VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Gruško optužio NATO da nastoji “obuzdati” Rusiju

    Gruško optužio NATO da nastoji “obuzdati” Rusiju

    Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško izjavio je danas da su razgovori sa članicama NATO u Briselu bili otvoreni i direktni i upozorio da bi dalje pogoršavanje situacije moglo da dovede do nepredvidivih posljedica po evropsku bezbjednost.

    Kako prenosi agencija Rojters, Gruško je optužio NATO da nastoji da “obuzda” Rusiju i stekne primat u svim oblastima, opisujući ponašanje Alijanse kao “stvaranje neprihvatljivih rizika za Rusiju”.

    Sastanak Savjeta NATO-Rusija završen je u Briselu poslije četiri sata, javio je prethodno TAS S.

    Na prvom sastanku Savjeta u posljednje dvije godine na čelu ruske delegacije nalazili su se zamjenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško, koji je pet godina bio stalni predstavnik Rusije pri NATO i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    Alijansu su na pregovorima predstavljali stalni predstavnici 30 država članica NATO, generalni sekretar Jens Stoltenberg i zamjenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman.

    Sastanak je održan dva dana nakon razgovora o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD u Ženevi, koje su vodili zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

    Za sutra je zakazan sastanak Savjeta Rusija-OEBS u Beču.

  • Posvađali se zbog raspada Jugoslavije, umješala se Hrvatska?; “Nismo mi krivi”

    Posvađali se zbog raspada Jugoslavije, umješala se Hrvatska?; “Nismo mi krivi”

    Sastanak Zajedničkog saveta NATO–Rusija u Briselu u sredu pretvorio se od razgovora o Ukrajini u raspravu o raspadu Jugoslavije.

    Kako nezvanično saznaju hrvatski mediji, Rusi su otvorili pitanje raspada Jugoslavije tvrdnjom da je NATO svojim bombarderima razbio Jugoslaviju, što je po Rusima samo jedan u nizu dokaza da je taj vojni savez bio agresivan u širenju na bivše socijalističke države.

    Na ovakve ruske tvrdnje je prvi odgovorio predstavnik Hrvatske, ambasador Mario Nobilo, koji je u vreme raspada Jugoslavije bio spoljnopolitički savetnik prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana, a kasnije i ambasador Hrvatske pri UN.

    Sastanak je, naravno, protekao iza zatvorenih vrata, detalje saznajemo samo nezvanično od naših izvora, ali je i generalni sekretar Jens Stoltenberg javno govorio o ovom delu razgovora sa Rusima, koji se tiče raspada Jugoslavije.

    Novinari su Stoltenberga na konferenciji za novinare pitali kako je odgovorio na tvrdnje Rusije da je uloga NATO-a u Jugoslaviji i Libiji kontroverzna.

    Stoltenberg je potvrdio i da su tokom sastanka Saveta NATO–Rusija predstavnici Hrvatske, Slovenije i Crne Gore uzeli reč i govorili o tome šta se zaista dešavalo tokom raspada Jugoslavije, a šta je suprotno onome što su Rusi danas govorili.

    “Nekoliko saveznika koji su bili deo bivše Jugoslavije je vrlo jasno reklo da se Jugoslavija nije raspala zbog NATO-a, već zbog unutrašnjih razloga, unutrašnjih sukoba. NATO je došao kasnije, da spreči zločine”, rekao je Stoltenberg.

    “Cela ideja da je NATO kriv za raspad Jugoslavije je pogrešna. Trebalo je zaustaviti zločine, prvo u BiH, a potom i na Kosovu. Ali u tom trenutku Jugoslavija se već raspala”, dodao je generalni sekretar Alijanse.

    Izvori hrvatskih medija rekli su da je i susret NATO saveznika sa Rusima, upravo posle pokretanja teme raspada Jugoslavije, postao emotivniji i poprimio jači ton.

    Navodno su Hrvati promenili ceo ton razgovora, hteli su da naglase da Rusija može biti konstruktivan igrač u međunarodnoj bezbednosnoj politici.

    Naveli su da je tokom raspada Jugoslavije Rusija bila konstruktivna i aktivno sarađivala sa zapadnim silama.

    Nagomilavanje ruskih trupa na ruskoj teritoriji u blizini granice sa Ukrajinom i dalje ostavlja saveznike u čvrstom uverenju da se Rusija sprema za veliku invaziju, pa NATO želi da vidi deeskalaciju na ruskoj strani.

    A uslovi koje je Moskva nedavno postavila za NATO, uključujući pismene garancije da više neće biti širenja NATO-a na istok i zahtev da se NATO snage povuku na linije iz 1997. godine, pre proširenja na centralnu i istočnu Evropu, u sredu tokom sastanka ubedljivo odbijeni od svih trideset zemalja saveznika.

    Saveznici su ponovo potvrdili politiku otvorenih vrata NATO-a i pravo svake nacije da izabere sopstvene bezbednosne aranžmane.

    “Saveznici su jasno stavili do znanja da neće odustati od svoje sposobnosti da štite i brane jedni druge, uključujući i prisustvo NATO trupa u istočnom delu alijanse”, rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare posle sednice Saveta NATO–Rusija.

    Kako na sastanku u ponedeljak u Ženevi, gde su Amerikanci i Rusi razgovarali o istom pitanju, na današnjem sastanku u Briselu ništa nije rešeno, samo su utvrđeni stavovi dve strane, uz očekivanje da se dijalog može nastaviti, ali pod uslovom da Rusija smanji napetost.

    NATO je zainteresovan za dijalog sa Rusima o nekim važnim pitanjima o kojima nije raspravljano u dijalogu već nekoliko godina.

    To su teme poput novog sporazuma o kontroli naoružanja, sporazuma o transparentnijem izvođenju vojnih vežbi, o smanjenju opasnosti od sajbernapada i slično. NATO jednostavno ne želi da govori o najvećim željama Rusije, ispisanim u dva predloga bezbednosnih sporazuma koje je Moskva poslala SAD i NATO sa željom da ih zaključe i tako promene bezbednosnu arhitekturu Evrope.

    NATO ne želi da pregovara o najvećim željama Rusije
    NATO ipak jednostavno ne želi da govori o najvećim željama Rusije, ispisanim u dva predloga bezbednosnih sporazuma koje je Moskva poslala SAD i NATO sa željom da ih zaključe i tako promene bezbednosnu arhitekturu Evrope, ali iz NATO poručuju da nema kompromisa.

    “Nećemo pristati na kompromis o temeljnim principima. Nema kompromisa o suverenitetu i teritorijalnom integritetu svakog naroda u Evropi. Nećemo pristati na kompromis o pravu svih država da izaberu svoj put, uključujući i bezbednosne aranžmane koje žele da učestvuju. I nema kompromisa o pravu saveznika da štite i brane jedni druge”, rekao je Jens Stoltenberg.

    On je dodao da NATO ostaje spreman za dijalog “u dobroj veri”, ali da istovremeno mora biti spreman da “Rusija ponovo izabere konfrontaciju”.

    “Svaka upotreba sile protiv Ukrajine bila bi ozbiljna strateška greška Rusije, sa ozbiljnim posledicama, a Rusija bi platila visoku cenu”, rekao je generalni sekretar NATO, koji je poslednjih dana bio još eksplicitniji kada je rekao da je NATO spreman na izbijanje novog rata u Evropi.

    Iato tako je rečeno da je odluka o pristupanju NATO isključivo stvar Ukrajine i 30 saveznika.

    “Rusija nema veto na pitanje da li će se Ukrajina pridružiti”, kaže generalni sekretar Stoltenberg.

    Rusi ostaju pri svom argumentu da je širenje NATO-a na istok bio i ostao dokaz agresivnosti vojne alijanse, ali je Jens Stoltenberg to demantovao na konferenciji za novinare, kao i ambasadori saveznika koji su nekada bili deo Varšavskog pakta.

    “NATO je odbrambeni savez. Nikada nijednu naciju nismo prisiljavali ili terali da se pridruži našem savezu. Ta ideja, da je širenje NATO-a agresivno, apsolutno nije tačna. Proširenje NATO-a je kamen temeljac širenja demokratije i slobode širom Evrope”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

  • NATO: Postoji rizik da izbije konflikt u Evropi

    NATO: Postoji rizik da izbije konflikt u Evropi

    Neće biti lako premostiti razlike između Rusije i NATO oko Ukrajine, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltanberg.

    On je to rekao nakon završetka sastanka NATO–Rusija u Briselu, prvog posle dve godine.

    “Postoje značajne razlike između NATO saveznika i Rusije. Neće biti lako premostiti naše razlike, ali je pozitivan znak da su svi NATO saveznici i Rusija seli za isti sto i angažovali se oko suštinskih tema” rekao je Stoltenberg obraćajući se novinarima nakon pregovora u sedištu Alijanse, a prenosi Rojters.

    Kako prenose mediji, Stoltenberg je prokomentarisao da postoji “stvaran rizik” da izbije novi konflikt u Evropi u jeku tenzija između Rusije i Severnoatlantske alijanse.

    Sastanak Saveta NATO–Rusija završen je u Briselu posle četiri sata, javio je prethodno TAS. Na prvom sastanku Saveta u poslednje dve godine na čelu ruske delegacije nalazili su se zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško, koji je pet godina bio stalni predstavnik Rusije pri NATO, i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    Alijansu su na pregovorima predstavljali stalni predstavnici 30 država članica NATO, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg i zamenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman.

    Sastanak je održan dva dana nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i SAD u Ženevi, koje su vodili zamenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman i zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

  • Završen sastanak Savjeta NATO-Rusija, Stoltenberg: Dijalog težak

    Završen sastanak Savjeta NATO-Rusija, Stoltenberg: Dijalog težak

    Generalni sekretar NATO, Jens Stoltremberg, podržao je politički dijalog sa Moskovom i poručio da je današnji sastanak Savjeta NATO i Rusije, održan u sjedištu Alijanse u Briselu, bio koristan, a da se najviše razgovaralo o tenzijama “u i oko Ukrajine”.

    “Naš dijalog je težak, ali neophodan. NATO saveznici će učiniti sve da nađu politički put naprijed”, poručio je Stoltenberg.

    “Postoje značajne razlike između NATO saveznika i Rusije. Neće biti lako premostiti naše razlike, ali je pozitivan znak da su svi NATO saveznici i Rusija sjeli za isti sto i angažovali se oko suštinskih tema”, rekao je Stoltenberg obraćajući se novinarima nakon pregovora u sjedištu Alijanse.

    Jens Stoltemberg, koji je predsjedavao Savjetom NATO Rusija, kaže da među saveznicima postoji ozbiljna zabrinutost zbog gomilanja ruske vojske na granici sa Ukarajinom.

    On napominje da su članice NATO pozvale Rusiju da odmah deeskalira situaciju i poštuje suvernitet i teritorijali integritet svojih susjeda.

    Kada je riječ o mogućem članstvu Ukrajine u NATO, Stoltenberg kaže da su “vrata NATO otvorena”, a da “svaka nacija imam pravo da bira svoj put”.

    “Samo je na Ukrajini i NATO članicama da odluče o spremnosti Ukrajine za članstvo, a Rusija tu nema pravo veta”, zaključio je Stoltenberg.

    Jens Stoltemberg je naveo da su NATO sveznici tokom sastanka sa ruskim zvaničnicima ponudili rješvanje otvorenih pitanja o kontroli naoružanja, uključujući i ograničenja kada je reč o raketama i nuklearnoj politici.

    On je dodao da Alijansa traži načine kako da poboljša civilne i vojne kanale u kontaktima sa Rusijom, uključujući i mogućnost ponovnog uspostvljanj oficira za vezu u Moskvi i Briselu.

    Alijansa je tokom sastanka u Briselu pozvala Rusju da se uzdrži od svih aktivnosti usmjerenih protiv članica NATO i da poštuje međunarodne zakone i obaveze.

    NATO pozdravlja i bilateralne konsultacije održane između SAD i Rusije kao i sutrašnji sastanak OEBS-a što se u Alijansi vidi kako konstruktivni angažman u bezbjednosnom interesu Evrope. Sastanak Savjeta NATO-Rusija završen je u Briselu poslije četiri sata.

  • Kremlj: Ne pregovaramo sa SAD sa pozicije sile

    Kremlj: Ne pregovaramo sa SAD sa pozicije sile

    Moskva ne pregovara o bezbjednosnim garancijama sa SAD i NATO-om sa pozicije sile, i ovdje nisu mogući nikakvi ultimatumi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Mi ne pregovaramo sa pozicije sile, a predsjednik je rekao da ovdje nema ultimatuma i da nisu mogući”, poručio je Peskov, a prenosi ruska agencija TASS.

    Zvanični Kremlj je, prema njegovim riječima, uočio agresivne izjave SAD povodom bezbjednosnih pregovora s Rusijom.

    “U protekla 24 sata, a i posljednjih dana, vidimo da su tekući razgovori o bezbjednosnim garancijama praćeni tako živopisnim, agresivnim izjavama od strane zvaničnog Vašingtona. Naravno, ovo izaziva naše interesovanje. Iako razumijemo zašto se to radi”, izjavio je Peskov.

  • Počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija

    Počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija

    U Briselu je danas počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija, javlja agencija Ria Novosti.

    Rusiju na prvom sastanku Savjeta u posljednje dvije godine predstavljaju zamjenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    Ovaj sastanak dolazi dva dana poslije razgovora o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD u Ženevi, koje su vodili zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

    Za sutra je zakazan sastanak Saveta Rusija-OEBS u Beču.

  • Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Nakon što su u ponedjeljak ruski i američki zvaničnici održali sastanak povodom ruskih zahtjeva vezanih za sigurnost, danas će sastanak u proširenom formatu održati ruska delegacija i čelnici NATO saveza.

    Sastanak koji će se održati u Briselu organizovan je u sklopu Vijeća NATO-a i Rusije, tijela koje je formirano još 2002. godine u sklopu Osnivačkog akta Rusije i NATO-a iz 1997. godine. Uprkos određenim sastancima, Vijeće u posljednjih nekoliko godina postoji gotovo samo formalno zbog sve češćih tenzija na relaciji Moskva – Zapad.
    Tokom današnjeg sastanka ruski zvaničnici i čelnici NATO-a trebali bi razgovarati o deeskalaciji tenzija na području istočne Ukrajine, ali i ruskih sigurnosnih zahtjeva koji se tiču širenja NATO saveza na istok.

    Tokom ranijeg sastanka čelnika SAD-a i Rusije, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako je ruska strana tokom sastanka uputila jasne poruke koje se odnose na nepristupanje Ukrajine i Gruzije NATO savezu.


    “Apsolutno je imperativ za nas da osiguramo da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Željeli bismo da se formula usvojena na samitu u Bukureštu 2008. godine povuče i zamijeni sa sljedećom: ‘Ukrajina i Gruzija nikada neće postati članice NATO-a”, rekao je Rjabkov.

    Uoči novog sastanka, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako se ne može očekivati rješavanje svih problema tokom sastanka u Briselu, ali da ovakav format razgovora svakako doprinosi rješavanju važnih pitanja.

    “Mislim da ne možemo očekivati da sastanci riješe sva pitanja. Ono čemu se nadamo je da možemo dogovoriti put prema naprijed te da dogovorimo određene procese prema tom putu”, rekao je Stoltenberg.

    Iako su ruski i američki zvaničnici razgovarali o ulasku Ukrajine u NATO, očekuje se kako će se ova tema naročito intenzivirati tokom današnjeg sastanka u Briselu. Još od 2002. godine Ukrajina traži ulazak u NATO savez, međutim situacija i odnosi Zapada s Rusijom predstavljaju najveću prepreku za ostvarivanje ovog plana.

    Prošlog mjeseca su američki predsjednik Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin razgovarali upravo i o ovoj temi, a Putin je nekoliko puta naglasio kako Ukrajina predstavlja “crvenu liniju” kada je riječ o odnosima Brisela i Washingtona s jedne te Moskve s druge strane.

    Nakon sastanka u Briselu ruski zvaničnici bi se sutra trebali sastati i sa zvaničnicima OSCE-a, čime bi trebale biti okončane višednevne diplomatske aktivnosti Zapada i Rusije.

  • NATO “opkolio” Srbiju i BiH

    NATO “opkolio” Srbiju i BiH

    BiH i Srbija su dve zemlje na zapadnom Balkanu koje su u potpunosti okružene NATO članicama.

    Obe zemlje graniče s Hrvatskom, koja je u NATO savezu od 2009. godine. Srbija graniči s Mađarskom, koja je članica od 1999. godine, kao i Rumunijom i Bugarskom, koje su članice od 2004. godine. BiH i Srbija na jugu graniče s Crnom Gorom, koja je članica od 2017. godine, a Srbija graniči i sa Severnom Makedonijom, najnovijom NATO članicom, koja je u Alijansi već gotovo dve godine, navode “Nezavisne novine”.

    I samoproklamovanog Kosovo nije članica NATO-a, ali radi se o teritoriji koju kao nezavisnu državu ne priznaju ni Srbija ni BiH.

    Glavni i osnovni razlog što BiH i Srbija nisu članice Alijanse je činjenica, kako se navodi u tekstu na ovom portalu, jeste da je srpski narod i dalje izrazito protiv članstva. Kako se sada stvari čine, nije izvesno da će se ovo promeniti u doglednoj budućnosti, a NATO u svojim zvaničnim komunikacijama objema zemljama daje slobodu i pravo da se odluče žele li članstvo i kakav oblik saradnje im odgovara s obzirom na to da je princip Alijanse da poštuje odluke lokalnih vlasti o statusu svoje zemlje.

    Srbija ima Partnerstvo za mir i s NATO-om redovno potpisuje Individualni partnerski akcioni plan. Na zvaničnoj NATO stranici se ističe da ova alijansa poštuje neutralnost Srbije.

    “Srbija produbljuje politički dijalog i saradnju s NATO-om na pitanjima od obostranog interesa, poput važnog fokusa na razvoju demokratije, institucija i reforme odbrane. Mada Srbija teži članstvu u EU, za razliku od ostalih zapadnobalkanskih partnera, ne želi da se pridruži Alijansi”, naglašeno je u NATO-u.

    Zvanično i formalno, i BiH teži članstvu u NATO-u, jer je 2009. godine Predsedništvo BiH uputilo pismo u Alijansu, izražavajući spremnost da radi na članstvu. Kao rezultat toga, NATO je naredne godine na samitu u Talinu pozvao BiH da pristupi Akcionom planu za članstvo, pod uslovom da reši pitanje državne i vojne imovine. NATO je prvo nekoliko godina insistirao da se ovo pitanje reši, a onda je, ipak, krajem 2019. godine odlučio da aktivira MAP, iako BiH nije rešila pitanje državne i vojne imovine. U međuvremenu, RS je promenila stav o Alijansi, i ističe da neće dati saglasnost da BiH postane članica, a u NATO je poslan dokument “Pregled odbrane” u okviru MAP-a, koji ne prejudicira članstvo. Istovremeno, najavljuje se i da će RS sama doneti zakon o rešavanju pitanja vojne i državne imovine na svojoj teritoriji, pišu “Nezavisne”.

    “Učešće BiH u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu. BiH treba da nastavi sprovođenje demokratskih i odbrambenih reformi kako bi ispunila svoje aspiracije prema NATO-u i EU i da postane funkcionalna i demokratska nezavisna država”, naglasio je NATO.

    Treba napomenuti i to da su pre pisma iz 2009. godine formirane zajedničke Oružane snage BiH, za šta su bile i sadašnja vlast i sadašnja opozicija u RS.

    “Da bi bilo koja zemlja mogla da bude neutralna, potrebno je da zainteresovane vojne strane obostrano priznaju neutralnost. To se, na primer, desilo sa SFRJ, čiji su status neutralnosti priznali i NATO i Varšavski blok. Na sličan način neutralnost su dobile Austrija, Finska i Švedska, dok je Švajcarska svoju neutralnost stekla znatno ranije. Primera radi, SSSR je pristao da posle Drugog svetskog rata povuče svoje trupe iz Austrije u zamenu za to da Vlada Austrije pristane na vojnu neutralnost, što se i desilo.

    “Danas Rusija želi da na sličan način Ukrajina prihvati neutralnost, u zamenu za posredovanje o razoružavanju proruskih trupa iz istočnog dela Ukrajine, ali NATO, zasad, ne pokazuje spremnost da prihvati ovaj predlog jer Vlada Ukrajine, barem zvanično, i dalje želi da ta zemlja postane članica. Naime, u NATO-u smatraju da se pitanje neutralnosti bilo koje zemlje ne može rešavati bez volje uključene zemlje”, piše u tekstu “Nezavisnih”.

    “Za razliku od Ukrajine, mnogo veća šansa je da se prizna neutralnost Srbije, jer Vlada Srbije i srpski narod žele neutralnost u odnosu na oba vojna bloka. Ukoliko bude rešeno pitanje Ukrajine, može se očekivati da će NATO i Rusija razgovarati i o statusu ove zemlje. Međutim, te pregovore bi dodatno komplikovao status samoproglašenog Kosova, s obzirom na to da je ono odvojeno od Srbije zahvaljujući NATO intervenciji 1999. godine, a Rusija vezuje pitanje ove pokrajine s rješenjem statusa Krima, koji je pripojila 2014. godine”, dodaje se u članku.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Stoltenberg odbacuje mogućnost proširenja vojne organizacije

    Stoltenberg odbacuje mogućnost proširenja vojne organizacije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg odbacio je danas mogućnost obustave proširenja vojne organizacije, čime bi odgovorio na zabrinutosti Rusije, što je ključni dio zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina za smanjenje tenzija.

    “Nećemo kompromis na našim suštinskim principima, uključujući pravo svake države da donosi odluku o svom putu, uključujući vrstu bezbjednosnih sporazuma čiji dio želi da bude”, rekao je Stoltenberg u Briselu nakon vanrednog sastanka šefova diplomatija NATO.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken i ostali šefovi diplomatija NATO održali su virtuelni sastanak radi pripreme prvog susreta Savjeta Rusija-NATO nakon duže od dvije godine.

    Sastanak koji se održava sredinom naredne sedmice daće priliku ambasadorima NATO da razgovaraju o bezbjednosnim prijedlozima Moskve.

    Stoltenberg je istakao da je nastavljeno gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom zbog čega se nastavlja zabrinutost od moguće invazije na Ukrajinu.

    Rusija negira planove za napad, ali je ruski predsjednik zatražio garancije kojim će biti onemogućeno širenje NATO i razvoj naoružanja. Moskva očekuje odgovor na prijedloge do kraja ovog mjeseca.