VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO upozorio Moskvu: Donjeck i Lugansk su dio Ukrajine

    NATO upozorio Moskvu: Donjeck i Lugansk su dio Ukrajine

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je danas Moskvu da ne prizna samoproglašene Narodne Republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.

    “Ako se to dogodi, to će biti još jedno eklatantno narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, jer nema sumnje da su Donjeck i Lugansk dio Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Ne samo to, to će biti i kršenje sporazuma iz Minska, pa će dodatno otežati pronalaženje političkog rješenja u okvirima dogovora postignutih u Minsku”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu, prenosi Rojters.

    U donjem dom ruskog parlamenta Dumi danas je glasanjem odlučeno da se zatraži od predsjednika Vladimira Putina da prizna dva otcijepljena regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, čiju nezavisnost podržava Rusija.

  • Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    NATO pakt je vodio rat protiv bivše Jugoslavije i bombardovao je njen glavni grad, Beograd, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije na pres konferenciji s Olafom Šolcom, njemačkim saveznim kanceloarom u Moskvi.

    On je na pitanje novinarke njemačkog Deutsche Wellea, hoće li biti rata u Evropi, odgovorio da je ona to pitanje postavila u kontekstu Ukrajine, ali da svi znaju da je rat u Evropi vodio NATO protiv Jugoslavije.

    “To je bila velika vojna operacija s bombama i raketama kojima su osuli jedan od glavnih gradova u Evropi i to bez odobrenja UN-a. To je loš primjer”, rekao je Putin.

    On je rekao da Rusija ne želi rat u Ukrajini i da je upravo zato predložen sporazum zvaničnom Vašingtonu i NATO-u, ali da nije bilo odgovarajućeg odgovora na ruske prijedloge.

    “Ali čak i u ovom dokumentu koj nam je dostavljen iz NATO-a dobili smo određene elemente o kojima možemo razgovaratli ali samo u vezi s temeljnim pitanjima koja za nas igraju centralnu ulogu. U zavisnosti od toga kako se taj dijalog bude odvijao vidjećemo šta će se dalje dešavati, a ova situacija nas uznemiruje”, rekao je Putin.

    Šolc je rekao da će uložiti maksimalne napore da do rata u Ukrajini ne dođe, te da se treba potruditi da se aktivira Minski razgovor o mirnom rješenju ukrajinske krize.

    “U Jugoslaviji je ipak bila malo drugačija situacija, tamo je postojala opasnost da dođe do genocida, a to smo morali spriječiti. Ali radujem se da sada u regionu imamo mirnu situaciju i da svaka od zemalja zapadnog Balkana ima perspektivu da postane članica EU. Vjerujem da je to dobar znak”, rekao je Šolc.

    Putin je na ovo odgovorio da je genocid ono što se trenutno odvija u Donjecku i Lugnansku.

  • Dodik: Nije pošteno očekivati da Srbi simpatišu one koji su bacali bombe na njih

    NATO je dva puta bombardovao Srbe bez podrške Savjeta bezbjednosti UN i nije pošteno da se od Srba očekuje da simpatišu one koji su bacali bombe na njih, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za “Fajnanšel tajms”.

    Dodik je naglasio da je bombardovanje oblikovalo kolektivni osjećaj Srba prema Alijansi, te da su Srbi, kao i Rusi, sumnjičavi kada se radi o ulozi NATO-a u Evropi.

    “NATO je dva puta bombardovao Srbe bez podrške Savjeta bezbjednosti (UN). To je oblikovalo kolektivni osjećaj Srba. Nije pošteno očekivati od nas da simpatišemo one koji su bacali bombe na nas”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da njegova agenda nije povezana sa ruskom i da BiH treba da ostane neutralna usljed rastućeg straha od ruske invazije na Ukrajinu.

    Prema njegovim riječima, Zapad je ignorisao mišljenje Srba u BiH kada se radi o uočenoj opasnosti u multietničkim društvima i ograničavanju spoljnog uticaja, dok su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban to prihvatili.

    “Saosjećam sa Rusijom, koja vjeruje da je njena bezbjednost nepovrediva i da treba da štiti svoju bezbjednost. Putin mi nikada nije rekao da moram bilo šta da uradim i uvijek je poštovao Dejtonski sporazum”, naveo je Dodik.

    Na pitanje da li je spreman da ostvari svoje prijetnje u vezi sa povlačenjem Republike Srpske iz institucija na nivou BiH, Dodik je odgovorio potvrdno, rekavši da Srpsku ne treba olako shvatiti i da su Srbi ubijeđeni da su u pravu.

    Dodik je, međutim, posebno naglasio da neće rizikovati izbijanje nasilja zarad sprovođenja zacrtanih ciljeva.

    “Ne želim rat. To nije naša agenda. Neću žrtvovati mir za status Republike Srpske”, izjavio je Dodik.

    Govoreći o sankcijama koje su mu SAD zbog navodnog “podrivanja stabilnosti BiH”, srpski član Predsjedništva odbacio je takve optužbe, uz napomenu da “secesija nije jedan od njegovih ciljeva”.

    “Ukoliko nema sporazuma koji će zadovoljiti sve strane, postavlja se pitanje šta se onda dešava sa BiH. Ali nema plana za secesiju”, napomenuo je Dodik.

    Dodik je još jednom naglasio da BiH mora da zadrži granice ustanovljene Dejtonskim sporazumom i širu autonomiju za sva tri konstitutivna naroda u BiH, uz napomenu da se kasnije narušila ravnoteža moći i da je Bošnjacima omogućen veći uticaj.

    “Ustavne nadležnosti su se promijenile. Državnom nivou BiH data su neprikladna ovlašćenja. Nismo oduševljeni BiH i ona nam je nametnuta”, rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio na izjave zapadnih političara, koji govore da treba učiniti nešto što će se “svidjeti generacijama za 100 godina, nevezano za Dejtonski sporazum”, te da im on govori da će BiH biti realistična i da “strani političari ne treba da zauzimaju strane, nevezano za svoj idealizam”.

    Prema riječima srpskog člana Predsjedništva, Banjaluka prema Dejtonskom sporazumu, takođe, ima pravo da kontroliše javna sredstva, kao što je zemljište, te da originalni sporazum nije dao Sarajevu ovlašćenja nad vojnim, pravosudnim i fiskalnim pitanjima.

    “Kako onda mene prozivaju zbog toga što pokušavam da osiguram poštovanje (izvornog Dejtonskog) sporazuma?”, upitao je Dodik.

    Govoreći o kritikama Velike Britanije, nakon što je britanski ministar spoljnih poslova Liz Tras podržala američke sankcije u januaru, Dodik je naglasio da se Britanija vraća u BiH da govori o integraciji upravo nakon što je ta zemlja istupila iz EU. Dodik je upitao “da li to znači da London ima pravo na svoj stav, a Republika Srpska ne?”

    Dodik je naglasio da će sankcije samo ojačati njega i SNSD pred izbore u oktobru.

    “Imaćemo ogromnu većinu. U nekim drugim mjestima, američke sankcije mogu pomoći obaranju političara. Ovdje, ako stranci žele da nekoga kazne ili diskvalifikuju – ta osoba samo dobije veću popularnost. Ja sam imao manju podršku prije (američkih) sankcija nego sada”, dodao je Dodik.

  • Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od NATO aspiracija kako bi izbjegla rat

    Ukrajina bi mogla odustati od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u kako bi izbjegla rat s Rusijom, prenio je BBC riječi ambasadora te zemlje u Britaniji, što bi predstavljalo veliki ustupak Moskvi kao odgovor na povećanje ruskih trupa na svojim granicama.

    Ambasador Vadym Prystaiko rekao je za BBC da je Ukrajina spremna da bude “fleksibilna” u pogledu svog cilja da se pridruži atlantskom vojnom savezu, što je potez za koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi bio okidač za rat.

    “Mogli bismo, posebno kada bi nam tako prijetili, bili ucijenjeni i tjerani na to”, rekao je Pristaiko na pitanje da li Kijev može promijeniti svoj stav o članstvu u NATO-u.

    Ukrajina nije članica NATO-a, ali ima obećanje iz 2008. da će joj se na kraju dati prilika da se pridruži, korak koji bi doveo alijansu predvođenu SAD-om do granice Rusije.

    Putin kaže da bi sve veće veze Ukrajine sa Alijansom mogle od nje učiniti lansirnu rampu za NATO rakete usmjerene na Rusiju. On kaže da Rusija treba da postavi “crvene linije” kako bi se to spriječilo.

    Rusija je posljednjih sedmica premjestila više od 100.000 vojnika i teškog naoružanja na udaljenosti od Ukrajine, što je navelo Sjedinjene Države i njihove saveznike iz NATO-a da upozore da bi invazija mogla biti neizbježna.

  • Vrhunac tenzija: NATO vjeruje da će Rusija sljedeće sedmice napasti Ukrajinu

    Vrhunac tenzija: NATO vjeruje da će Rusija sljedeće sedmice napasti Ukrajinu

    Novinarka CNN-a Christiane Amanpour kazala je da je dobila informaciju kako je predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio iduće sedmice napasti Ukrajinu.

    “Zvaničnik iz NATO saveza mi je rekao da im je predsjednik Biden danas rekao da SAD vjeruju da je Vladimir Putin odlučio da napadne Ukrajinu. Sljedeće sedmice”, rekla je Amanpour.
    Također, Američki državni sekretar Antony Blinken kazao je danas kako je Rusija poslala još vojnika na svoju granicu s Ukrajinom i mogla bi pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, uključujući i za vrijeme Zimskih olimpijskih igara.

    “Jednostavno rečeno, i dalje vidimo vrlo zabrinjavajuće znakove ruske eskalacije, uključujući i to da još vojnika stiže na ukrajinsku granicu”, rekao je Blinken.


    Osim toga iz SAD-a su istakli da Rusija ima trupe za invaziju na Ukrajinu “u bilo koje vrijeme”, te da bi američki građani trebali napustiti Ukrajinu u narednih 48 sati.

    Invazija bi mogla početi zračnim bombardovanjem koje bi otežalo odlaske i ugrozilo civile, saopćila je u petak Bijela kuća. Niz drugih zemalja također je pozvalo svoje državljane da napuste Ukrajinu.

    “Očigledno je da ne možemo predvidjeti budućnost, ne znamo tačno šta će se dogoditi, ali rizik je sada dovoljno visok, a prijetnja je sada dovoljno neposredna da je odlazak razborit”, rekao je.

  • Zaharova: Rusija ne može da prihvati odgovor EU i NATO

    Zaharova: Rusija ne može da prihvati odgovor EU i NATO

    Rusija ne može da prihvati zajednički odgovor Evropske unije i NATO na pismo ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova o načelu nedjeljivosti bezbjednosti, poručila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ne možemo da prihvatimo ovaj kolektivni odgovor, koji više liči na preuzimanje ‘zajedničke odgovornosti’. Čekamo detaljan odgovor na pitanje od svake strane. Izbjegavanje pitanja znači da Zapad ne želi da prizna obaveze koje je preuzeo u okviru OEBS-a i odnosa Rusije-NATO i pokušava da osigura sopstvenu bezbjednost na naš račun”, rekla je Zaharova.

    Zaharova smatra da se sukob oko Ukrajine koristi kao izgovor za jačanje vojnog prisustva NATO u blizini ruskih granica.

    Ona je dodala da Rusija snažno odbacuje dominaciju NATO i EU u osiguravanju bezbjednosti širom evroatlanskog regiona, prenosi TASS.

    “NATO i EU insistiraju na njihovoj dominantnoj ulozi u osiguravanju bezbjednosti u evroatlanskom regionu. Ovaj pristup je kategorički neprihvatljiv za nas”, rekla je Zaharova.

    Zaharova je ocijenila da odgovori generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga i šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja na poruke Lavrova o nedjeljivosti bezbjednosti nisu sadržajni.

    “Umjesto toga, predloženo je da započnemo dijalog o jačanju bezbjednosti”, navela je Zaharova.

    Zaharova je odbacila novi krug pregovora o nedjeljivosti evropske bezbjednosti kao apsolutno neprihvatljiv i obećala da će Moskva tražiti da se u potpunosti primijene postojeći sporazumi.

  • Objavljena mapa: Evo kako su raspoređene NATO trupe u Istočnoj Evropi

    Objavljena mapa: Evo kako su raspoređene NATO trupe u Istočnoj Evropi

    Značaj vojske NATO-a i SAD-a na istoku Evrope je sve veći s obzirom na rastuću prijetnju od ruske invazije na Ukrajinu. Ruska vojska od početka ove godine sve više pozicionira svoje trupe duž ukrajinske granice, a evo kako su raspoređene zapadne snage.

    NATO ima četiri multinacionalne borbene grupe u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, sastavljene od vojnika iz nekoliko zemalja članica. Ove bataljone, po principu rotacije, vode Velika Britanija, Kanada, Njemačka ili SAD.

    Alijansa je prošlog mjeseca saopćila da su sve četiri grupe borbeno spremne, a prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg je naglasio kako su spremni i pojačati prisustvo slanjem dodatnih snaga u istočno područje.

    SAD ima svoje baze u Litvaniji i Rumuniji, kao i Poljskoj. Predsjednik Joe Biden je prošle sedmice odobrio raspoređivanje dodatnih 3.000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju, plus 8.500 drugih pripadnika koji su u pripravnosti.

    Ove dvije vojske objavile su mapu sa rasporedom svojih snaga u Istočnoj Evropi.


    NATO nema trupe u Ukrajini, niti su najavili slanje istih, međutim njihovo prisustvo se ogleda na drugim nivoima. Iako Ukrajina nije članica Alijanse, oni ovoj zemlji daju strateške savjete i na taj način im pomažu u ovoj krizi.

    Inače, Rusija i Bjelorusija su započele danas desetodnevne zajedničke vojne vježbe, a objavljena je i mapa njihovih snaga.


    Tenzije između Ukrajine i Rusije su pojačane u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon više godina “primirja”, odnosno dogovora da se vojske neće sukobljavati.

  • Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Sjedinjene Američke Države objavile su kratki video u kojem analiziraju posljednje izjave ruskih zvaničnika koje se tiču širenja NATO saveza prema istoku, ali i drugih teza koje su iznijeli ruski političari u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Između ostalog, na početku videosnimka Sjedinjene Američke Države prikazuju izjavu ruskih zvaničnika, u kojoj se ističe kako je NATO opkolio Rusiju te da države članice ovog saveza kuju zavjeru protiv Rusije još od kraja Hladnog rata.

    “NATO je odbrambeni savez koji ne traži sukob. Rusija graniči s 14 zemalja. Samo njih pet su članice NATO-a”, odgovorili su iz SAD-a.

    Nakon toga iz SAD-a su se osvrnuli i na tvrdnje da raspoređivanjem NATO snaga na istoku Evrope ova alijansa zapravo prijeti Rusiji.
    “Jedino raspoređivanje NATO snaga na istoku Evrope bilo je zbog vojne sile koju upotrebljava Rusija. Ovo raspoređivanje snaga je isključivo odbrambeno i to su tražile zemlje domaćini”, navodi se u odgovoru Washingtona.

    Na kraju, američki zvaničnici su citirali izjavu Putina iz 2002. godine te su naglasili kako se u potpunosti slažu s ruskim predsjednikom.

    “Svaka zemlja ima pravo da izabere način na koji želi osigurati svoju sigurnost”, stoji u izjavi Vladimira Putina, koju su 20 godina kasnije prenijeli američki zvaničnici.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je kako ova država neće prihvatiti dodatne NATO trupe na njenoj teritoriji u sklopu jačanja vojnih kapaciteta NATO članica u kontekstu rusko – ukrajinske krize.

    Iako su Sjedinjene Američke Države poslale dodatni kontingent vojnika u Poljsku i Rumuniju, dok je Njemačka povećala broj vojnika u Litvaniji, Szijjarto ističe kako Mađarska neće dozvoliti dodatno gomilanje trupa na svojoj teritoriji.

    “Ne nismo pristali na to i nećemo pristati jer već imamo NATO trupe u državi. To je mađarska vojska i ona je u stanju da garantuje sigurnost zemlje. Zbog toga, ne trebaju nam nikakve dodatne trupe u Mađarskoj”, rekao Szijjarto za Euronews.

    Između ostalog, mađarski šef diplomatije je rekao kako SAD, Evropska unija i Rusija moraju nastaviti razgovore kako bi se mirno riješila kriza u i oko Ukrajine.

    Također, naglasio je kako trenutna kriza budi sjećanja na Hladni rat i mnoge decenije u kojima su patili brojni narodi u Evropi.

    “Zato ne želimo da se ova vremena vrate. Tražimo i pozivamo međunarodnu zajednicu da da sve od sebe kako bi se izbjegao povratak u Hladni rat. Nažalost, iz historije smo naučili kako u sukobu između istoka i zapada najviše ispaštaju države centralne Evrope. Mi ne želimo da budemo gubitnici”, poručio je Peter Szijjarto.