VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO nakon pada drona u Zagrebu promijenio protokol

    NATO nakon pada drona u Zagrebu promijenio protokol

    Slovenački ministar odbrane Matej Tonin izjavio je danas da je NATO savez zbog prošlonedjeljnog pada drona u Zagrebu promijenio postupak za praćenje sličnih incidentnih situacija.

    Govoreći na konferenciji za novinare poslije završenog vanrednog sastanka ministara odbrane članica NATO u Briselu, Tonin je kazao da se sada već zna da je bespilotna letjelica prošla kroz vazdušni prostor “barem tri savezničke države”, i da je prelet bio registrovan.

    Te države su, međutim, premda su letjelicu registrovali radari, to zanemarile, označivši da je riječ o “odrazu na radarskoj slici, odnosno tzv. lažnom tragu”, kazao je novinarima u Briselu nakon sastanka Tonin, prenosi STA.

    Nakon tog incidenta, prema njegovim riječima, NATO je odmah promijenio pristup za takve situacije, pa sada vazduhoplovstvo zemalja NATO mora da reaguje i kada je u pitanju moguć odraz na radarskoj slici.

    Sada avioni država članica NATO u sličnim slučajevima odmah moraju da intervenišu, čak i ako operateri smatraju da je riječ o lažnom tragu, precizirao je slovenački ministar.

    “Kada god se na radaru nešto pojavi, pa i kada operateri smatraju da je to samo radarski odraz, avioni moraju odmah u vazduh i da provjere o čemu se radi”, kazao je Tonin novinarima.

    Slovenija je nakon incidenta sa sovjetskim dronom koji je pao na Zagreb stavila u stanje pripravnosti i svoje vazduhoplovstvo, dodao je on.

    “I Slovenija će u svim takvim slučajevima odmah reagovati. Oprezni smo, u stanju visoke pripravnosti i mislim da naši ljudi što se toga tiče mogu biti mirni”, dodao je slovenački ministar odbrane.

  • Šolc isključio mogućnost NATO intervencije u Ukrajini

    Šolc isključio mogućnost NATO intervencije u Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je isključio mogućnost vojne intervencije NATO u Ukrajini.

    Zapad i dalje polaže nadu u sankcije protiv Rusije, rekao je Šolc na skupu u organizaciji dnevnika “Velt“ u Berlinu.

    • Nećemo uspostavljati zone zabrane letova iznad Ukrajine. To bi vodilo ka direktnoj vojnoj konfrontaciji sa Rusijom i ruskim avionima – objasnio je njemački kancelar.

    Šolc je prenio da je saglasan sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i drugim saveznicima da ne smije doći do vojnog sukoba između NATO i Rusije.

    • To niko ne želi – rekao je on.
  • Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Ukrajina mogla odustati od svog zahtjeva da postane članica NATO-a, što je jedan od ključnih zahtjeva Rusije.

    Tom se prilikom oglasio i britanski premijer, Boris Johnson.

    “Juče sam razgovarao sa Zelenskim i naravno da razumijem što govori o NATO-u. I svi uvijek govore, a to smo vrlo jasno dali do znanja i Putinu, da nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u”, rekao je Johnson, prenosi Sky News.

    No, rekao je da je odluka na Ukrajini i njenom čelniku, a Velika Britanija će ih podržati.

    Ukrajina je trenutno u pregovorima sa Rusijom o dogovoru o prekidu vatre i povlačenju, a Zelenski je sinoć rekao da pregovaračke pozicije sada “zvuče realnije”.

    Ukrajina se godinama takmiči za ulazak u NATO, ali bi takav potez razljutio Rusiju, koja ne želi vidjeti NATO na svojoj granici.

  • Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    NATO namjerava reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati. Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedam dana prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će također razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.

    Rasprava o mjerama

    • Moramo resetirati našu vojnu sposobnost za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti u svim domenima – rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.

    Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.

    Rusi na pragu NATO-a
    Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti 27. februara. Ruski projektili pogodili su 13. marta ukrajinsku bazu blizu granice s članicom NATO-a Poljskom, dovodeći invaziju do praga NATO-a.

    Te su rakete bile iz Rusije, rekle su Sjedinjene Države, naglašavajući sposobnost Moskve da pogodi istočne saveznike NATO-a. Sjedinjene Države također su upozorile na nedefinirane posljedice za Moskvu ako Rusija pokrene kemijski napad na Ukrajinu. NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, nije ugovorno vezan da brani Ukrajinu, ali mora braniti svojih 30 saveznika.

    Međutim, diplomati kažu da NATO želi izbjeći izravno iznošenje svojih planova ili onoga što bi potaknulo njihovo obećanje o kolektivnoj obrani iz “Članka 5”, rekavši da je “strateška nejasnoća” takođe obrambeni instrument protiv ruske agresije.

  • NATO sprema novi plan: Dodatne trupe i protivraketna odbrana u istočnoj Evropi

    NATO sprema novi plan: Dodatne trupe i protivraketna odbrana u istočnoj Evropi

    NATO će u danas reći svojim vojnim komandantima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne trupe i protivraketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su zvaničnici i diplomati, prenosi Rojters.

    Ministri odbrane sastaće se u sjedištu NATO, nešto više od sedmicu dana prije nego što se čelnici savezničkih zemalja, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će se takođe čuti sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim, za kojeg se očekuje da će se zalagati za više oružja iz pojedinih zemalja NATO, dok se ruski napadi na ukrajinske gradove nastavljaju.

    – Moramo resetovati naše vojno držanje za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti, u svim domenama – rekao je u utorak generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, piše Klix.

    Dok je najmanje deset najvećih članica NATO, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoj istočni krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom periodu.

  • Stigao u Kijev pa poručio: Vreme je za slanje naoružanih NATO vojnika u Ukrajinu

    Stigao u Kijev pa poručio: Vreme je za slanje naoružanih NATO vojnika u Ukrajinu

    Ukrajini je potrebna mirovna misija NATO-a ili šire međunarodne koalicije, rekao je potpredsednik poljske vlade Jaroslav Kačinjski.

    Kačinjski je posle sastanka u Kijevu sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim je istakao da su Ukrajini potrebni ne samo solidarnost i priznanje, već i dela i hrabrost.

    Kako je dodao, “mora da se promeni i određeni princip koji je usvojen”.

    “Mislim da nam je potrebna mirovna misija NATO-a, ili eventualno neka šira međunarodna koalicija, ali misija koja će takođe moći da se brani i koja će delovati u Ukrajini”, rekao je on.

    “To će biti misija koja će težiti miru, pružanju humanitarne pomoći, ali će istovremeno biti zaštićena odgovarajućim snagama, naoružanim snagama”, dodao je on. Prema Kačinjskom, “ovo je nešto što je u ovom trenutku preko potrebno Ukrajini, Evropi i celom demokratskom svetu”.

    On je uputio i poruku liderima zemalja Evropske unije, zemalja NATO-a. “Želeo bih da apelujem na njihovu savest, ali i na njihove posledice. Oni propovedaju određene principe, mi te principe delimo. Ali ako se takvi principi proklamuju, morate i iz njih da izvlačite zaključke”, rekao je potpredsednik Vlade Poljske.

  • Šef NATO-a izazvao haos izjavom – da li je dron bio naoružan ili nije

    Šef NATO-a izazvao haos izjavom – da li je dron bio naoružan ili nije

    Hrvatski Index objavio je danas da je generalni sektretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da je dron, koji se srušio u Zagrebu, bio naoružan, ali je potom objavio da nije jasno da li je rekao “naoružan ili nenaoružan”.

    Kako objašnjava Index, ne čuje se dobro da li je Stoltenberg, upitan o padu drona, na konferenciji za novinare, koju je održao uoči sutrašnjeg vanrednog sastanka ministara članica NATO, rekao “nenaoružan ili naoružan” (unuarmed ili an armed).

    Međutim, kako dodaje, dobro se čuje da je Stoltenberg rekao da se letjelica srušila izvan Zagreba.

    “Razgovarao sam s Plenkovićem u nedjelju, sarađujemo da utvrdimo sve činjenice. Preliminarne indikacije kažu da je dron bio (ne)naoružan, da je bio izvan kursa, da je ostao bez goriva, i da se srušio izvan Zagreba, da se srušio u Hrvatskoj”, navodi Index da je rekao Stoltenberg.

    Uskoro će, kako je dodao, biti još potvrđenih činjenica, “ali ovo su informacije koje imamo do sada”.

    “Isto tako, važno je znati da saveznici dijele informacije i da je NATO-ov potivvazdušni sistem ovaj dron pratio i onda se dron srušio”, rekao je Stoltenberg.

    Prethodno je Index citirao Stoltenberga da je rekao da “preliminarna istraga upućuje na to da je to bila naoružana letilica i da se srušila zbog nestanka goriva”.

  • “Ukrajina neće ući u NATO”

    “Ukrajina neće ući u NATO”

    Zelenski veruje da Ukrajina neće ući u NATO uprkos politici “otvorenih vrata”.

    “Godinama smo slušali o otvorenim vratima, ali razumijemo da ne možemo da uđemo”, rekao je predsejdnik Volodimir Zelenski predstavnicima Združenih ekspedicionih snaga, ekspedicione operativne grupe koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo.

    On je dodao da su Ukrajini potrebni “novi formati saradnje”.

  • Latvija traži stalnu bazu NATO-a u državi kako bi se zaštitila od Rusije

    Latvija traži stalnu bazu NATO-a u državi kako bi se zaštitila od Rusije

    Latvijski predsjednik Egils Levits istaknuo je u nedjelju da je stalna vojna baza NATO-a u Latviji apsolutno potrebna kako bi se zemlja zaštitila od bilo kakve potencijalne ruske agresije na tom području.

    Poručio je kako NATO mora jačati odbranu članica, naročito na istoku Evrope.
    “NATO bi trebao ojačati svoj istočni bok. To je Baltik, Poljska, Rumunija, tako da bi ovo bio snažan signal Moskvi da je NATO spreman braniti države članice”, rekao je Levits za CNN na pitanje da li najava američkog državnog sekretara Anthony Blinkena da NATO uspostavlja stalnu bazu u Latviji bi pomogla zaštiti zemlje od Rusije.


    “Pozdravljam i američke trupe u Poljskoj i Baltiku, a potrebna nam je stalna prisutnost američkih vojnika na ovom području. Mislim da je to odgovor na ruske ideje o agresiji izvan Ukrajine” dodao je.

    On je naglasio kako Evropa i Zapad trebaju braniti svoj način života, demokratije, a to je pitanje za povjerenje Zapada. To je ispit za Zapad. To je ispit za američko vodstvo. Izrazio je sigurnost da će Amerika i Zapad u cjelini položiti ovaj ispit, piše CNN.

    Latvija, članica NATO-a koja dijeli granicu s Rusijom, posljednjih je dana osudila invaziju Rusije na Ukrajinu. Rat je natjerao SAD da pomogne Latviji da ojača svoju odbranu, uključujući slanje stotina američkih vojnika i nekoliko borbenih aviona u zemlju.

  • Bijela kuća: Napad na teritoriju NATO izazvao bi odgovor Alijanse

    Bijela kuća: Napad na teritoriju NATO izazvao bi odgovor Alijanse

    Svaki napad na teritoriju NATO izazvao bi potpun odgovor zapadne alijanse, upozorio je danas savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džejk Saliven i dodao da će Rusija platiti veliku cijenu ako izvrši napad hemijskim oružjem na Ukrajinu.

    Saliven je za CBS rekao da se SAD i njihovi saveznici blisko konsultuju o rastućoj prijetnji od napada hemijskim oružjem i da komuniciraju direktno sa Moskvom kako bi je upozorili da ne povuče takav potez, preneo je Rojters.

    “Upotreba oružja za masovno uništenje bila bi šokantna dodatna linija koju (ruski predsjednik Vladimir) Putin prelazi u smislu njegovog napada na međunarodno pravo i međunarodne norme”, kazao je Saliven.