VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO se oglasio zbog takozvanog Kosova

    NATO se oglasio zbog takozvanog Kosova

    Vazdušni prostor tzv. Kosova iznad 6.250 metara ostaje otvoren za komercijalni saobraćaj, saopštio je neimenovani zvaničnik NATO-a, prenosi Zeri.

    “Komandant KFOR-a ima primarna ovlašćenja da koristi niski vazdušni prostor iznad Kosova, u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. KFOR ostaje u potpunosti fokusiran na svakodnevno sprovođenje svog mandata. UN treba da obezbiijede bezbjedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu”, poručio je zvaničnik.

    Niskim vazdušnim prostorom Kosova upravlja Kosovska agencija za usluge vazdušne navigacije, koja pruža usluge civilnim avionima u letu iznad vazdušnog prostora Kosova u svrhu slijetanja i polijetanja sa prištinskog aerodroma, dok je visoki vazdušni prostor od 6.250 i više pod kontrolom Mađarske, dodao je zvaničnik.

    “To je zato što Kosovo još uvijek nije dostiglo kapacitet da upravlja visokim vazdušnim prostorom”, poručio je on.

  • Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Olaf Scholz ponovio stav: NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Scholz ponovo je danas komentirao rat u Ukrajini te je odgovorio na pitanje da li države NATO saveza planiraju direktno da se uključe u sukob.

    Iako ukrajinski zvaničnici traže od država Zapada da uvedu tzv. “no fly” zonu, koja bi ujedno omogućila NATO avionima da intervenišu iznad Ukrajine, a samim tim i dođu u sukob s ruskim borbenim avionima, Scholz je još jednom jasno stavio do znanja kako NATO neće biti dio sukoba u Ukrajini.

    “To bi dovelo do dramatične eskalacije ove teške situacije u Ukrajini, što bi za sobom povuklo velike opasnosti. Zato to ne bi bila odgovorna politika”, rekao je Scholz.

    On je poručio kako se, ma koliko situacija bila teška, mora spriječiti konfrontacija između NATO-a i Rusije.

    “Zbog toga, odluku o tome da zemlje koje čine NATO savez direktno učestvuju u sukobu nećemo donijeti. Njemačka i druge države podržavaju ukrajinske vojne snage. Međutim, oružje se ne dostavlja direktno u ovu državu već se predaje van granica”, pojasnio je kancelar Njemačke.

  • Odgovor iz Srpske na pozive da se NATO trupe pošalju na granicu sa Srbijom

    Odgovor iz Srpske na pozive da se NATO trupe pošalju na granicu sa Srbijom

    “Pošaljite NATO trupe na Brčko-koridor i granicu BiH sa Srbijom.” Ovim riječima su dva bivša visoka predstavnika u BiH, Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, uputila dramatičan apel međunarodnoj zajednici tvrdeći kako bi, nakon Ukrajine, na dnevni red Vladimira Putina mogla da dođe i BiH!?

    Šiling i Incko traže od NATO „garancije da će zaštititi stanovništvo BiH“, navodeći da 24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope, jer postoji opasnost da bi „agresija Rusije na jednu suverenu državu mogla podstaći druge diktatore na slične korake“.

    Ne precizirajući o kojim diktatorima je riječ, njih dvojica pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu BiH da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina“. Od njega traže i da „preduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju BiH“.

    – Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato vas molimo da učinite sve što je u vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan – navela su ova dvojica bivših visokih predstavnika.

    Faktor nestabilnosti
    Tvrde da ne vjeruju da se „Putin i Lavrov ujutro bude s mislima o Banjaluci”, ali da to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

    I ovo, na žalost, nije prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu da se događaji na istoku Evrope vežu za BiH. Brojne zapadne diplomate posljednjih dana pozivaju NATO da pojača svoje trupe u BiH, a isto čine neki bošnjački, ali i hrvatski političari.

    Isto je u utorak ponovio član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, koji je takođe pozvao NATO i EUFOR da pojačaju svoje snage u BiH i tako, tvrdi on, „odvrate zlo i spriječe krize“.

    – Ruskom agresijom na Ukrajinu, kriza u Evropi i svijetu dovedena je do usijanja. To moramo imati u vidu i kada je riječ o BiH – ocijenio je Džaferović.

    Analitičari ovih dana upozoravaju da dio javnosti u BiH, potpomognut pojedinim stranim diplomatama, pokušava da iskoristi ukrajinsku krizu kako bi srpske političare u BiH označili kao mogući faktor nestabilnosti na Balkanu.

    Koliko su takve priče opasne po Republiku Srpsku i da li bi se ukrajinska kriza mogla iskoristiti za ubrzani ulazak BiH u NATO, uprkos protivljenju Srba za tako nešto?

    Mržnja
    Predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Stevandić, ističe kako ne vjeruje da podmetanja i stereotipi iz 1992. godine mogu ponovo proći.

    On ističe da svijet više nije isti te da ne vjeruje da će neko nasjesti na priču bošnjačkih političara kako je bezbjednost u BiH ugrožena zbog Republike Srpske.

    – Ti ljudi ne razumiju da je interes svih naroda u BiH mir, a ne da neko nekome iskopa jamu u pogodnom trenutku. Očito je da u FBiH umjesto racionalnog prevladava mržnja prema Srpskoj, a ta mržnja je loša i za samu FBiH. Sve to nam govori da je političko Sarajevo spremno da svaku krizu pokuša iskoristiti da ukinu Srpsku ili joj dodatno otme nadležnosti – kaže Stevandić za Srpskainfo.

    Dodaje da Srpska mora da zadrži pravo da sama donosi odluke, nezavisno od FBiH i međunarodnih faktora. U zadnjih nekoliko godina, ističe Stevandić, Srpska je dokazala da može samostalno da djeluje i da se njen glas čuje i u Savjetu bezbjednosti UN.

    – Bošnjački političari svojim postupcima govore u prilog tezi da je BiH nemoguća. Oni su ti koji guraju Srpsku da sama donosi svoje odluke, nezavisno od BiH – navodi Stevandić.

    Neutralnost
    Tvrdi da BiH mora ostati neutralna u ukrajinsko-ruskoj krizi.

    – Treba da razmišljamo da otvorimo međusobnu komunikaciju i da se međusobno pomažemo unutar BiH, a ne da jedni drugima radimo o glavi. Ne može se svaka kriza koristiti da bi se proizveo novi sukob u BiH, nego moramo međusobno komunicirati kako da zadržimo energetsku bezbjednost, bezbjednost u snabdijevanju plinom i bezbjednost investicija sa Zapada, ne priključujući se nikome i ne ratujući međusobno – zaključuje Stevandić.

    Predsjednik DNS i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Nešić, ističe da je očito da bošnjački političari, potpomognuti dijelom međunarodne zajednice, žele da ostvare svoje ciljeve i naprave ono što nisu uspjeli ratom 1992-1995. godine.

    – Oni sada žele da pod okriljem rusko-ukrajinske krize naprave unitarnu BiH. Ne postoji nikakva prijetnja po bezbjednost BiH, pogotovo ne sa teritorije Srpske. Političari u Srpskoj su opredijeljeni za mir, koji nema alternativu – tvrdi Nešić za Srpskainfo.

    Neupitna RS
    On ističe da ne vidi rusku prijetnju BiH o kojoj bošnjački političari, a i neki strani zvaničnici pričaju. Ruska prijetnja je, kaže Nešić, na žalost, u njihovim glavama i služi im samo za ostvarivanje političkih ciljeva. Navodi da je politički cilj bošnjačkih političara BiH bez Srpske, što nije moguće.

    – Moramo poštovati Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum. Nikakva prijetnja BiH ne postoji, ni spolja, ni iznutra. Jedina prijetnja jeste alavost bošnjačkih političara i sarajevske političke čaršije, koji žele apsolutnu dominaciju nad BiH. Oni žele da majorizuju srpski narod onako kako su uradili s hrvatskim narodom – ocjenjuje Nešić.

    Navodi da je Srpska neupitna bez obzira s koje strane pokušali da je destabilizuju. BiH, kako kaže Nešić, može biti destabilizovana samo djelovanjem bošnjačkih političara.

    – Bošnjački narod, kao najmnogobrojniji u BiH, ujedno je i najodgovorniji za sudbinu ove zemlje. Umjesto da budemo posvećeni miru unutar BiH, bošnjačkim političarima se priviđaju nekakve prijetnje. Srpska je neupitna i sve dok je ona neupitna, nije upitna ni BiH – poručuje Nešić.

    Mazalica: Neutralan stav
    Poslanik SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica, ističe da je rukovodstvo Srpske napravilo pravi potez tako što je zauzelo neutralan stav kada je u pitanju kriza u Ukrajini.

    Srđan Mazalica
    Smatra da je sada, prije svega, važno da svi budu hladne glave i da ne dozvole bilo kakav uticaj dešavanja u Ukrajini na mir i stabilnost u BiH.

    – Na žalost, vidim da određeni, posebno bošnjački predstavnici, vide šansu u sveopštoj antiruskoj histeriji na Zapadu, da se i oni obračunaju sa Srbima, koji su tradicionalno u dobrim odnosima sa Rusima. Oni tu vide priliku da privuku pažnju Zapada, koji bi po ko zna koji put trebao za njih da odradi posao i nametne neku BiH koja bi bila samo po mjeri Bošnjaka – ističe Mazalica za Srpskainfo.

    Dodaje da Rusija nikada nije bila prijetnja BiH, jer je uvijek insistirala na očuvanju Dejtona.

    Mazalica kaže kako očekuje od Evropske unije da ne insistira na narušavanju principa neutralnosti, koji je sada u ovom trenutku za BiH najbolji kada je u pitanju kriza na istoku Evrope.

  • Zelenski poručio NATO-u: Pošaljite nam ratne avione

    Zelenski poručio NATO-u: Pošaljite nam ratne avione

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je konferenciju za novinare na kojoj je apelirao na Zapad da mu pošalje ratne avione.

    • Ako nemate moć zatvoriti ukrajinsko nebo, onda mi dajte avione. Ako nas tada više ne bude, ne daj Bože, sljedeće će biti Latvija, Litvanija, Estonija – poručio je.

    Zelenski je istakao da su direktni razgovori sa Vladimirom Putinom “jedini način da se zaustavi ovaj rat”.

    • Mi ne napadamo Rusiju i ne planiramo da je napadnemo. Šta hoćete od nas? Napustite našu zemlju. Sjedite sa mnom. Samo ne 30 metara dalje kao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom – dodao je on, misleći na pregovore za dugim stolom prošlog mjeseca.
  • Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

    Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.

    “24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”, ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

    “EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

    “NATO ima obavezu da djeluje u BiH”
    Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”, navod se.

    I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.

    “Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko, a prenosi DW.

    Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

    “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

    Srbiji oduzeti status kandidata?
    Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.

    “Slažem se sa Karlom Bildtom”, kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.

  • Erdogan obećao podršku članstvu tzv. Kosova u NATO

    Erdogan obećao podršku članstvu tzv. Kosova u NATO

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je danas nakon susreta sa predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom osmani u Ankari, da će Turska pomoći tzv. Kosovu da postane član NATO.

    Erdogan je podsjetio da je Turska bila druga zemlja koja je priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova i dodao da će, kao što joj tada nije bila potrebna ničija dozvola, isto postupiti i kada Priština podnese zahtjev za ulazak u NATO, prenosi Reporteri.

    Dodao je da je sa Osmani razgovarao i o pomoći Turske da se priznanja dobiju i od zemalja koje to nisu učinile.

    “Mi kao važna zemlja u NATO ne vidimo ništa loše u članstvu Kosova u alijansi i podržavamo ovaj proces. Preduzećemo korake i, kao što smo pomogli u procesu priznavanja, isto cćemo učiniti i u procesu prijema Kosova u NATO”, rekao je Erdogan.

    On je rekao i da je “iskrena želja Turske da se proces dijaloga Beograda i Prištine što pre okonča sveobuhvatnim sporazumom koji će obezbediti stabilnost u regionu”.

    Osmani je na zajedničkoj konferenciji za novinare zahvalila Turskoj što je uvek uz tzv Kosovo, prenosi Koha.

    ””Situacija u Ukrajini pokazala je potrebu da Kosovo uđe u NATO. Podržavajući naš ulazak u NATO, Turska daje direktnu podršku miru i bezbednosti širom regiona i na evropskom kontinentu”, rekla je Osmani.

  • Stoltenberg Putinu: Zaustavite rat

    Stoltenberg Putinu: Zaustavite rat

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ponovo je danas apelovao na predsjednika Rusije Vladimira Putina da zaustavi vojnu akciju u Urkajini i istakao da NATO ne želi rat sa Rusijom.

    “NATO je odbrambeni savez. Mi ne tražimo sukob sa Rusijom. Naša poruka predsjedniku Putinu je: zaustavite rat, povucite sve svoje snage iz Ukrajine i u dobroj vjeri učestvujte u diplomatskim naporima. Svijet zajedno sa Ukrajinom poziva na mir”, rekao je Stoltenberg tokom posjete Estoniji.

    Stoltenberg je istakao da je NATO u ovom kritičnom trenutku zajedno sa narodom Ukrajine, koja se “hrabro bori protiv brutalne i ničim izazvane ruske invazije”, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Podsjetio je da su saveznici već primijenili ozbiljne sankcije protiv Rusije, a da je alijansa je povećala prisustvo u zemljama članicama “radi odvraćanja i zaštite”.

    Dodao je da će NATO pojačati napore “da pomogne Ukrajini da se odbrani”.

    “NATO saveznici šalju Ukrajini protivtenkovsko oružje, rakete za PVO i municiju, kao i finansijsku i humanitarnu pomoć vrijedne milione evra”, poručio je Stoltenberg.

  • Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je danas u posjeti bazi NATO-a u Poljskoj te je rekao kako će ovaj savez učiniti sve kako bi odbranio saveznike.

    Stoltenberg je zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom posjetio zračnu bazu u Lasku gdje se nalaze poljski i američki borbeni avioni F-15 i F-16.

    Tokom posjete, Stoltenberg se osvrnuo i na odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o podizanju snaga za nuklearno odvraćanje na nivo borbenog dežurstva.

    “Uvijek ćemo činiti ono što je potrebno da zaštitimo i odbranimo naše saveznike, ali ne mislimo da sada ima potrebe za promjenom nivoa pripravnosti nuklearnih snaga NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    On je naglasio kako je Rusija potpisala niz sporazuma u kojima se slaže da se nuklearni rat ne može dobiti i da se takva vrsta sukoba ne treba voditi.

    “Čvrsto vjerujemo da je način na koji Rusija govori o nuklearnom oružju nepromišljen i neodgovoran”, pojašnjava Stoltenberg, piše AP.

    Generalni sekretar NATO-a je izjavio i kako će alijansa razgovarati o daljim koracima za jačanje ovog saveza na narednom samitu NATO-a koji će se održati u Madridu tokom juna ove godine.

    “Odgovornost NATO-a je da osigura situaciju u kojoj sukob u Ukrajini ne bi izmakao kontroli i postao puna konfrontacija između NATO-a i Rusije na tlu Evrope. Komandanti alijanse su uvjereni da su u stanju da održe kontakte s Rusijom koji bi vodili ka ‘dekonfliktnom’ stanju”, zaključio je generalni sekretar NATO-a.

  • Zvizdić: Vrijeme je da NATO svoje vojnike pošalje u BiH i primi nas u Alijansu

    Zvizdić: Vrijeme je da NATO svoje vojnike pošalje u BiH i primi nas u Alijansu

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je u Mostaru kazao kako će se Dan nezavisnosti BiH kad tad obilježavati na čitavoj teritoriji zemlje jer je to datum ukupnog bosanskohercegovačkog identiteta i zajedništva.

    “Živimo u posebnom vremenu velikih izazova, blokada koje traju već devet mjeseci, jedne vrste latentnog udara na ustavno-politički i pravni poredak BiH, sa željom da se ona prikaže kao nefunkcionalna država. Naravno svi nasrtaji na BiH uključujući i ove blokade i udar na njen ustavni sistem, naravno da neće uspjeti jer BiH ima dovoljno unutrašnjih kapaciteta i prijatelja iz Međunarodne zajednice koji će nam pomoći da obezbijedimo siguran i prosperitetan put BiH”, kazao je Zvizdić.

    U tom smislu, kako ističe ovo je pravo vrijeme, imajući u vidu i zadnje događaje i agresiju Ruske Federacije na samostalnu međunarodno priznatu državu Ukrajinu.

    “Smatram da je pravo vrijeme da u prvom koraku NATO pošalje svoje vojnike u BiH, da ih rasporedi na određeni broj vrlo bitnih tačaka, unutar BiH, pogotovu u Brčko distriktu, a onda da se počne razmišljati i da se BiH koja je to zaslužila i koja je za to spremna primi u NATO savez kao njen punopravni član”, rekao je Zvizdić. To je zadatak na kojem, kako ističe, “svi moramo raditi”.

    “Evropa je konačno uvidjela o čemu se radi i na Balkanu i na Istoku Evrope i uvidjela je od kuda prijeti opasnost i Zapadnom Balkanu i Ukrajini i čitavom slobodarskom svijetu. Sad je vrijeme ustvari za jednu vrstu evropskog, američkog i engleskog jedinstva, jedne nove snage i novog fronta u koji bi bila uključena i Bosna i Hercegovina”, zaključio je Zvizdić.

  • NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    Sjevernoatlanski savez (NATO) i zapadne zemlje složile su se da pošalju vojnu pomoć Ukrajini protiv koje je u četvrtak Rusija pokrenula vojnu operaciju.

    Zemlje NATO-a će u Ukrajinu poslati hiljade protivtenkovskog oružja i stotine raketa protivvazdušne odbrane, kao i municiju.

    Takođe, zemlje EU odobrile su za Ukrajinu isporuke oružja u vrijednosti od 450 miliona eura i zaštitne opreme u vrijednosti od 50 miliona eura.

    Druga važna odluka EU je da podrži ukrajinsku vojsku borbenim avionima i gorivom.

    Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajini obezbijediti 350 miliona dolara u zalihama oružja, uključujući protutenkovsko oružje.

    Američki državni sekretar Antony Blinken odobrio je taj potez. Time je američka podrška Ukrajini u prošloj godini premašila milijardu dolara.

    Velika Britanija, koja je u januaru isporučila Ukrajini protutenkovske projektile, odlučila je pružiti dodatni paket vojne podrške koji pokriva odbrambeno oružje smrtonosne i nesmrtonosne kategorije.

    Osim malokalibarskog oružja, švedska vlada će Ukrajini obezbijediti 5.000 komada protutenkovskog oružja AT4, 5.000 čeličnih prsluka, 5.000 vojnih šlemova i hranu za 135.000 vojnika.

    Njemačka je pružila vojnu pomoć Ukrajini obezbjeđujući 5.000 protivtenkovskih i 500 projektila Stinger, kao i 5.000 šljemova.

    Francuska će Ukrajini pružiti pomoć za gorivo, kao i podršku u vojnoj opremi.

    Kao članica NATO-a, Francuska će poslati 500 vojnika i oklopnih vozila u susjednu Rumuniju, a četiri ratna aviona modela Mirage 2000 u Estoniju.

    Francuska će takođe poslati 200 do 250 vojnika u Estoniju.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u četvrtak je naredio vojnu intervenciju u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao dvije ukrajinske enklave koje drže separatisti.

    Najmanje 422.000 Ukrajinaca je od tada pobjeglo u Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Moldaviju i druge zemlje, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice.