VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: Jačanje snaga na istoku Alijanse

    Stoltenberg: Jačanje snaga na istoku Alijanse

    Lideri NATO-a dogovoriće sutra na samitu “jačanje snaga” na istočnom krilu Alijanse raspoređivanjem četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Očekujem da će se lideri saglasiti da ojačaju poziciju NATO-a u svim domenima, uz znatna povećanja u istočnom dijelu Alijanse na kopnu, u vazduhu i na moru”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči samita u Briselu.

    On je naveo da će, sa novim borbenim grupama i postojećim snagama u baltičkim zemljama i Poljskoj, NATO imati osam multinacionalnih grupa duž istočnog krila Alijanse.

    Stoltenberg je istakao da je ukrajinska kriza pokazala da NATO mora da resetuje svoj stav odvraćanja i odbrane na duži rok.

  • Lavrov: Zbog mirovnjaka u Ukrajini moguća direktna konfrontacija s NATO

    Lavrov: Zbog mirovnjaka u Ukrajini moguća direktna konfrontacija s NATO

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je danas da slanje mirovnih snaga u Ukrajinu može da dovede do direktne konfrontacije između Rusije i NATO.

    Iz Poljske su prošle nedjelje poručili da bi međunarodna mirovna misija trebalo da bude poslata u Ukrajinu i da bi trebalo da dobije sredstva za odbranu, podsjeća Rojters.

  • Čavušoglu: Lideri NATO da se fokusiraju na primirje u Ukrajini

    Čavušoglu: Lideri NATO da se fokusiraju na primirje u Ukrajini

    Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je da ovonedjeljni sastanak lidera NATO treba da bude fokusiran na načine obezbjeđivanja primirja u Ukrajini, a ne samo na sankcije.

    “Prvi cilj svih treba da bude prekid vatre”, rekao je Čavušoglu novinarima na marginama Organizacije islamske konferencije u Pakistanu, prenosi agencija AP.

    Čavušoglu je poručio da bi “trebalo da se zaustavi rat koji trenutno traje i da bi svako trebalo da se ponaša odgovorno i konstruktivno”.

  • Milanović priznao zašto je Hrvatska ušla u NATO

    Milanović priznao zašto je Hrvatska ušla u NATO

    Predsjednik Hvatske Zoran Milanović rekao je da ako se Ukrajini daje status kandidata EU, taj status je Bosna i Hercegovina odavno zaslužila.

    “Ako Brisel ne razumije dovoljno situaciju, onda to diplomatija treba da objasni”, rekao je on novinarima.

    Milanović je rekao da Hrvatska ne priprema agresiju, kao ni komanda BiH.

    “A bogami ni Srbija, ili Rusija, jer ne može. Hrvatski interes je ravnopravnost naroda, to je jako važno za mir”, dodao je.

    Milanović je rekao da NATO nikad nije doživio traumu da bi se govorilo o smrti.

    “Ali, ima problema. Nikad NATO nije imao moždanu smrt. Spomenuli ste dron, to nisu ni Mađari uspjeli da identifikuju. To NATO ne može da uradi, to nije posao NATO-a. Osim ako ne uđemo u svjetski sukob i aktivira se član 5. Onda NATO preuzima vaše nebo, a to može samo SAD, ne mogu ni Englezi”, rekao je.

    “SAD garantuje sigurnost u NATO-u. Mi smo tamo ušli samo zbog Amerikanaca”, dodao je.

    “Ova vozila, helikopteri su američki poklon. O NATO-u sve racionalno. Postoje sposobnosti koje imaju samo Amerikanci. Kad vidim da Rusija eksperimentiše s novim hipersoničnim oružjem, ne osjećam se dobro. Želim da to moj zaštitinik ima, ne znam zašto nema”, rekao je.

    “Rusija je hladna i mračna država, ne možemo je mjeriti našim mjerilima, drukčiji su”, rekao je, prenosi B92.

  • Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Premijer Mađarske Viktor Orban komentirao je posljednja dešavanja unutar EU i NATO saveza u kontekstu rata u Ukrajini te je naglasio kako Mađarska nikada neće pristati na prijedloge koji bi potencijalno mogli ugroziti njenu poziciju.

    Govoreći o sastanku s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, Orban je naglasio kako su pregovori okončani, ali da za Mađarsku i druge države tek slijedi težak period.

    “Ni prethodna sedmica nije bila laka, ali ova će biti još teža”, rekao je mađarski premijer.

    Također, on se osvrnuo na vanredni sastanak zemalja NATO saveza koji je zakazan za 24. mart, a na kojem će se razgovarati o ratu u Ukrajini i drugim problemima u odnosima s Ruskom Federacijom.

    “Na stolu NATO-a su opasni prijedlozi. Neke države članice su još jednom pozvale na blokadu zračnog prostora iznad Ukrajine. NATO je odbrambeni savez. Imamo sposobnost da branimo jedni druge, ali nije posao NATO-a da se angažuje u vojnim akcijama van saveza”, rekao je Orban.

    Mađarski premijer ističe kako je stav Mađarske o učešću NATO saveza u Ukrajini jasan.

    “Stav Mađarske je jasan. Ne želimo da šaljemo vojnike ili oružje izvan NATO saveza”, poručio je Orban.

    Između ostalog, mađarski premijer ističe kako su tokom sastanka s visokim zvaničnicima Evropske unije premijeri država razgovarali i o pitanju isporuke ruskog gasa i nafte.

    “To pitanje smo riješili prije deset dana. Jasno smo stavili do znanja da sankcije ne mogu biti proširene na uvoz ruskog plina i nafte. To bi nanijelo veću štetu nama nego Rusiji koja je inače na meti sankcija. Djelovat ćemo zajedno s nekim zemljama i još jednom ćemo zaštititi snabdijevanje Mađarske energijom zbog sigurnosti države”, zaključio je premijer Mađarske Viktor Orban.

  • Bjelorusija bi mogla napasti, Putin će tamo postaviti atomske bombe

    Bjelorusija bi mogla napasti, Putin će tamo postaviti atomske bombe

    Visoki obavještajni dužnosnik iz NATO-a je izjavio da bi Bjelorusija koja je ruski saveznik, a čiji predsjednik Aleksandar Lukašenko za Vladimira Putina, predsjendika Rusije kaže da mu je veliki prijatelj, uskoro mogla napasti Ukrajinu.

    Navodno, prema izjavi dužnosnika koji je ovo izjavio pod uvjetom da ostane anoniman, Bjelorusi su spremni dopustiti Rusiji da postavi nuklearno oružje na bjelorusko tlo.

    • Bjeloruska vlada priprema okruženje kako bi opravdala ofanzivu na Ukrajinu i skoro raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji – rekao je ovaj dužnosnik.

    Ukrajinski dužnosnici javno su upozoravali da bi se Bjelorusija mogla pridružiti ratu. Dok je Bjelorusija dopustila ruskim snagama da koriste njezin teritorij za pokretanje kopnenih i zračnih operacija, NATO nije vidio nikakve čvrste dokaze da su bjeloruske trupe direktno sudjelovale u ratu u Ukrajini, rekao je dužnosnik.

    • Ne kažem vam da će sutra postaviti nuklearno oružje. Ono što mislim je da su poduzeli političke korake kako bi sada mogli primiti nuklearno oružje ako se donese takva odluka – rekao je.
  • NATO gomila vojne brodove kod “najslabije članice saveza”

    NATO gomila vojne brodove kod “najslabije članice saveza”

    Nekoliko sati nakon što su ruski projektili prvi put pogodili ukrajinske gradove 24. februara, zapovjednik njemačke mornarice Terje Schmitt-Eliassen dobio je obavijest da uputi pet ratnih brodova pod njegovim zapovjedništvom u bivšu sovjetsku republiku Latviju kako bi pomogao zaštititi najranjiviji dio istočnog krila NATO-a, piše Reuters.

    Brza depeša bila je dio njemačkog pokušaja da pošalje “sve što može ploviti na moru”, kako je to opisao glavni šef mornarice, u obranu područja koje vojni stratezi dugo smatraju najslabijom točkom saveza.

    Iznenadni odlazak plovila pokazao je kako je ruska invazija NATO i Njemačku vratila u novu stvarnost i suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata, piše Reuters.

    ”Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku”, kaže Schmitt-Eliassen. Ukupno 12 ratnih brodova s oko 600 mornara na brodu trebali bi započeti s operacijom čišćenja mina u narednim danima, prenosi Index.

    “Nova normalnost”
    Dana 16. veljače, kada su obavještajni podaci pokazali da je invazija neizbježna, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je sadašnju eru “novom normalnošću”.

    Cijela situacija na svijetu uvelike sliči na povratak u prošlost, piše Reuters. Osnovan 1949. za obranu od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada diljem Europe.

    Nakon što se mučio pronaći novu ulogu nakon Hladnog rata, suprotstavljajući se terorizmu poslije napada 11. rujna na Sjedinjene Države 2001. i nakon ponižavajućeg povlačenja iz Afganistana 2021., NATO se vraća u obranu od svog izvornog neprijatelja.

    Ali postoji razlika. Kina, koja se razdvojila sa Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata, odbila je osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, koju Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”. A stari nacrti Hladnog rata više ne funkcioniraju jer se NATO širio na istok od 1990-ih, dovodeći bivše sovjetske države — uključujući baltičke države Latviju, Litvu i Estoniju 2004. godine.

    Početkom veljače Kina i Rusija izdale su snažnu zajedničku izjavu u kojoj odbacuju širenje NATO-a u Europi i dovode u pitanje međunarodni poredak predvođen Zapadom.

    “Došli smo do prekretnice”
    Izravna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla bi dovesti do globalnog sukoba.

    “Došli smo do prekretnice”, rekao je umirovljeni njemački general Hans-Lothar Domroese, koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava u nizozemskom gradu Brunssumu.

    “Imamo Kinu i Rusiju koji sada djeluju zajedno, hrabro izazivajući Sjedinjene Države za globalno vodstvo. … U prošlosti smo govorili da odvraćanje djeluje. Sada se moramo zapitati: Je li dovoljno odvraćanje”, rekao je.

  • Peking: NATO bi trebalo da se drži obećanja da se neće širiti na istok

    Peking: NATO bi trebalo da se drži obećanja da se neće širiti na istok

    Kineski zamenik ministra spoljnih poslova Le Jučeng poručio je danas da bi NATO trebalo da se drži onoga što je nazavao, “obećanjem da se neće širiti na Istok”.

    Kineski zvaničnik je kritikovao dalekosežne sankcije Zapada prema Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i rekao da osnovni uzrok tog rata „leži u hladnoratovskom mentalitetu i politici moći“, prenosi AP.

    Le je saopštio i da bi se daljim proširenjem NATO, ta alijansa ””približila predgrađima Moskve””, odakle bi, kako je naveo, projektil mogli da pogode Kremlj u roku od sedam ili osam minuta.

    „Ako tako veliku zemlju, posebno nuklearnu silu, saterate u ćošak, to bi dovelo do posledica koje su previše strašne da bismo ih mogli i zamisliti“, naglasio je kineski diplomata.

    Le je izrazio razumevanje za često ponavljanu formulaciju ruskog predsednika Vladimira Putina ””da je NATO trebalo da se rasformira”” i ””da bude predat istoriji zajedno sa Varšavskim paktom“, navodi AP.

    „Međutim, umesto da se raspadne, NATO je nastavio da jača i da se širi i vojno interveniše u zemljama kao što su Jugoslavija, Irak, Sirija i Avganistan. Mogu se dobro predvideti posledice nastavka ovim putem. Kriza u Ukrajini je ozbiljno upozorenje”, istakao je Le.

    On je jošs rekao i da je kineski predsednik Si Ðinping u petak u razgovorima sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom pozvao ””sve strane da zajednički podrže dijalog i pregovore između Rusije i Ukrajine koji će dati rezultate i dovesti do mira”.

    Kako je naveo, Si je poručio da bi “SAD i NATO takođe trebalo da vode dijalog sa Rusijom kako bi rešili suštinu ukrajinske krize i ublažili bezbednosne brige i Rusije i Ukrajine”.

  • Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je jučer u posjeti Njemačkoj gdje se sastao s kancelarom ove države Olafom Scholzom s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini i zajedničkom odgovoru na krizu.

    Tokom posjete, Stoltenberg je govorio i za njemačke medije te je pojasnio kako će NATO nastaviti pružati podršku Ukrajini i to kroz vojne i finansijske aspekte.

    “Povećali smo našu vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Njemačka igra ključnu ulogu u tim naporima. Također, tu su i sankcije bez presedana koje utječu na Rusku Federaciju koja treba platiti visoku cijenu za ovaj rat”, rekao je Stoltenberg.

    On je također pojasnio kako je NATO i ranije pružao podršku Ukrajini naročito u vidu vojne obuke koja se u Ukrajini provodi od 2014. godine.

    “Sve je to pomoglo ukrajinskm trupama protiv invazije ruske vojske”, ističe Stoltenberg.

    Kao i tokom prethodne dvije sedmice, Stoltenberg je morao odgovoriti i na pitanje da li NATO planira ispuniti želje Zelenskog za zatvaranjem neba ili eventualno konkretnijim djelovanjem NATO snaga na tlu Ukrajine.

    “Zaista razumijem frustraciju predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda. Oni su žrtve brutalne i besmislene invazije trupa predsjednika Vladimira Putina. Međutim, sukob ne smije eskalirati dalje od Ukrajine i zbog toga NATO neće intervenisati”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    U cilju pojačane sigurnosti država članica NATO saveza, Stoltenberg pojašnjava kako su dodatni kontingenti vojske raspoređeni na istočne granice saveza.

    “Ovo je vrlo jasan signal Moskvi da će napad na saveznika izazvati reakciju cijele alijanse. Svi za jednog, jedan za sve. Želimo izbjegavati svaki dalji sukob”, zaključio je Stoltenberg.

  • Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    NATO neće rizikovati eskalaciju sukoba u Ukrajini intervenišući vojnom silom, poručio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Osnovna dužnost Alijanse je da osigura bezbjednost svih članica”, rekao je Šolc na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, prenosi CNN.

    Njemački kancelar je, poslije obraćanjanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bundestagu, rekao da ta zemlja šalje finansijsku i humanitarnu pomoć, kao i vojnu opremu Ukrajini, ali da je Berlin više puta ponovio da neće slati borbene avione da pomogne ukrajinskim snagama u njihovoj odbrani od ruskog napada.

    “Putin donosi užasne patnje i smrt za narod u Ukrajini. Stojimo uz Ukrajinu”, rekao je Šolc.

    Kazao je da ruski predsjednik snosi isključivu odgovornost za smrt mladih Rusa u vojsci.

    “Takođe smo dirnuti zbog toga što se mnogi mladi Rusi protive besmislenom ratu”, poručio je njemački kancelar.