Oznaka: NATO

  • Dodik: Stavovi Turkovićeve nisu zvanični stavovi BiH, to zvaničnici NATO-a treba da znaju

    Dodik: Stavovi Turkovićeve nisu zvanični stavovi BiH, to zvaničnici NATO-a treba da znaju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da stavovi koje je juče u sjedištu NATO-a iznijela Bisera Turković nisu zvanični stavovi BiH, te da bi to zvaničnici NATO-a trebalo da znaju.

    “Turkovićeva u kontinuitetu iznosi stavove svoje političke partije i tako je bilo i juče”, rekao je Dodik.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković sastala se juče u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom kojem je, kako je saopšteno, rekla da su “građani u BiH zabriuti zbog toga što politička kriza u zemlji sve više prerasta u bezbjednosnu”.

  • Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Stoltenberg: Uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu je da spriječi novi sukob

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kojem mandat ističe u oktobru, govorio je za srbijanske medije o značaju Alijanse na Zapadnom Balkanu i svijetu.

    On je poručio da su vrata za ulazak novih članica uvijek otvorena za sve zemlje koje ispunjavaju standarde Alijanse, ali da treba poštovati slobodnu volju suverenih država i njihovu odluku o (ne)ulasku. Tako se osvrnuo i na odluku Srbije da ne uđe u ovaj savez.

    “To je suverena nezavisna odluka Srbije i NATO je apsolutno poštuje, kao što uvažava odluke Švedske i Finske koje su nam bliski partneri, ali nisu ušle u NATO. Ne želimo da uđemo u sferu utjecaja kada velike sile odlučuju šta će njihovi mali susjedi da učine. Svaka zemlja u Evropi ima pravo da odluči o svom putu”, rekao je Stoltenberg.

    On je naveo da je NATO ima obavezu da čuva mir i odbrani svakog saveznika ako je napadnut, a ne samo članice Alijanse.

    “Svrha NATO-a je očuvanje mira. Uloga NATO-a nije da provocira konflikt, već da ga spriječi. Uvijek tražimo političko rješenje. Mi vjerujemo da, bez obzira koliko smo jaki, uvijek možemo da započnemo politički dijalog. To smo radili mnogo puta i spremni smo ponovo”, kazao je.

    Rekao je i da je glavna uloga NATO-a na Zapadnom Balkanu “da spriječi novi sukob”.

    “NATO ima važnu ulogu u održavanju mira i sprečavanju sukoba. Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, mi podržavamo EU. NATO na Kosovu podržava politički dijalog i osigurava slobodu kretanja svih zajednica. Mi radimo zajedno sa evropskim institucijama, ali su one mnogo više uključene u političke procese”, naveo je.

  • “Zabrinutost zbog aktivnosti koje podrivaju institucije” Turković sa Stoltenbergom o BiH i odnosima sa NATO

    “Zabrinutost zbog aktivnosti koje podrivaju institucije” Turković sa Stoltenbergom o BiH i odnosima sa NATO

    Zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković sastala se danas u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, s kojim je razgovarala o odnosima BiH i NATO i aktuelnim političkim pitanjima, pišu sarajevski mediji.

    Klix prenosi da je na sastanku izražena snažna podrška teritorijalnom integritetu i stabilnosti BiH i “zabrinutost zbog retorike i aktivnosti koje podrivaju državne institucije”, kao i da je poručeno da su BiH i Zapadni Balkan ključni za stabilnost Evrope.

    Turković je Stoltenbergu prenijela “zabrinutost građana BiH zbog činjenice da politička kriza izazvana antidejtonskim djelovanjem sve više prelazi u bezbjednosnu, te izaziva strah, posebno kod povratničkog stanovništva u Republiku Srpsku, ali i u drugim dijelovima BiH”.

    Naglasila je da BiH podržava NATO politiku otvorenih vrata, smatrajući je istorijskim uspjehom koji je donio i sačuvao mir.

    – BiH je prije 15 godina, potpisom tadašnjeg predsjedavajućeg Predsedništva BiH Nebojše Radmanovića ušla u Partnerstvo za mir sa NATO što je bio ključni doprinos napretku. Svaki korak dalje će značiti više mira i sigurnosti u BiH i regiji – rekla je Turković.

    Turković je čestitala Stoltenbergu na uspješnom mandatu. Sastanku je prisustvovao i ambasador BiH pri NATO Mitar Kujundžić.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • “Ako se Rusija ne povuče…”

    “Ako se Rusija ne povuče…”

    NATO razmatra mogućnost pojačanog vojnog prisustva u baltičkim državama i Poljskoj u slučaju da Rusija zadrži trupe u Belorusiji nakon planirane vojne vežbe.

    U Belorusiji, severnom susedu Ukrajine, Rusija ovog meseca ima 30.000 vojnika zbog zajedničkih vojnih vežbi, pa je ukupan broj ruskih vojnika na granicama Ukrajine sada veći od 100.000.

    “Sve zavisi od toga da li će ruske trupe ostati. Sjedinjene Države su prošle nedelje poslale 3.000 vojnika u Rumuniju i Poljsku, a Nemačka je saopštila da razmatra jačanje trenutnih vojnih snaga u Litvaniji. Moguće je dalje raspoređivanje savezničkih snaga NATO-a”, rekao je Rob Bauer, holandski admiral na čelu najvišeg strateškog tela NATO-a.

    “Razmatramo gde imamo trupe u kontinuitetu u različitim nacijama – razgovaramo o tome, što rezultira trenutnim potezima. Možda će biti nekih promena u budućnosti, a one će biti rezultat ovakvog razvoja”, rekao je Bauer na konferenciji za novinare u Vilniusu.

    “Sve u velikoj meri zavisi, naravno, od toga da li će ruske trupe, koje se sada nalaze u Belorusiji, tamo ostati“, dodao je on.

    “Rusija bi mogla da ima dovoljno vojnika do kraja mjeseca”

    Moskva je saopštila da ne planira invaziju na Ukrajinu, ali bi mogla da preduzme neku vojnu akciju ako njeni bezbednosni zahtevi ne budu ispunjeni.

    “Ako obratite pažnju na nagomilavanje vojnih snaga, Rusija bi zapravo mogla imati dovoljno trupa za ozbiljnu invaziju do kraja ovog meseca, ali ne znamo da li ima stvarnu nameru da to učini”, rekao je Bauer.

    “U okviru najnovijeg raspoređivanja vojnih snaga na beloruskoj granici vidimo i izgradnju poljskih bolnica, kao i drugih pomoćnih objekata potrebnih za podršku u slučaju vojnog napada”, rekao je Bauer.

    “Ako zaista razmišljate o invaziji, zapravo vam je potrebno više od vojnih snaga. I sve više upravo takvih stvari vidimo duž granica sa Ukrajinom i na granici između Belorusije i Ukrajine, što je samo po sebi veoma zabrinjavajuće”, rekao je.

  • Priština pozvala NATO: Pozabavite se srpskom vojskom

    Priština pozvala NATO: Pozabavite se srpskom vojskom

    Kosovski ministar odbrane Armend Mehaj kaže da su “hibridne akcije” Rusije na Zapadnom Balkanu i česte provokacije srpske vojske veoma ozbiljna pretnja.

    On je naveo da bi time trebao da se pozabavi NATO.

    Mehaj je u objavi na Fejsbuku zato zatražio povećanu pažnju NATO preko Komande združenih snaga u Napulju i regionu kroz opreracije Kfora, kako bi se, navodi, sprečio uticaj rusko-srpskih destabilizujućih krugova koje podržavaju kineski krugovi u regionu.

    Kaže da se hibridne aktivnosti Rusije odvijaju u regionu preko Srbije.

    “Ministarstvo obrane s maksimalnom pažnjom prati nedavne događaje i aktualne akcije Rusije protiv Ukrajine, zemalja istočnog krila NATO, kao i hibridne aktivnosti koje Rusija obavlja u regionu Zapadnog Balkana”, naveo je Mehaj.

  • Zaharova: Isporuka oružja je dodatno iskušenje za Kijev

    Zaharova: Isporuka oružja je dodatno iskušenje za Kijev

    Isporuka oružja vlastima u Kijevu koju vrši NATO izaziva iskušenje za Ukrajinu da upotrijebi vojnu silu u Donbasu, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je naglasila da sve što radi Zapad “iz očiglednih razloga nije prihvatljivo za Rusiju”.

    “Sve što radi Zapad u smislu slanja oružja vlastima u Kijevu predstavlja dodatno iskušenje za njih da upotrijebe vojne metode za rješavanje problema na istoku Ukrajine. Za nas je to potpuno neprihvatljivo, iz očiglednih razloga”, poručila je Zaharova.

    Zaharova je dodala da postupci Zapada, u cjelini i odvojeno, daju do znanja da bi oni koji pokušavaju da podignu tenzije mogli da insceniraju provokacije, javio je TASS.

  • Prvi američki vojnicu u sklopu pojačanja sletjeli u Evropu, biće raspoređeni u Poljskoj

    Prvi američki vojnicu u sklopu pojačanja sletjeli u Evropu, biće raspoređeni u Poljskoj

    Prvi američki vojnici koji pojačavaju NATO saveznike u istočnoj Evropi i Njemačkoj u jeku ruskog gomilanja vojnika u blizini ukrajinske granice stigli su u Njemačku, saopštila je Evropska komanda američke vojske.

    Kako je saopšteno, u Njemačku su danas doputovali vojnici iz 18. vazdušno – desantskog korpusa vojske Sjedinjenih Američkih Država i oni bi trebali biti raspoređeni u Njemačkoj, ali i u Poljskoj.

    “Prvi od 2.000 američkih vojnika stigli su u Evropu nakon što je Ministarstvo odbrane SAD-a saopštilo kako će rasporediti dodatne trupe u Evropi kao podršku NATO saveznicima. Vazdušno – desantska brigada uspostavit će zajednički štab u Njemačkoj kao podršku za 1.700 padobranaca koji će biti raspoređeni u Poljskoj”, navodi se.

    Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden prije dva dana je donio odluku o raspoređivanju dodatnih 3.000 američkih vojnika na područje Evrope.
    “Raspoređivanje trupa je dokaz podrške NATO saveznicima koji s osjećaju ugroženi ruskim vojnim potezima u blizini Ukrajine. Raspoređivanje novih trupa uključivat će 2.000 američkih vojnika u Poljskoj te na jugoistoku Evrope, uključujući i Rumuniju”, saopćili su zvaničnici, prenosi CNN.

    Već ranije, Sjedinjene Američke Države stavile su 8.500 vojnika u pojačanu pripravnost u slučaju potrebe za brzom reakcijom na istoku Evrope.

    “Neki od vojnika koji će uskoro biti raspoređeni na istok su već stacionirani u Evropi. Drugi će doći iz Sjedinjenih Američkih Država i to iz kontingenta koji se već nalazi u stanju pripravnosti”, naveli su zvaničnici.

    Kako je saopšteno, dolazak američkih trupa opravdan je bilateralnom saradnjom između zemalja koje su članice NATO saveza. Za aktiviranje multinacionalnih snaga unutar NATO saveza potreban je i dogovor svih članica, ali zvaničnici NATO-a još uvijek nisu raspravljali o upotrebi ove opcije.

  • NATO upozorava: Rusija će tokom vojne vježbe u Bjelorusiji imati 30.000 vojnika

    NATO upozorava: Rusija će tokom vojne vježbe u Bjelorusiji imati 30.000 vojnika

    Zvaničnici NATO saveza upozorili su kako je Rusija u proteklom periodu, osim gomilanja vojnih trupa na u blizini istoka Ukrajine, započela raspoređivanja značajnijeg broja vojnika i na sjevernoj ukrajinskoj granici.

    Prema informacijama NATO saveza, očekuje se kako će velika vojna vježba Bjelorusije i Rusije koja nosi naziv “Saveznička odlučnost”, brojati ukupno 30.000 ruskih vojnika koji će biti raspoređeni na nekoliko poligona i aerodroma koji se nalaze u blizini sjevernog dijela Ukrajine.”Tokom posljednjih dana vidjeli smo značajno kretanje ruskih snaga prema Bjelorusiji. Ovo je najveće rusko raspoređivanje snaga na tom prostoru još od Hladnog rata. Pored 30.000 vojnika, tu će biti specijalne snage Spetsnaz, borbeni avioni Su-35, sistemi protivzračne odbrane S-400 kao i rakete Iskander”, rekao je Stoltenberg.

    Ukupno, procjenjuje se kako u ovom trenutku Rusija broji oko 115.000 vojnika koji su raspoređeni u blizini ukrajinskih granica. Iako Zapad tvrdi kako sve aktivnosti ruske vojske jasno potvrđuju pripreme za invaziju na Ukrajinu, Moskva poriče da planira bilo kakav oblik invazije.

    Već nekoliko puta, ruski i bjeloruski zvaničnici su vježbe opisali kao odbrambene koje imaju za cilj testirati odgovor dvije države u slučaju vanjske agresije.

  • Slovenija odbila NATO; “Nećemo”

    Slovenija odbila NATO; “Nećemo”

    Slovenački ministar odbrane Matej Tonin izjavio je, nakon razgovora sa svojim britanskim kolegom Benom Valasom, da Slovenija neće slati oružje u Ukrajinu,

    Ipak on je istakao da Slovenija ostaje kredibilna članica NATO saveza.

    Tonin je nakon razgovora koji su bili posvećeni stanju u Ukrajini kazao da ni ne želi da na istoku Europe dođe do rata, ali da je Rusiji potrebno poslati jasnu poruku.

    “U Ukrajini je svakako bolji i lošiji mir od dobrog rata”, kazao je Tonin, dodavši da njegova zemlja za sada ne razmišlja o slanju oružja u Ukrajinu, kako su to učinile neke druge članice NATO saveza, i to zbog ograničenih mogućnosti prihvata oružja i opreme koju Ukrajina dobiva od drugih zemalja.

    “Cijna rata je naprosto previsoka”

    “Čini mi se da je ključno da Putinu u okviru savezništva u NATO savezu pošaljemo jasnu i nedvosmislenu poruku da je cena rata naprosto previsoka”, kazao je Tonin u izjavi nakon susreta s britanskim ministrom.

    “Moguće agresivno ponašanje Rusije značilo bi još više vojnika iz NATO saveza na granicama Rusije”, kazao je slovenački ministar, ocenivši da bi takvo ponašanje za Rusiju bilo kontraproduktivno.

    Slovenija trenutno ima svoje vojnike u NATO-ovoj misiji u Litvaniji a u junu će se istom kontingentu pridružiti i vojnici iz Severne Makedonije.

    Takvo je delovanje, prema rečima slovenskog ministra obrane, najbolji odgovor NATO saveza u politici odvraćanja Rusije od mogućeg napada na Ukrajinu.