VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Duda upozorio: Ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje, NATO će se umiješati

    Duda upozorio: Ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje, NATO će se umiješati

    Upotreba hemijskog oružja od strane Rusije u Ukrajini mogla bi da podstakne NATO da preispita svoju odluku da se vojno ne miješa u sukob, rekao je poljski predsjednik, prenosi BBC.

    Govoreći za BBC Sofi Ravort, Andžej Duda je upitan da li vjeruje da se predsjednik Rusije Putin sprema da upotrijebi hemijsko oružje.

    “Ovo je nešto što svijet nije vidio u ovim razmjerama od Drugog svjetskog rata”, rekao je Duda.

    Duda misli da Putin može da upotrijebi bilo šta, posebno u ovoj situaciji.

    “Politički, on je već izgubio ovaj rat, a vojno ga ne dobija”, istakao je Duda.

    Duda se nada da NATO neće intervenisati.

    “Ali… ako koristi oružje za masovno uništenje, ovo bi promijenilo igru u cijeloj stvari. Sigurno, NATO bi morao da sjedne za sto i oni će zaista morati ozbiljno da razmišljaju šta da rade, jer tada to počinje da bude opasno, ne samo za Evropu… Već cijeli svijet”, upozorio je Duda.

  • Zelenski: NATO nije pružio nikakvu zaštitu

    Zelenski: NATO nije pružio nikakvu zaštitu

    Zapadne države pomažu Ukrajini, ali će Kijev tek da plati za tu pomoć, rekao je danas ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    “Novac koji su Evropa i druge države odvojile za Ukrajinu ide samo na humanitarnu pomoć ili naoružanje. Ponekad dobijemo oružje direktno, ali se mora shvatiti da sve ima svoju cijenu. Kad god se pomene novac koji dobijamo, sve to ima cijenu i nije besplatno”, naglasio je Zelenski.

    On je naveo da im NATO nije pružio nikakvu zaštitu, a da Rusija i Zapad treba da daju bezbjednosne garancije, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Zelenski je dodao da se nastavljaju rusko-ukrajinski pregovori.

    On je nešto ranije rekao da svi prethodno usaglašeni humanitarni koridori funkcionišu i da ih je iskoristilo 12.729 osoba da bi pobjegli iz zona sukoba.

  • Vučić: Imamo vojsku, ne treba nam NATO

    Vučić: Imamo vojsku, ne treba nam NATO

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbija ima vojsku i da ne treba da uđe u NATO, a ne može ni da zaboravi ubijenu djecu, vojnike i civile.

    “Neki kažu da treba da uđemo u NATO, a naš odgovor je mi mislimo da zemlju treba da čuvamo sami, pošto imamo našu vojsku koja čuva našu zemlju i nebo. Što se NATO-a tiče, uvek dobra saradnja, i lepo je da praštamo, ali ne možemo da zaboravljamo. Ni Milicu Rakić, ni Bojanu Tošović, ni Sanju Milenković, nijedno od ubijene dece, vojnika i civila”, rekao je Vučić.

    Komentarišući aktuelnu situaciju u svijetu, Vučić je istakao da je zavladalo ludilo i da više niko nikoga ne sluša.

    “Razgovaram sa svetskim liderima i pokušavam na racionalan način da im objasnim koliko je mir važan. Nadam se da će svi to da shvate”, dodao je Vučić.

    On je podsjetio da je Srbija prije tri dana uvela zabranu izvoza žitarica, zato što želi da provjeri sve količine i da bude sigurna da ima dovoljno hljeba, prenose beogradski mediji.

  • U ponedjeljak počinje najveća NATO vojna vježba ove godine, Rusi obaviješteni na vrijeme

    U ponedjeljak počinje najveća NATO vojna vježba ove godine, Rusi obaviješteni na vrijeme

    Dok rat bjesni u Ukrajini, NATO i njegovi partneri će u ponedjeljak pokrenuti vježbe u Norveškoj koje su bile planirane prije ruske invazije na Ukrajinu.

    Oko 30.000 vojnika, 200 aviona i 50 brodova iz 27 zemalja učestvovaće u vježbi pod nazivom Cold Response 2022, najvećoj vježbi koja uključuje NATO trupe ove godine.

    Manevri će omogućiti članicama NATO-a da usavrše svoje borbene vještine u hladnoj klimi Norveške, uključujući Arktik, na tlu, na moru i na nebu, piše AFP.

    Vježba će se održati samo nekoliko stotina kilometara od ruske granice, a iako je bila planirana mnogo prije invazije Moskve na Ukrajinu, sada je dobila dodatni značaj zbog rata.

    “Ova vježba je izuzetno važna za sigurnost Norveške i njenih saveznika. Mi ćemo vježbati savezničko pojačanje Norveške”, rekao je za AFP norveški ministar odbrane Odd Roger Enoksen.

    Naglasio je da se vježba ne održava zbog napada Rusije na Ukrajinu, ali imajući u vidu pozadinu to ima povećan značaj.

    Čuvar sjeverne granice NATO-a u Evropi, Norveška, želi testirati kako će upravljati savezničkim pojačanjima na svom tlu, u skladu sa članom 5 povelje NATO-a, koji zahtijeva od država članica da priteknu u pomoć drugoj državi članici koja je napadnuta.

    Susjedne Švedska i Finska, koje su zvanično vojno neutralne, ali sve bliži partneri NATO-a, također će učestvovati u vježbi, koja će se završiti 1. aprila.

    “Smatram potpuno normalnim, možda sada više nego ikada, da zajedno treniramo kako bismo pokazali naš kapacitet i našu spremnost da branimo naše vrijednosti i naš način života“, naglasio je general Yngve Odlo, šef Zajedničkog štaba Norveške i zadužen za vježbu Cold Response.

    Na ruskoj strani arktičke granice od 196 kilometara koja ga dijeli od Norveške nalazi se poluostrvo Kola, dom Sjeverne flote i velikog broja nuklearnog oružja i vojnih postrojenja.

    “Ne postoji eksplicitna vojna prijetnja NATO-u ili norveškoj teritoriji”, rekao je Enoksen, ali je dodao da je “situacija u Evropi nepredvidljivija nego što je bila dugo vremena”.

    Kako bi izbjegla bilo kakve nesporazume, Norveška je obavijestila Rusiju o ovoj vježbi, definiranoj kao “čisto defanzivnoj” zbog čega će se manevri održavati na određenoj razdaljini od ruske granice.

    General Odlo je detaljno razgovarao sa viceadmiralom Aleksandrom Moisejevim, komandantom ruske Sjeverne flote, o vježbi kako bi pružio ove garancije. Rusija je međutim odbila poziv da pošalje posmatrače na vježbu.

    “Svako jačanje vojnih kapaciteta NATO-a u blizini ruskih granica ne pomaže jačanju sigurnosti u regionu”, rekli su za AFP iz ruske ambasade u Norveškoj.

    U sličnim okolnostima u prošlosti, Moskva je izražavala svoje nezadovoljstvo ometanjem GPS signala ili najavom testiranja raketa, blokirajući time pristup nekom međunarodnom pomorskom i vazdušnom prostoru.

    U početku se očekivalo da će više od 40.000 vojnika učestvovati u ovoj vježbi, ali se broj smanjio zbog pandemije koronavirusa i geopolitičkih kriza na drugim mjestima.

    Američki nosač aviona Harry Truman i njegovi prateći brodovi zadržani su u Egejskom moru, gdje pomažu u nadgledanju neba u blizini Ukrajine.

  • Vojnici SAD u Poljskoj u neposrednoj blizini granice sa Ukrajinom

    Vojnici SAD u Poljskoj u neposrednoj blizini granice sa Ukrajinom

    Američki vojnici raspoređeni su u planinama istočne Poljske, samo nekoliko kilometara od ukrajinske granice, što znači da su blizu lokacija koje su bile mete nedavnih ruskih vazdušnih napada u zapadnoj Ukrajini, i mogli bi da i sami postanu meta u slučaju da se NATO uključi u rat, ocijenio je Glas Amerike.

    Granica Ukrajine sa Poljskom postala je glavna kapija za izbjeglice koje bježe od sukoba. Ali ona takođe postaje ključna strateška granica, kanal za NATO oružje koje ide u Ukrajinu, i potencijalno buduće žarište, navodi Glas Amerike.

    Trupe američke 82. vazdušno-desantne divizije u poljskim Karpatskim planinama su dio od 5.000 američkih vojnika koji su proteklih nedjelja poslati u Poljsku, kao pojačanje četiri hiljade američkih vojnika već stacioniranih u toj zemlji. NATO šalje poruku da će braniti “svaki pedalj” teritorije alijanse.

    Dok hiljade američkih vojnika izvode vježbe u šumama Poljske, Rusija izvodi vazdušne napade na ukrajinske ciljeve u neposrednoj blizini.

    Sve je veći strah od slučajnog kontakta između vojnika SAD i Rusije. Otvorena je i “vruća” linija kako bi se izbjegao taj scenario. Ali postoji i bojazan da bi NATO trupe u istočnoj Evropi mogle da budu meta u slučaju eskalacije.

    NATO je više puta saopštio da se neće direktno miješati u sukob.

  • Protuvazdušna odbrana NATO-a pratila je putanju drona koji se srušio u Zagrebu

    Protuvazdušna odbrana NATO-a pratila je putanju drona koji se srušio u Zagrebu

    Protuzračna odbrana NATO-a pratila je putanju leta drona koja se u četvrtak navečer srušio u Zagrebu, kazao je Hini dužnosnik NATO-a.

    “NATO-ova integrirana zračna i proturaketna odbrana pratila je putanju leta objekta koji se naknadno srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da istražuju ovaj incident”, kratko je odgovorio Riggio Daniele, jedan od glasnogovornika NATO-a mailom na upit Hine.

    Nagađa se da je riječ o bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje TU-141 koja je iz Ukrajine preko rumunjskog i mađarskog zračnog prostor stigla do Hrvatske.

    Hrvatski ministar odbrane Mario Banožić izjavio je u petak da postoje saznanja iz koje je zemlje došla letjelica koja se u četvrtak oko 23 sata srušila u Zagrebu te da će se cijeli proces incidenta moći povezati nakon što se napravi detaljna analiza.

    Banožić je na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao da je letjelica uočena radarima i da je praćena od ulaska u hrvatski zračni prostor.

    Letjelica je u Hrvatsku ušla u 22:57 sati, došla je iz Mađarske, zadržala se sedam minuta i kretala brzinom od 700 kilometara na sat.

  • Borel: Greška Zapada što je obećao Ukrajini članstvo u NATO

    Borel: Greška Zapada što je obećao Ukrajini članstvo u NATO

    Zapad je napravio grešku obećavši Ukrajini članstvo u NATO, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel u intervjuu za TV kanal LCI.

    “Bilo je situacija u kojima smo mogli bolje da reagujemo. Na primjer, predlagali smo stvari koje ne možemo da garantujemo, a posebno ulazak Ukrajine u NATO. To nikada nije realizovano. Mislim da je bila greška davati obećanja koja nismo mogli da ispunimo”, rekao je Borel.

    Šef evropske diplomatije je, takođe, priznao da je Zapad napravio greške prilikom izgradnje odnosa sa Rusijom.

    “Time smo izgubili priliku da Rusiju približimo Zapadu”, rekao je on, prenio je TASS.

  • Stoltenberg: Moramo spriječiti da sukob eskalira izvan Ukrajine i postane rat između Rusije i NATO-a

    Stoltenberg: Moramo spriječiti da sukob eskalira izvan Ukrajine i postane rat između Rusije i NATO-a

    NATO ne smije dopustiti da se ruska invazija na Ukrajinu prelije u otvoreni sukob između saveza i Moskve, rekao je u petak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, upozoravajući da bi zona zabrane letova vjerovatno dovela do rata širih razmjera.

    NATO-ovo odbijanje ukrajinskih poziva da osigura zračni zaklon protiv ruskih projektila i ratnih aviona izazvalo je oštre kritike iz Kijeva, koji je optužio savez da je Moskvi dao zeleno svjetlo da nastavi sa svojim napadom.

    • Imamo odgovornost spriječiti da ovaj sukob eskalira izvan ukrajinskih granica i postane rat između Rusije i NATO-a – rekao je generalni sekretar NATO-a u intervjuu za AFP na marginama foruma u Turskoj.

    Upozorio je da bi zona zabrane letova iznad Ukrajine “najvjerovatnije dovela do potpunog rata između NATO-a i Rusije”, uzrokujući “više patnje, smrti i razaranja”.

    Besmisleni rat
    Stoltenberg je rekao da bi zona zabrane letova iznad Ukrajine značila da bi NATO morao ukloniti ruske sisteme protuzračne odbrane ne samo u Ukrajini, već i oko Bjelorusije i Rusije.

    • To će značiti da moramo biti spremni obarati ruske avione jer zona zabranjenog leta nije samo nešto što izjavite da se mora nametnuti – rekao je za AFP na diplomacijskom forumu u Antaliji koji je organizovala Turska.

    Prošle sedmice, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zbog isključivanja zone zabranjenog leta iznad njegove zemlje rekavši da zapadni vojni savez zna da je daljnja ruska agresija najvjerovatnija.

    • Znajući da su novi udari i žrtve neizbježni, NATO je namjerno odlučio ne zatvoriti nebo nad Ukrajinom – rekao je Zelenski.

    Stoltenberg je za AFP rekao da su se obuka desetaka hiljada ukrajinskih vojnika od strane država članica NATO-a posljednjih godina, kao i opskrba vojnom opremom, pokazali “veoma važnima (za ukrajinske snage) u borbi protiv ruskih snaga”.

    • Najvažnije je da predsjednik Putin treba prekinuti ovaj besmisleni rat. Povući sve svoje snage i u dobroj vjeri uključiti se u diplomatske političke napore za pronalaženje političkog rješenja – rekao je.

    Ukrajina treba odlučiti želi li u EU
    Također je pohvalio potez Turske da olakša razgovore u četvrtak između ministara vanjskih poslova Rusije i Ukrajine u Antaliji.

    Stoltenberg bi se trebao sastati s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) na marginama foruma u Antaliji.

    Upitan o izgledima Ukrajine za članstvo u NATO-u, Stoltenberg je rekao da to zavisi o Kijevu.

    • Na Ukrajini je da odluči hoće li težiti članstvu ili ne. A onda će na kraju dana 30 saveznika odlučivati o pitanju članstva – rekao je on.
  • Hultqvist: Dok se ja pitam Švedska neće u NATO

    Hultqvist: Dok se ja pitam Švedska neće u NATO

    Švedski ministar odbrane Peter Hultqvist rekao je da, ako NATO pošalje svoje vojnike u Ukrajinu, gdje je u toku ruska invazija, to bi dovelo Evropu do ivice svjetskog rata.

    “Ako NATO ili Zapad uđu sa trupama, onda se spremite za treći svjetski rat, a niko to ne želi”, naveo je Hultqvist.

    Ponovio je da, dok god je on ministar odbrane, Švedska neće podnositi zahtjev za članstvo u NATO. On je rekao da on nije promijenio stav, ali u ovakvim pitanjima “nikad ne treba reći nikad”,

  • Dačić: Kad čujem Stoltenberga šta kaže o Ukrajini dođe mi da skočim sa…

    Dačić: Kad čujem Stoltenberga šta kaže o Ukrajini dođe mi da skočim sa…

    Predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da se njegova zemlja principijeno postavila prema dešavanjima u Ukrajini i da “neće uvoditi sankcije Rusiji, ne zbog toga što se plaši Rusije, već zato što bi to bilo na štetu Srbije”.

    “Kako bih se ja osećao da to uradimo. Lavrova sam zvao 100 puta za neka pitanje, koji mi je javio da će oni da ulože veto na rezoluciju o Srebrenici, i sad da mi uvedemo sankcije. Pa čekajte…”, rekao je Dačić na TV Happy.

    Dačić je naveo da generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg sada kaže “zamislite Rusi gađaju civilne ciljeve” i da mu, kad to čuje od Stoltenberga, “dođe da skoči sa… ne znam šta da uradim”.

    “Kako neko može da bude tako licemjeran, oni koji su objašnjavali da su to kolateralne štete. Šta su oni radili – gađali su civilne ciljeve u Srbiji i zvali su to ‘Milosrdni anđeo'”, rekao je Dačić.