VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg Trampu: U slučaju napada na NATO, uslijedio bi snažan odgovor

    Stoltenberg Trampu: U slučaju napada na NATO, uslijedio bi snažan odgovor

    Generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg rekao je da svaki nagovještaj da NATO saveznice neće braniti jedna drugu podriva bezbjednost Alijanse i dovodi američke i evropske vojnike u rizik.

    Stoltenberg komentar uslijedio je nakon izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da ne bi štitio države koje ne plaćaju svoje obaveze prema Alijansi i da bi “ohrabrio” Rusiju da ih napadne.

    • Na svaki napad na NATO uslijedio bi ujedinjen i snažan odgovor – poručio je Stoltenberg tokom posjete Parizu, prenio je Rojters.

    Tramp je u obraćanju svojim pristalicama u mjestu Konvej u Јužnoj Karolini rekao da neće zaštititi nijednu državu u slučaju napada Rusije, ako ta zemlja nije izmirila obaveze prema Alijansi.

    Bijela kuća osudila je ove komentare kao “užasne i neodmjerene”.

    Članice NATO obavezne su da brane koju drugu članicu u slučaju da je napadnuta.

    Tramp, koji će najvjerovatniji biti republikanski kandidat na predsjedničkim izborima u SAD, dugo je kritikovao NATO i vidi ga kao preveliko finansijsko opterećenje za SAD da bi garantovale odbranu 30 drugih nacija.

    Od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Tramp je više puta kritikovao SAD što šalje toliko novca Ukrajini, koja nije članica NATO-a.

  • Borelj: NATO ne može da zavisi od hirova američkog predsjednika

    Borelj: NATO ne može da zavisi od hirova američkog predsjednika

    NATO ne može da bude vojni savez koji zavisi od hirova predsjednika SAD, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj odgovarajući na komentare Donalda Trampa o Alijansi.

    Bivši američki predsjednik Tramp sugerisao je da SAD možda neće zaštititi saveznike iz NATO-a koji ne troše dovoljno na sopstvenu odbranu od potencijalnog ruskog napada.

    Na pitanje da odgovori na Trampove komentare, Borelj je rekao da “NATO ne može biti a la kart vojni savez, koji zavisi od humora predsjednika SAD”.

  • Stevandić: Opravdane tužbe zbog NATO bombardovanja

    Stevandić: Opravdane tužbe zbog NATO bombardovanja

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da su opravdane tužbe ljudi iz Srpske i Srbije koji su na različite načine oštećeni NATO bombardovanjem ovih prostora osiromašenim uranijumom i naglasio da nije u redu što pojedini predstavnici NATO-a izbjegavaju odgovornost.

    “Kada oni osiromašeni uranijum budu držali u svojim kućama i davali ga svojoj djeci da se igraju, mi ćemo odustati od tužbi”, rekao je Stevandić večeras novinarima u Banjaluci komentarišući izjavu zamjenika generalnog sekretara Sjevernoatlantske alijanse Mirča DŽoane da su najave pojedinačnih tužbi iz Srbije i Republike Srpske protiv NATO-a za štetu prouzrokovanu bombardovanjem osiromašenim uranijumom pokušaj da se iz “političkih razloga vrate neka sjećanja iz prošlosti”.

    Stevandić je nedavno razgovarao sa advokatima Srđanom Aleksićem i Anđelom Fjore Tartaljom o nadoknadi štete za ugrožavanje života i zdravlja stanovnika Srpske zbog NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom.

    Tartalja je pred italijanskim sudovima dobio više od 300 presuda protiv Ministarstva odbrane Italije, a u korist italijanskih vojnika oboljelih ili preminulih od raka nakon što su u misijama na Kosovu i Metohiji, BiH, Iraku, Siriji i Avganistanu bili neposredno izloženi osiromašenom uranijumu.

  • “U redu je ako BiH neće u NATO”

    “U redu je ako BiH neće u NATO”

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirča DŽoana rekao je da su stabilnost i bezbjednost BiH važni za Alijansu, ali i istakao da je u redu ako zemlja odluči da ne ide u NATO.

    DŽoana kaže da je upoznat o različitim pogledima na NATO, te da postoje ožiljci iz nedavne prošlosti u dijelu javnosti u BiH.

    • Ako se ljudi usaglase da je bolji život u EU ili eventualno u NATO – bićemo srećni. Ako odlučite da idete u EU, ali ne i u NATO, nama je i to u redu – rekao je DŽoana u intervjuu Srni.

    On je upitao da li ljudi ovdje smatraju da su predstavnici NATO-a išli u Stokholm i Helsinki da nove saveznike ubjeđuju da se pridruže Alijansi ili da su SAD, Kanada, Italija, Njemačka i Francuska došli u Rumuniju, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju i pitali da li se žele pridružiti Sjevernoatlantskom savezu?

    • Ne! Oni su iskazali interes da se pridruže NATO-u i EU jer smatraju da je to najbolje za njihov narod. Smatram da političari imaju obavezu da osiguraju da odluke koje donose i izjave koje daju služe u najboljem interesu ljudi koje predstavljaju. Vjerujem da je budućnost zapadnog Balkana u evropskoj porodici – rekao je DŽoana.

    On je izrazio nadu da će doživjeti da svi budu dio EU, a ukoliko bude interesa za pridruživanje NATO-u i u evroatlantskoj porodici.

    Na pitanje kako gleda na odluku Republike Srpske da BiH održi neutralan status, DŽoana je ponovio da su stabilnost i bezbjednost BiH važni za NATO, a da je “politika – politika”.

    • Vjerujem da je to bitno za cjelokupan region, ali i čitavu Evropu. Ohrabrio bih lidere da ne daju izjave za političku upotrebu koje bi mogle da imaju vrlo negativan uticaj na nacionalnom i regionalnom nivou – kaže DŽoana.

    DŽoana je naveo da je Rumunija, iz koje dolazi, učetvorostručila bruto domaći proizvod /BDP/ od kada je postala članica NATO i EU.

    • Premladi ste, ali se ljudi starijih generacija sjećaju kako je Rumunija izgledala u vrijeme dok je bila diktatorska zemlja, uz Albaniju. Pogledajte danas gdje je Rumunija – rekao je DŽoana.

    Saradnja sa NATO ide onoliko daleko koliko to BiH želi

    Kada je riječ o saradnji BiH i NATO-a, zamjenik generalnog sekretara je naglasio da je Alijansa spremna da ide onoliko daleko koliko zemlja to želi, ističući da je do sada kroz patrnerstvo mnogo urađeno.

    “Smatram da će posjeta delegacije Sjeveroatlantskog savjeta /NAC/ Sarajevu donijeti nove ideje i resurse u skladu sa potrebama Oružanih snaga BiH i bezbjednosnih institucija”, rekao je on.

    On je naveo da nedavna posjeta generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga, glavnokomandujućeg savezničkih snaga u Evropi, kao i sadašnji dolazak delegacije NAC-a BiH potvrđuju istinsku zainteresovanost Alijanse.

    “Osjećam da postoji intres i sa vaše strane. Mi smo najbolji u svijetu u onom što radimo… Mislim da je dobra stvar za vašu zemlju kada se poveća obim saradnje sa vašim Oružanim snagama i bezbjednosnim institucijama. Spremni smo da uradimo i više”, poručio je zamjenik generalnog sekretara Alijanse.

    On je ocijenio da je posjeta delegacije NAC-a BiH veoma bitna jer će omogućiti da Brisel i zemlje članice i saveznici biti spremni da pomognu još više u okviru paketa jačanja odbrambenih kapaciteta BiH.

    Komentarišući nedavnu najavu Stoltenberga u vezi sa povećanjem broja vojnika NATO-a na Balkanu iako operativni podaci sa terena govore da je situacija bezbjedna, DŽoana je ukazao da Aijansa uvijek odgovara na strateško oruženje.

    • Donosimo političke odluke u skladu sa informacijama, savjeta naših oružanih snaga. Kada smo donijeli odluku da aktiviramo rezervne snage za /samoproglašeno/ Kosovo, na taj poziv se odazvao određni broj saveznika. Podsjetio bih da je to bilo u vrijeme komplikovanog incidenta na Kosovu i Metohiji i samo smo odgovorili – rekao je DŽoana.

    On je napomenuo da su se obje strane vratile dijalogu koji vodi EU, te da smatra da neće biti potrebe da NATO da čini više.

    • NATO u osnovi odgovara na situaciju na terenu. Kada je više rizika spremni smo da učinimo više. Usklađujemo naš stav i spremnost prema realonosti na terenu. Ohrabrio bih sve da se vrate za sto dijalogu jer nema druge opcije nego postizanje kompromisa i dugoročnih rješenja za ovaj region – naveo je DŽoana.

    Srbiji je mjesto u Evropskoj porodici

    Kad je riječ o saradnji NATO-a i Srbije, DŽoana je napomenuo da je tokom dugogodišnjeg partnerstva “urađeno dosta dobrih stvari”.

    • Uradili smo dobre stvari sa Srbijom. Kao i sa svim drugim partnerima idemo toliko koliko to Srbija želi. Sastanak Stoltenberga i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Begoradu bio je konstruktivan. Ohrabrujemo Srbiju da razumije da je evropski put najbolja budućnost za njen narod i regionalne interese – rekao je DŽoana.

    On je ponovio da su svi susjedi Srbije, uključujući i Rumuniju, prošli kroz veliku transformaciju tokom proteklih 25 godina.

    • Ubijeđeni smo da je mjesto Srbije unutar evropske porodice i nadamo se da će nastaviti imati konstruktivnu ulogu u regionu i vratiti se dijalogu za nerazriješena regionalna pitanja. To je bitno za region, Srbiju, ali i za NATO – rekao je DŽoana.

    NATO ne predviđa konfontaciju sa Rusijom

    Kada je riječ o globalnim pitanjima, DŽoana je izjavio da NATO ne predviđa konfrontaciju sa Rusijom, ali investira u svoju odbranu i interese.

    • NATO je vojno-politički savez i znamo da je odvraćanje najbolji način da odbranimo milijardu naših ljudi i više od 50 odsto globalnog BDP-a u svijetu. Mi ne vidimo ni namjeru ni kapacitete Rusije da krene protiv NATO država jer bi to automatski predstavljalo pokretanje člana pet – rekao je DŽoana.

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a smatra da je Rusija sve više nepredvidiva, te da je “način na koji vodi rat u Ukrajini razlog za zabrinutost svih”.

    • Ne možemo se ponašati kao da se bezbjednosna situacija u Evropi nije promijenila od invazije na Ukrajinu ili čak i na period malo prije toga, odnosno vremena aneksije Krima i istočnog Donbasa. Na neki način je loše za sve nas, uključujući i ruski narod zbog razloga za koje vjerujemo da su pogrešni – rekao je DŽoana.

    On je napomenuo da, iako ne predviđa konfrontaciju sa Rusijom, NATO investira u odbranu i odvraćanje, navodeći primjer taktike iz fudbala da je najbolji napad dobra odrbana.

    • To je upravo NATO i tako branimo svoje interese. Investiramo više u to da se prilagodimo situaciji koja je komplikovanija nego nekoliko godina unazad – rekao je DŽoana.
  • Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Visoki zvaničnici SAD-a upozorili su Mađarsku da odmah odobri pristupanje Švedske NATO-u. Ova izjava dolazi sedam dana nakon što je Turska odobrila ulazak Švedske, a upozorenje američkih zastupnika odnosi se na moguće dugotrajne štete u odnosima s Washingtonom ako Budimpešta ne djeluje brzo.
    Benn Cardin, član Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a, izrazio je duboku zabrinutost zbog smjera kojim ide sadašnja mađarska vlada. Cardin je naglasio da je premijer Viktor Orban do danas ometao pomoć Evropske unije Ukrajini te kontinuirano sprječavao članstvo Švedske u NATO-u.
    “Duboko smo zabrinuti zbog ponašanja Mađarske. Partneri ne bi trebali poduzimati takve korake, a pitanje je jesu li pouzdani saveznici u našem (viznom) programu izuzeća”, izjavio je Cardin na konferenciji za novinare. Visa Waiver Program omogućava građanima iz 41 zemlje putovanje u SAD bez vize na boravak do 90 dana.

    Senatorica Jeanne Shaheen, demokratkinja, i Thom Tillis, republikanac, supredsjedatelji senatske skupine posmatrača NATO-a, pozvali su Mađarsku da hitno promijeni smjer. U njihovoj izjavi istaknuto je da nedjelovanje Mađarske može rezultirati nepovratnim narušavanjem odnosa s SAD-om i NATO-om.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. Međutim, Turska i Mađarska zaustavile su proces, ostavljajući Švedsku u neizvjesnosti i izazivajući frustraciju među NATO saveznicima koji vide Švedsku kao važnog čimbenika u osiguravanju sigurnosti u baltičkoj regiji. Mađarska ostaje jedina članica NATO-a koja nije odobrila zahtjev Švedske za članstvo u savezu.

    Podsjećamo, lideri zemalja članica Evropske unije nakon višesedmičnih blokada postigli su na današnjem vanrednom zasjedanju dogovor o finansijskom pomoći Ukrajini.

    Iako se dugo najavljivalo kako će Mađarska ponovno uložiti veto i blokirati pomoć od 50 milijardi eura, do toga nije došlo.

  • Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Nović: Јasna poruka sa sastanka – NATO neće odlučivati o članstvu BiH

    Šef Kluba delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović rekao je za RTRS da su na današnjoj sjednici Sjevernoatlantskog savjeta u Sarajevu poslate jasne poruke da NATO neće odlučivati o članstvu BiH i da je važna saradnja.

    Takođe, podržali su naš evropski put i ispunjavanje 14 prioriteta – naveo je Nović.

    Istakao je da su ključne poruke i da je na domaćim političarima da donose odluke.

    • I na nama je potpuna odgovornost za sudbinu BiH. Јasno im je da nema dogovora o članstvu BiH u NATO i jasno im je da postoji saradnja – naveo je Nović.

    Dodao je da da su poručili da im je bitno da BiH sarađuje sa NATO-om.

  • “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    Poziv Kijevu da učestvuje na samitu NATO u Vašingtonu u julu može da utre put miru.

    Ovo je izjavio bivši generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen na zajedničkom brifingu sa šefom kabineta ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom u Kijevu povodom zvaničnog pokretanja Međunarodne radne grupe za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije, koja bi trebalo da pomogne u tom procesu, i dodao da bi poziv Ukrajini mogao da liši podsticaja “ruskog diktatora Vladimira Putina” da nastavi specijalnu vojnu operaciju protiv Ukrajine.

    “Neću da krijem – po mom mišljenju, poziv Ukrajini trebalo bi da bude upućen već za samit NATO u julu. Svjestan sam da će to biti kontroverzna odluka bez presedana ako pozovemo zemlju koja je već u ratu u NATO”, rekao je Rasmusen.

    On je napomenuo da će skeptici dati kontraargument da “dok traje rat, NATO ne može da uputi poziv Ukrajini”, ali je to, po njegovom mišljenju, veoma opasno jer će ojačati Putinovu namjeru da nastavi sukob.

    “Ovo de fakto daje Putinu pravo veta i očigledno, to je neprihvatljivo. Zato smatram da treba da uputimo poziv i pokažemo da smo iskreni kada kažemo da će Ukrajina ući u Alijansu i poručiti Putinu: ne možete to spriječiti, nećemo vam dozvoliti da pobijedite u ovom ratu, Ukrajina je sastavni dio NATO-a”, istakao je Rasmusen, prenosi “Ukrinform”.

    Rasmusen je naveo da Zapad ne može dozvoliti Putinu da postigne bilo kakav uspjeh u Ukrajini, jer bi to bio signal ostatku svijeta.

    “Ako Putin može da zauzme Krim, onda ja mogu da uzmem Tajvan. Ovo je činjenica”, rekao je on.

    Bivši generalni sekretar NATO je dodao da će se međunarodna radna grupa baviti time kako tačno iskoristiti poziv Ukrajine za zaustavljanje rata.

    “Da bismo mogli da kažemo: poziv utire put miru”, dodao je Rasmusen. Jermak i Rasmusen su danas predstavili Međunarodnu radnu grupu za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije Ukrajine, koja bi trebalo da olakša prijem Ukrajine u NATO, prenosi “b92”.

  • Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Najviši vojni zvaničnik NATO-a, Rob Bauer rekao je da politički lideri na Balkanu treba da budu odgovorni za svoje zemlje i da je na njima da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim.

    “Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da NATO i EU urade nešto za vas” rekao je Bauer za “Pobjeda.me”.

    Američki predsjednik Džo Bajden je nedavno retorički upitao ukoliko Rusija pobijedi u Ukrajini, šta mislite da će se desiti s Balkanom? Bauer je prokomentarisao tu izjavu.

    “Ja pitam Vas. Šalim se, naravno. Sa pravom mislim, i zato sam pričao o ovome, ali s pravom je mnogo ljudi zabrinuto. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak nove nestabilnosti. Jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, misliće: Nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija. I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. I zato je toliko važno da im ne dozvolimo da se izvuku sa ovim. I zato 50 nacija podržava Ukrajinu. Ne samo NATO, ne samo Zapad. Postoje zemlje u Aziji, Africi koje svakodnevno podržavaju Ukrajinu.”

    Nastavio je:

    “Postoji 141 država koja je osudila invaziju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Dakle, ima mnogo nacija koje su protiv činjenice da je Rusija napala Ukrajinu. Dakle, ne postoji način da im ovo prođe.Ali naravno, ako bi dobili rat u Ukrajini, to bi im moglo dati ideju da ima još toga što bi mogli da uzmu. I to nije samo Balkan, postoje i druge nacije u kojima bi vidjeli svoj interes. Zato se NATO mora pripremiti da se bolje brani. To je ono na čemu smo radili i sada gledamo na izvodljivost svih tih planova. I mislim da je način na koji radimo zajedno sa EU u BiH i na Kosovu primjer za budućnost. I to nisu NATO zemlje, ali uz pomoć EU i NATO su stabilizovane već posljednjih nekoliko godina” poručio je on.

    Na pitanje šta vidi na Balkanu kada se okrene za 360 stepeni, kazao je da to krhka stabilnost.

    “EU zajedno sa NATO radi na stvarima na kojima radi, ali nismo mi jedini koji treba nešto da rade ovdje. Dosta posla je i na zemljama ovdje. Svi politički lideri treba da budu odgovorni za svoje zemlje. Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan. Same zemlje i lideri u ovim zemljama igraju važnu ulogu da održe Balkan stabilnim i sigurnim. NATO i EU će pomoći kao što radimo godinama unazad i nastavićemo to da radimo i u budućnosti. NATO je, kao odgovor na ono što se desilo u septembru na Kosovu, povećao broj vojnika u KFOR-u, a to je zato što gledamo šta se dešava na terenu.”

    Dodao je:

    “I opet, izražavam neslaganje sa onim što ste rekli i ovo je važno da pojasnim da slika nije takva da gledamo samo Ukrajinu. Gledamo svijet oko sebe i gledamo svaku promjenu bilo da je na Balkanu, istočnim granicama, Indo–Pacifiku. Gledamo gdje god je potrebno i naš je zadatak da budemo bezbjedni. Sada se vodi rasprava o tome da li je broj snaga u KFOR-u dovoljan i ako bude potrebno, onda ćemo razgovarati o brojkama i ako treba da ih povećamo vodićemo raspravu i nakon odluke ćemo to uraditi. Dakle, sve je to dio onoga što radimo na dnevnoj bazi. Mi procjenjujemo svaku misiju, svake godine postoji ocjena o tome kako misija napreduje i ako je potrebno, mijenjamo je” rekao je Bauer.

    Pitali su ga da li je razgovarao sa crnogorskim ministrom odbrane o mogućem povećanju broja crnogorskih vojnika u misiji KFOR-a.

    “Dakle, način na koji NATO funkcioniše je sljedeći: imamo, recimo, jedan broj vojnika, dakle, potreban nam je određeni broj vojnika i potrebni su nam različiti tipovi snaga, treba nam pješadija, ili nam treba izviđanje, ili nam je potrebna logistika, tako da se misija sastoji od različitih snaga. Ono što mi onda radimo je idemo u određenje zemlje saveznice i tražimo te snage i ako imamo dovoljno snaga… Komandant naših snaga, vrhovni komandant Evrope nikada neće reći: ‘Nemam dovoljno ljudi iz Nizozemske, nemam dovoljno vojnika iz Velike Britanije’, to nikada neće reći. Ako ima sve jedinice koje je tražio, srećan je i na nacijama je da daju više, manje, učestvuju u misiji. Ne učestvuju svi narodi u svakoj misiji, to nije kolektivna odbrana”, rekao je Bauer, a prenosi “Avaz”

  • Švedska ulazi u NATO

    Švedska ulazi u NATO

    Turski parlament odobrio je danas zahtev Švedske za članstvo u NATO, nakon višemesečnih razmatranja.

    Švedski zahtev je poslat turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na konačno potpisivanje, nakon čega će biti prosleđen američkom Stejt departmentu, prenosi Blumberg.

    Da bi Švedska postala punopravna članica Alijanse, potrebno je da njen zahtev odobri i mađarski parlament.

    Švedska je, zajedno sa Finskom, napustila tradicionalnu politiku vojne neutralnosti da bi zatražila zaštitu pod bezbednosnim kišobranom NATO, posle ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

    Finska se pridružila savezu u aprilu 2023. i postala 31. članica NATO, nakon što je turski parlament ratifikovao kandidaturu te zemlje.

  • “Reći ću mu da stavljam veto, da nisu nezavisni i da su korumpirani”

    “Reći ću mu da stavljam veto, da nisu nezavisni i da su korumpirani”

    Slovački premijer Robert Fico izjavio da je ustupanje dela ukrajinske teritorije Rusiji jedini način da se okonča rat sa Rusijom.

    On je ponovio da se protivi članstvu Ukrajine u NATO, prenosi portal Politiko.

    “Mora postojati neka vrsta kompromisa. Šta očekuju, da će Rusi napustiti Krim, Donbas i Luganjsk? To je nerealno”, rekao je Fico za slovački javni servis RTVS.

    Slovački premijer preuzeo je vlast u decembru 2023. godine nakon što je njegova levičarsko-populistička partija Smer pobedila na septembarskim izborima uz obećanje da će prestati da šalje oružje Kijevu, da će blokirati potencijalno članstvo Ukrajine u NATO i da će se suprotstaviti sankcijama Rusiji.

    Uoči planiranog sastanka slovačkog lidera sa ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u sredu, Fico je u subotnjem intervjuu ponovio svoje protivljenje nastojanjima Ukrajine za pridruživanje NATO.

    “Reći ću mu da sam protiv članstva Ukrajine u NATO i da ću staviti veto.To bi bila samo osnova za Treći svetski rat, ništa drugo. Ukrajina nije nezavisna i suverena zemlja već je pod totalnim uticajem i kontrolom Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Fico i naglasio da Ukrajina od Slovačke “neće dobiti nikakvo oružje”.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih država na svetu.

    Slovački premijer je prošle nedelje podržao mađarskog premijera Viktora Orbana u blokiranju paketa pomoci EU Ukrajini od 50 milijardi evra.