Oznaka: NATO

  • Zelenski: “Sutra bismo ušli u NATO”

    Zelenski: “Sutra bismo ušli u NATO”

    Ukrajini su potrebni ozbiljni igrači koji su spremni da idu do kraja kada je u pitanju garancija sigurnosti, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

    Zelenski je rekao da još uvek nema “konkretnu listu zemalja koje su 100% spremne da se zauzmu za Ukrajinu”. Dodao je da Ukrajina trenutno pregovara o bezbednosnim garancijama sa više zemalja, uključujući Francusku, SAD, Nemačku, Tursku, Britaniju i Poljsku, piše CNN.

    “Potrebni su nam ozbiljni igrači koji su spremni da idu do kraja. Potrebna nam je grupa zemalja koja nam može da nam isporuči bilo kakvo oružje u roku od 24 sata. To moraju biti zemlje koje imaju stvarni uticaj na određivanje sankcija i koje su spremne za mobilizaciju čim nam zapreti Ruska Federacija”, rekao je Zelenski.

    “Te zemlje bi se udružile. I u roku od 24 sata, dva ili tri dana, uvele bi sankcije, sve blokirale. Jednostavno bi blokirale Rusiju”, dodao je.

    Što se tiče članstva u NATO-u Zelenski je rekao da bi se Ukrajina pridružila tom vojnom savezu čak i ako je Rusiji nepridruživanje NATO-u uslov za mirovne pregovore.

    “Ako nam se sutra ponudi članstvo u NATO-u, a da pritom ne rizikujemo živote građana, onda ćemo se pridružiti”, dodao je.

  • Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da i dalje smatra da je ispravna bila odluka iz 2008. godine o neprijemu Ukrajine u NATO, saopćeno je iz njenog ureda, a prenosi Bild.

    Iz njenog ureda je saopćeno da Merkel i dalje podržava odluke usvojene na Samitu lidera NATO-a koji je 2008. godine održan u Bukureštu. Ističe se da Merkel podržava sve napore koji se provode u pravcu što bržeg zaustavljanja rata kojeg je Rusija pokrenula u Ukrajini.

    • Naspram zvjerstava koja su postala vidljiva u Buči i drugdje u Ukrajini, bivša kancelarka u potpunosti podržava sve napore njemačke vlade i međunarodne zajednice da stane na stranu Ukrajine i okonča barbarstvo i rat Rusije protiv Ukrajine – poručeno je iz ureda bivše njemačke kancelarke.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky) u jučerašnjem video obraćanju pozvao je Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija da posjete Buču i tamo se uvjere do čega je dovela politika 14-godišnjih ustupaka Rusija.

    Ukrajinski predsjednik je naveo da je na Samitu NATO-a 2008. Ukrajini obećano članstvo, ali da je potom učinjen korak unazad da se izbjegnu problemi sa Rusijom.

  • Mediji: Šolc od Zelenskog tražio da odustane od NATO, on odbio

    Mediji: Šolc od Zelenskog tražio da odustane od NATO, on odbio

    Njemački kancelar Olaf Šolc pokušao je 19. februara da spriječi sukob u Ukrajini i od predsjednika Vladimira Zelenskog tražio je da se Kijev odrekne aspiracija prema NATO-u i proglasi neutralnost, što je on odbio, piše američki dnevnik “Volstrit žurnal”.

    Šolc je u telefonskom razgovoru sa Zelenskim naglasio da bi Kijev proglasio neutralnost u sklopu šireg dogovora o evropskoj bezbjednosti između Zapada i Rusije.

    List navodi da je Šolc istakao da bi taj sporazum potpisali ruski lider Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden, koji bi zajednički garantovali bezbjednost Ukrajine.

    Prema pisanju lista, Zelenski je rekao da se Putinu “ne može vjerovati” da će se pridržavati sličnog sporazuma i da većina stanovnika Ukrajine želi da uđe u sastav NATO-a.

  • Peskov: NATO je organizacija osmišljena za agresiju

    Peskov: NATO je organizacija osmišljena za agresiju

    Severnoatlantska alijansa je prvobitno osmišljena za agresiju uprkos trenutnim izjavama o njenoj odbrambenoj prirodi, izjavio je sinoć portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je za televiziju Belorusija-24 rekao da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu nedavno izvestio predsednika Vladimira Putina da je NATO pojačavao svoje snage na istočnom krilu ili blizu zapadnih granica Rusije, preneo je TAS S.

    “Kažu da je NATO odbrambena organizacija. Ali, znate, da automat Kalašnjikov ostaje jurišna puška šta god da radite sa njom. Isto je i sa NATO. Oni su osmišljeni i kreirani i njegova arhitektura je prilagođena tome – biti agresivan. To je organizacija namenjena agresiji”, naveo je portparol Kremlja.

    Moskva ima informacije da je oko Rusije uspostavljena mreža bioloških laboratorija koje razvijaju projekte za nove vrste biološkog oružja, rekao je Peskov.

    “Sada imamo informaciju da je, u stvari, u okviru ovog programa koji finansira Pentagon, stvorena čitava mreža biolaboratorija oko nas, širom Rusije, pa i oko Belorusije. (Mreža) radi ne samo na visoko opasnim patogenima, mikrobima i virusima, već i na projektima razvoja novih vrsta oružja, biološkog oružja koje ima za cilj da deluje na određene etničke grupe”, istakao je on.

    Portparol Kremlja smatra da je predsednik Putin, kako je rekao, “pravi brend zemlje”, i objašnjava da on ima ogromnu podršku Rusa.

    “Mi imamo brend – Putina, to je zaista tačno”, rekao je Peskov na pitanje šta je brend za Rusiju.

    On je istakao da je podrška Putinu od početka vojne operacije u Ukrajini porasla i da sada, kako tvrdi, “premašuje 80 odsto”.

  • Edi Rama sledeći generalni sekretar NATO-a?

    Edi Rama sledeći generalni sekretar NATO-a?

    Njemačka analitičarka Suzana Starikov navela je da bi Jensa Stoltenberga, na mestu generalnog sekretara NATO-a, mogao da zameni premijer Albanije Edi Rama.

    Ona je na Tviteru napisala da su Sjedinjene Države posebno insistirale na izboru sledećeg generalnog sekretara NATO-a među novim članicama NATO.

    “Kandidati su bili premijerka Estonije Kaja Kalas i premijer Albanije Edi Rama“, napisala je Starikov.

    Informacije koje je iznela Starikov nisu potvrđene još uvek nema reakcije NATO-a ili premijera Rame.

  • Putin posvađao NATO

    Putin posvađao NATO

    Članice NATO ne slažu se s planom proširenja vojne pomoći Ukrajini, javlja agencija Blumberg pozivajući se na nekoliko izvora.

    Prema tim izvorima, ali i po jednom dokumentu, neke od članica Alijanse, koje doduše nisu imenovane, žele da izbegnu direktan rat sa Rusijom, sugerišući da bi Putin mogao da upotrebi oružje za masovno uništenje ukoliko bi NATO previše naoružao Ukrajinu.

    Blumberg je citirao jednog francuskog zvaničnika, čije ime nije objavljeno, a koji je rekao da bi slanje tenkova i borbenih aviona “samo dolilo ulje na vatru”.

    Takođe se navodi da u dokumentu u koji je ta agencija imala uvid, stoji da neke zapadnoevropske zemlje smatraju da bi isporuka oružja Ukrajini trebalo da bude ograničena usled opravdanog straha da bi se događaju mogli otrgnuti kontroli.

    S druge strane, postoje i one evropske zemlje, poput istočnoevropskih, Velike Britanije, kao i baltičke zemlje, koje imaju potpuno drugačije mišljenje, budući da se snažno zalažu za slanje dodatnog oružja Ukrajini.

    Podsetimo, portparol Kremlja izjavio je da će Rusija upotrebiti nuklearno naoružanje ukoliko bude postojala pretnja njenoj egzistenciji, odnosno postojanju.

    Blumberg takođe podseća i da Severnoatlantska alijansa već snabdeva Ukrajinu oružjem, među kojim su i protivtenkovski sitemi, rakete, granate, puške, kao i brojnim drugim oružjem, preneo je ruski kanal Raša tudej.

  • NATO se oglasio o navodnoj otmici Milorada Dodika

    NATO se oglasio o navodnoj otmici Milorada Dodika

    Navodi koji su nedavno objavljeni na crnogorskom portalu IN4S o planovima NATO-a da izvrši akciju kidnapovanja srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika su besmislice, navodi se u saopštenju NATO-a.

    Kako ističu, ta priča je plasirana bez dokaza, te ističu da već više od dvije decenije NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

    “NATO ostaje predan snažnom političkom dijalogu i praktičnoj saradnji sa Bosnom i Hercegovinom”, navodi se u saopštenju NATO-a.

  • Rusija: Ne bombardujemo gradove u Ukrajini kao što je NATO u Jugoslaviji

    Rusija: Ne bombardujemo gradove u Ukrajini kao što je NATO u Jugoslaviji

    Rusija tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini ne bombarduje gradove kao što su to radili SAD i NATO u bivšoj Jugoslaviji, izjavio je sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev.

    On je podsjetio da su SAD i NATO tokom bombardovanja Jugoslavije, Iraka i Avganistana uništavali područja naseljena ljudima.

    “Ne bombardujemo gradove i civilne objekte kao što su to činili SAD i NATO u Jugoslaviji, Iraku i Avganistanu, nemilosrdno uništavajući naseljena područja sa nekoliko hiljada ljudi”, rekao je Patrušev na sastanku sa šefom alžirske Generalne direkcije za dokumentaciju i spoljnu bezbjednost.

    Patrušev je objasnio da su tokom specijalne operacije u Ukrajini vršeni napadi oružjem velike preciznosti na velika uporišta, aerodrome, skladišta oružja i vojne opreme ukrajinskih oružanih snaga, javio je TASS.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio je 24. februara da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev vlasti samoproglašenih republika u Donbasu.

    On je naglasio da Moskva ne namjerava da okupira ukrajinske teritorije i da je cilj demilitarizacija i “denacifikacija” Ukrajine, odnosno borba protiv nacionalističkih militantnih grupa koje su direktno odgovorne za genocid u Donbasu.

  • Tarner: NATO je već preduzeo dodatne mjere u BiH

    Tarner: NATO je već preduzeo dodatne mjere u BiH

    Tarner je rekao da je alijansa već preduzela određene korake po tom pitanju.

    NATO razmatra dodatne mjere za podršku zemljama koje Rusija može da “ugrozi“, rekao je Patrik Tarner (Patrick Turner), zamjenik generalnog sekretara alijanse za odbrambenu politiku i planiranje, danas tokom međunarodnog foruma u ​​Dohi.

    Tarner je rekao da je alijansa već preduzela određene korake po tom pitanju.

    • Već smo preduzeli korake da podržimo zemlje poput Gruzije, Bosne i Hercegovine, ali želimo da razmotrimo šta još možemo da uradimo da podržimo zemlje koje bi se mogle suočiti sa prijetnjom od Rusije – poručio je Tarner.
  • Stoilković: Strateški vazali!

    Izvodi iz intervjua za Novu Makedoniju povodom 23 godine od početka NATO agresije na Srbiju.

    1. Prema rečima Ivana Stoilkovića, poslanika u Sobranju Makedonije i lidera Demokratske partije Srba u Makedoniji, bombardovanje Jugoslavije 1999. godine od strane NATO snaga je prvi drastičan slučaj kršenja međunarodnog prava u modernoj istoriji.

    – Ne može se reći da su velike sile nekada davale i daju primat međunarodnom pravu ispred sopstvenih interesa i ciljeva. Ipak, invazija NATO snaga na Srbiju 1999. godine, bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i mimo Helsinškog sporazuma o nepromenjivosti državnih granica, bila je prvo drastično kršenje međunarodnog prava u modernoj istoriji. I ispostavilo se da je to bio loš primer presedana, koji se danas koristi kao argument za aktuelnu Specijalnu operaciju Ruske Federacije protiv Ukrajine. Strategija konstruktivne destrukcije u politici SAD, primenjena u ostvarivanju svojih ciljeva i interesa za širenje dominacije nakon pada Berlinskog zida, navela je Rusku Federaciju da usvoji model koji Sjedinjene Države praktikuju godinama i primenjuje u slučaj Ukrajine. Ali nakon završetka ratnih dejstava, sa svim posledicama rata, suočićemo se sa tragičnom činjenicom da je u njoj, zapravo, umrlo međunarodno pravo i pravo malih naroda. Svet će morati da se suoči sa kolapsom međunarodnog poretka uspostavljenog posle Drugog svetskog rata i njegovih posledica.

    1. Za Ivana Stoilkovića, makedonski političari treba više da insistiraju na principima međunarodnog prava u spoljnoj politici, u izgradnji odnosa sa susedima, ali i sa saveznicima.

    – Bez obzira na zapadno partnerstvo, članstvo u NATO alijansi, Makedonija, t.j. makedonski političari moraju više da brinu o domaćim interesima nego o interesima partnera. Kada u unutrašnjoj politici preovlada interes faktora sa kojima smo u međunarodnim savezima, onda postoji velika opasnost da se od strateških partnera pretvorimo u strateške vazale. Insistiranjem da naši partneri poštuju međunarodno pravo i da u spoljnoj politici projektujemo najmanje trećinu naših interesa, možemo izbeći zamku vazalstva. Konačno, ako u unutrašnjoj i spoljnoj politici dominiraju interesi strateških partnera, onda će se u jednom trenutku pojaviti dilema zašto uopšte izlaziti na izbore. Strateški partneri nemaju nikakvu odgovornost prema makedonskim građanima, ali makedonski izabrani i imenovani političari imaju i moraju poštovati princip suvereniteta u makedonskoj unutrašnjoj politici.