavrov u intervjuu za YouTube kanal ”Solovjev”.
“Ipak, i dalje imamo ozbiljne sumnje da će ključna stvar u prijedlogu, a to je bezoslovno zaustavljanje širenja NATO na istok, biti gurnuta u stranu”, dodao je Lavrov, a prenio TAS S.
-
“NATO se priprema za oružani sukob”
NATO se priprema za oružani sukob velikih razmjera sa Rusijom, što je protivno Deklaraciji iz Rima iz 2002. godine, rekao je danas zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksander Fomin.
“Vojna konstrukcija tog vojnog bloka je potpuno preorijentisana na pripreme za veliki i intenzivni oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Fomin na vojno-diplomatskom bifingu u Moskvi.
On je naglasio da je u nedavno objavljenim dokumentima o doktrini NATO saveza Rusija identifikovana kao “glavni izvor prijetnji bezbjednosti Alijanse”, prenio je “Sputnjik”.
Istovremeno, dodao je Fomin, Deklaracija iz Rima, u kojoj se navodi da Rusija i zapadni savez nisu neprijatelji, i dalje je na snazi, a ta pozicija je potvrđena na samitu Rusija-NATO u Lisabonu 2010. godine.
Zamjenik ministra odbrane rekao je da napori Alijanse da se proširi i ojača svoju vojnu infrastrukturu na svom istočnom krilu negativno utiču na bezbjednosnu arhitekturu čitavog evropskog kontinenta i da je to jedna od više akcija koje taj savez preduzima sa takvim efektom u posljednjih nekoliko decenija.
On je ukazao na vojnu operaciju u Jugoslaviji 1999. godine, koju nisu odobrile UN, i podsjetio da su u bombardovanju Beograda ubijeni nevini civili i da je oštećena ekonomija te zemlje.
Fomin je podsjetio da je poslije raspada Jugoslavije došlo do širenja NATO-a na Albaniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
Istovremeno, podvukao je Fomin, “zapadni partneri” nastavljaju da uvjeravaju Moskvu da “nemaju agresivne planove protiv Rusije”.
-
“Dan D” na pomolu: Zvaničnici NATO-a i Rusije mogli bi se sastati već 12. januara
Iako se na početku s rezervom gledalo na ideju o sastanku NATO lidera i Rusije, čini se kako je sastanak dvije strane sve izvjesniji, a jedan od datuma koji se spominje jeste i 12. januar koji bi mogao biti i konačni datum sastanka dvije suprotstavljene strane.
Nekoliko evropskih i ruskih medijskih agencija prenijelo je informaciju o tome kako je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odlučio da 12. januara sazove sastanak Vijeća NATO saveza i Rusije. Istog dana, u Briselu bi trebao biti održan i sastanak načelnika generalštabova zemalja članica NATO saveza.
“Generalni sekretar Stoltenberg odlučio je sazvati sastanak 12. januara. U kontaktu smo s Rusijom u vezi s ovim sastankom. Svaki dijalog s Rusijom treba da se vodi na osnovu reciprociteta te treba biti zasnovan na osnovnim principima i temeljnim dokumentima”, naveli su za ruske agencije iz press službe NATO-a.
S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije su saopćili kako su dobili informacije iz NATO-a o mogućem susretu 12. januara, ali da će ruski zvaničnici konačnu odluku donijeti u narednim danima.
“Razmatra se vrijeme, modaliteti, format i sastav delegacije”, rekao je zamjenik ruskog ministrava vanjskih poslova Aleksandar Gruško.
Širenje NATO-a pitanje života i smrti za Rusiju
Potparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov također se osvrnuo na mogući susret zvaničnika NATO-a i Rusije, ali i na eventualno širenje NATO saveza na Ukrajinu.
Peskov je naglasio kako treba ostati optimista u pogledu razgovora Moskve i Washingtona, ali je poručio kako širenje NATO-a na istok predstavlja pitanje života i smrti za Rusiju.
“Pitanje širenja NATO-a na zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje koje su bila dio SSSR-a predstavlja za nas život i smrt”, rekao je Peskov.
On je takođe izjavio kako postoji mogućnost održavanja sastanka 12. januara te je napomenuo kako je sada važno biti strpljiv i sjesti za pregovarači stol.
“Naravno, emotivno želim svaki put reagovati na sve te informacije, ali ovdje morate shvatiti da kada diplomate sjednu za pregovarački stol tu počinjusasvim drugačiji razgovori. Oni su sadržajniji, smireniji i često uravnoteženiji”, mišljenja je Peskov.
-
Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a
Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a na Istok, u zavisnosti od preporuka koje budu dali vojni stručnjaci, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.
-To mogu biti najrazličitije stvari. Zavisi od sugestija koje će mi dati naši vojni stručnjaci – rekao je Putin televiziji „Rusija 1“.
On je naglasio da je Moskva predložila SAD i Alijansi davanje strateških bezbjednosnih garancija da bi se postigao diplomatski rezultat.
-Nismo predložili te garancije da bismo nešto blokirali ili zaustavili u kontekstu ovog diplomatskog procesa, nego da bismo diplomatskim pregovorima postigli pravno definisan rezultat u okviru dokumenata koje smo predložili. Radićemo posebno na tome – izjavio je Putin.
Rusija je 17. decembra objavila nacrt bezbjednosnih prijedloga koje želi da potpiše sa SAD i ostalim članicama NATO-a, podsjeća „Sputnjik“.
Među prijedlozima su uzajamne bezbjednosne garancije u Evropi, nepostavljanje raketa kratkog i srednjeg dometa na lokacije sa kojih je moguće dosegnuti teritoriju druge strane i neširenje NATO-a na Istok.