VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO jedinice već u Ukrajini

    NATO jedinice već u Ukrajini

    Vojne elitne jedinice NATO podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske vojske, tvrdi nemački magazin „Fokus“.Specijalci iz Velike Britanije i SAD obučavaju ukrajinske vojnike, između ostalog, za korišćenje 3. 600 modernog protivtenkovskog oružja.

    Takođe ih obučavaju za sabotaču i vežbaju sa njima tehnike partizanske borbe.

    Britanci su najbrojniji u timu za obuku Ukrajinaca sa više od 100 elitnih vojnika specijalne jedinice SAS.

    Ti vojnici se, delom, nalaze u Ukrajini skriveno od 2014.godine nakon što je Rusija anektirala Krim.

    Oni obučavaju profesionalnu ukrajinsku vojsku i dobrovoljce. Takođe u Ukrajini su i pripadnici britanske mornaričke specijalne jedinice SBS, te i specijalni izviđači jedinice SRR.

    I SAD su u Ukrajinu poslali svoje specijalce – Zelene beretke obučavaju Ukrajince u gradskoj borbi, a „Nevi sils“ vrše obuku na jednom starom poligonu na zapadu zemlje.

    Za koordinaciju aktivnosti specijalaca SAD zadužena je komanda za Evropu u Štutgartu.

    Takođe britanski i američki elitni vojnici imaju i jedan specijalni zadatak, za koji su zadužene jedinice stacionirane u Litvaniji, a to je, da u slučaju potrebe evakuišu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

  • Stoltenberg: Švedska i Finska će brzo u NATO, čim podnesu aplikaciju za pristupanje paktu

    Stoltenberg: Švedska i Finska će brzo u NATO, čim podnesu aplikaciju za pristupanje paktu

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas kako očekuje da će Švedska i Finska vrlo brzo postati članice NATO-a, ukoliko ubrzo apliciraju za pristupanje paktu.

    Stoltenberg je također izjavio kako će NATO srdačno primiti Švedsku i Finsku i prihvatiti njihovu želju za pristupanjem paktu.

    “Mi smo u dijalogu sa Finskom i Švedskom i to je njihova odluka. Kada odluče da se prijave, Finska i Švedska će biti srdačno dobrodošle i očekujem da će proces ići brzo”, rekao je Stoltenberg na današnjoj konferenciji za medije.

    Također, Stoltenberg je prokomentirao i prijetnje Rusije, a koje se odnose upravo na zahtjev Švedske i Rusije da postanu članice NATO-a.

    “Ovdje se u osnovi radi o pravu svake nacije u Evropi da odlučuje o svojoj budućnosti. Dakle, kada Rusija na neki način pokušava da prijeti, da zastraši Finsku i Švedsku da ne primjenjuju, to samo pokazuje kako Rusija ne poštuje osnovno pravo svake nacije da izabere svoj vlastiti put”, dodao je.

    Poručio također da će, kada Finska i Švedska zvanično postanu članice, to poslati slažnu političku poruku.

    “Realnost je da su Finska i Švedska već veoma bliske NATO-u i da radimo i vježbamo zajedno. Čim donesemo odluku da ih pozovemo, to će poslati snažnu političku poruku da je sigurnost Finske i Švedske bitna za sve NATO saveznike”, zaključio je Stoltenberg.

  • Plenković pozvao Milanovića da sam blokira Finsku i Švedsku

    Plenković pozvao Milanovića da sam blokira Finsku i Švedsku

    Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je danas predsjednika Zorana Milanovića, da sam blokira priključenje Finske i Šedske kada, kako je rekao, već sjedi na samitima NATO, da ne čeka da to uradi hrvatski parlament.

    “Neka on odmah blokira, kao neko ko sjedi na NATO samitima, zašto pušta sabor da to učini kad je frajer”, rekao je Plenković, prenosi Hina.

    On tvrdi da bi Milanović propustio tu temu na predstojećem sastanku na vrhu u Madridu, ali bi potom to tražio od parlamenta.

    Milanović je ranije danas izjavio da Finska i Švedska ne mogu da uđu u NATO dok ne bude promijenjen Izborni zakon u BiH i da do tada hrvatski parlament “ne smije da ratifikuje bilo čije pristupanje” Alijansi.

    Rekao je i da se o ulasku Finske i Švedske u NATO može razgovarati, ali je to, kako je naveo, “opasna avantura”.

  • Milanović: Blokirati ulazak Finske u NATO dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH

    Milanović: Blokirati ulazak Finske u NATO dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH

    Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, rekao je da Hrvatski sabor treba da blokira ulazak Finske u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH.

    On je to rekao u izjavi novinarima u Zagrebu komentarišući, između ostalog, ulazak Finske u NATO.

    “Bitna je velika profesionalna kopnena vojska. Dakle, mladi muškarci, kvragu. I sofisticirani raketni sustavi, njima Rusija uništava Ukrajinu. Američki tajnik i ministar obrane putovali su na pulferu vagona po noći, to je ponižavajuće. To je zato što Rusija ne dopušta da se leti. To je situacija u kojoj živimo. To je stvarnost, da vrh Amerike mora krišom ići u Ukrajinu. Vjerojatno u dogovoru s Rusima”, rekao je Milanović, prenosi Indeks.

    “Ići korak dalje i u to uvlačiti Finsku, koja je 50 kilometara od Sankt Peterburga. Mislim da je to opasno šarlatanstvo. Međutim, ne možemo reći ne. Nama je Finska važnija od Hrvatske i Hrvata u BiH, jel. Što se mene tiče, nek uđu u NATO, nek pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona, dok se ne natjera Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon, Sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je.

    On je dodao da je to njihov istorijski “srebrni metak” i da mu je žao što će se to slomiti na uzornoj državi kao što je Finska, te da bi volio i da oni Hrvatsku podrže u njihovim problemima.

    “Hoćete u NATO? Nema problema, taman imamo dovoljno vremena. Za Finsku je to vitalno pitanje, i za nas je hoće li u Hercegovini hrvatskog predstavnika birati Hrvati. E sad će to čuti ljudi koji inače ne bi čuli. Jer ovoga je dosta”, kazao je Milanović.

    Kako je rekao, sada imamo situaciju da Finska može preko noći u NATO, a Bugarska i Rumunjska ne mogu u Šengen. Albanija i Makedonija ne mogu početi pregovore, Kosovo nije priznato.

    “Može, ali sad će se Hrvati naplatiti, sad ćete nas čuti”, rekao je.

    Milanović je, takođe dodao da ne traže da Finska ili Švedska promijene ime u Ikea, nego da “samo kažu Amerikancima da se ovo riješi”.

    “Za mene je to vitalan nacionalni interes, države, nacije i naroda. Da BiH bude uređena država. Onda će Zagreb navijati da BiH bude u EU”, rekao je Milanović.

  • Lavrov: NATO je u suštini u ratu s Rusijom, značajan je rizik od nuklearnog rata

    Lavrov: NATO je u suštini u ratu s Rusijom, značajan je rizik od nuklearnog rata

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je sinoć da isporuke oružja Ukrajini sa zapada znače da je NATO “u suštini u ratu s Rusijom” i da postoji “značajan” rizik od presrastanja sukoba u nuklearni rat.

    Govoreći za ruski Prvi kanal u ponedjeljak, rekao je da Moskva želi izbjeći “umjetno” povećane rizike takvog sukoba, prenosi BBC.

    “Ovo je naša ključna pozicija na kojoj sve temeljimo. Rizici su sada značajni. Ne bih htio umjetno povećavati te rizike. Mnogi bi to željeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna i ne smijemo je podcijeniti”, rekao je Lavrov.

    Lavrov je također optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se “pretvara” da pregovara, nazivajući ga “dobrim glumcem”.

    “Ako pozorno gledate i pažljivo čitate što on govori, naći ćete hiljade proturječnosti”, rekao je najviši šef diplomatije.

    Podsjećamo, ruski ministar vanjskih poslova rekao je prošle sedmice da je Moskva predana izbjegavanju nuklearnog rata.

    U ponedjeljak je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba tvitao da su Lavrovljevi posljednji komentari pokazatelj da je Rusija izgubila svoju “posljednju nadu da će preplašiti svijet da ne podrži Ukrajinu”.

    “Tako se govori o ‘stvarnoj’ opasnosti od Trećeg svjetskog rata. To samo znači da Moskva osjeća poraz u Ukrajini”, napisao je na Twitteru.

    Nekoliko dana nakon početka invazije 24. februara, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je svim ruskim nuklearnim snagama da budu u pripravnosti.

    SAD i njihovi saveznici u NATO-u rekli su da ne žele izravnu vojnu intervenciju u Ukrajini, kako bi izbjegli rizik od Trećeg svjetskog rata.

  • Šolc: Spriječiti sukob NATO i Rusije

    Šolc: Spriječiti sukob NATO i Rusije

    NATO mora izbjeći direktnu vojnu konfrontaciju sa Rusijom, koja bi mogla da dovede do trećeg svjetskog rata, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc u intervjuu “Špigelu” na pitanje o budućim isporukama njemačkog oružja Ukrajini.

    Na pitanje zašto smatra da bi isporuka tenkova dovela do nuklearnog rata, on je naveo da ne postoji priručnik u kojem piše kada tačno NJemačka može biti smatrana za stranu u ratu Ukrajini.

    “Tim je prije važno da ramotrimo svaki korak veoma pažljivo i blisko se međusobno koordinišemo. Za mene je prioritet izbjegavanje eskalacije prema NATO-u”, istakao je njemački kancelar.

    Šolc je dodao da se zbog toga ne fokusira na ankete javnog mnjenja niti dozvoljava sebi da ga iritiraju prozivke.

    “Posljedice greške bile bi dramatične”, izjavio je njemački kancelar.

  • “NATO ne može i neće direktno intevenisati u Ukrajini”

    “NATO ne može i neće direktno intevenisati u Ukrajini”

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je važno sprečiti da se rat u Ukrajini proširi na druge zemlje, zbog čega “NATO ne može i neće direktno da interveniše u ratu” u toj zemlji, prenosi AP.

    Šolc je sinoć rekao da će Njemačka i dalje omogućavati isporuke oružja Ukrajini, a jedna od mogućnosti su isporuke sistema iz istočnoevropskih zemalja koji bi bili lako i brzo upotrebljivi.

    Šolc se suočava sa sve većim pritiskom unutar sopstvene vladajuće koalicije i glavne opozicione stranke da isporuči teško oružje kao što su nemački tenkovi Leopard, dodaje AP.

  • “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    “Rusi su veoma zabrinuti. To će značiti direktnu umješanost NATO-a u rat”

    Ukrajina ne može da isključi da će Rusija udariti na rute snabdjevanja oružjem iz zemalja NATO-a.

    Ali, Moskva takođe mora da shvati da će to značiti direktno umješanost alijanse u rat.

    Po njegovom mišljenju, Rusi su veoma zabrinuti zbog mogućnosti dobijanja dalekometnog naoružanja.

    “Ali, relativno govoreći, ako se takvi udari nanose na zemlje NATO-a, onda to znači da se konačno možemo nadati da će zemlje NATO-a stupiti u neprijateljstva sa Ruskom Federacijom u drugom formatu. Oštro govoreći, zapravo, pogoršanje takvog scenarija volje u korist Ukrajine, jer možemo računati na uključivanje zemalja NATO-a u neprijateljstva u intenzivnijem formatu”, zaključio je Zgurec.

  • Poruka Moskve NATO-u

    Poruka Moskve NATO-u

    Sve veće aktivnosti NATO, predvođene SAD-om donose i bezbednosne i ekološke rizike za region, rekao je visoki ruski zvaničnik.

    Visoki ruski predstavnik u Arktičkom savetu Nikolaj Korčunov izjavio je za Raša tudej da rastu aktivnosti NATO bloka predvođenog SAD-om u arktičkom regionu, što može imati ozbiljne implikacije.

    “Internacionalizacija vojnih aktivnosti alijanse na visokim geografskim širinama, uključujući nearktičke NATO države, ne izaziva ništa osim zabrinutosti. To povećava rizike od nenamernih incidenata, koji pored bezbednosnih rizika mogu da izazovu i ozbiljnu štetu krhkom arktičkom ekosistemu”, rekao je Korčunov.

    Blok predvođen SAD-om pojačao je svoje aktivnosti u regionu, izvodeći sve masovnije vojne vežbe, dodao je zvaničnik.

    “Nedavno je na severu Norveške održana još jedna velika vojna vežba alijanse, koja, po našem mišljenju, ne doprinosi osiguranju bezbednosti u regionu”, rekao je Korčunov, govoreći o dvonedeljnom “Hladnom odgovoru”, vežbi koja je održana još u martu.

    U vežbi je učestvovalo 1.500 američkih vojnika, kao i snage iz osam drugih zemalja NATO-a i “partnerskih zemalja” koje ukupno broje 15.000. Vežbu je poremetio pad američkog aviona prilikom kojeg su poginula četiri vojnika.

    Osim direktnih vojnih aktivnosti bloka, njegovo potencijalno širenje dalje na sever stvara dodatne rizike za arktički region, smatra Korčunov. I Švedska i Finska, koje su decenijama održavale politiku nesvrstanosti, dok su uživale u bliskim vezama sa alijansom koju predvode SAD, razmatraju da joj se formalno pridruže nakon sukoba između Rusije i Ukrajine.

    “Širenje NATO-a na račun tradicionalno vanblokovskih zemalja neće doprineti bezbednosti i međusobnom poverenju na Arktiku, za čije jačanje se Rusija dosledno zalaže”, rekao je Korčunov.

    Ruska vojna operacija velikih razmera koja je počela u Ukrajini krajem februara takođe je korišćena kao izgovor da se poremeti rad Arktičkog saveta.

    “Početkom marta 2022. godine, Sjedinjene Države, Kanada, Danska, Island, Norveška, Švedska i Finska suspendovale su svoje učešće u Savetu, pozivajući se na specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini”, rekao je Korčunov i dodao da nema načina za razvoj u Arktičkom regionu bez Rusije.

    “Očigledno je da je nemoguće efikasno obezbediti održivi razvoj Arktika bez Rusije, zemlje koja čini oko 60% arktičke obale i u kojoj živi više od polovine stanovništva regiona”, dodao je Korčunov.

  • Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Sada je nezvanično, a uskoro će biti zvanično – Zapad pravi suštinski obrt u bezbjednosnom konceptu odnosa prema Istoku od kooperativnog prema konfrontacionom.

    Ovo je suština teksta koji je na veb stranicama na Uskrs objavio američki list Vašington post.

    Novinari su razgovarali sa osam visokih, neimenovanih evropskih i američkih zvaničnika koji su potvrdili da je u izradi dva ključna dokumenta – Strateškog koncepta NATO, prvog nakon 2010, i Američke strategije nacionalne bezbjednosti – došlo do promjene paradigme, koja se neće odnositi samo na vojni aspekt, nego na sveobuhvatnu bezbjednost, dakle finansije, ekonomiju, međunarodne odnose.

    Osim rata u Ukrajini, na odluku o konfrontacionom pristupu djelovala je i informacija da većina ruskog stanovništva podržava vojnu operaciju kao što je bilo i 2014. kad je anektiran Krim. Pa tako u krugovima stratega više nije riječ o “Putinovom” nego o “ruskom ratu”.

    Nacionalna strategija nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država, kako saznaje Post, neće se više fokusirati isključivo na Kinu, nego će među prijetnjama visoko mjesto imati “ruski izazov Evropi”. Ipak, Kina ostaje prioritet.

    Istinsko strateško partnerstvo s Rusijom
    Strateški koncept NATO je prije 12 godina pozivao na “istinsko strateško partnerstvo” sa Rusijom. Dokument koji će biti objavljen u junu na redovnom samitu u Madridu imaće suparnički pristup, prenio je Jutarnji list.

    – Smisleni dijalog, kakvom smo težili prije, nije opcija za Rusiju – rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg početkom aprila.

    On je definisao nove smjernice nakon vanrednog samita prošlog mjeseca kad su se “lideri složili da će dugoročno resetovati odvraćanje i odbranu, suočiti se sa novom bezbjednosnom stvarnošću” sa znatno više snaga na istoku, više borbenih mlaznjaka na nebu i više brodova na moru”. Stoltenberg je tada potvrdio da je Rusija okrenula leđa sporazumu s NATO iz 1997. godine koji “više ne postoji”.

    Dio tog procesa je i odluka EU da krene u ubrzano odvikavanje od ruske energije, nafte i gasa – odluka o ugljenu je već donijeta. Kao što je Evropa nakon naftnog šoka 1970-ih godina smanjila zavisnost o “crnom zlatu” iz Zaliva, tako se sada ubrzano okreće obnovljivim izvorima energije. SSSR i Rusija su se činili vjerodostojnim partnerima, nakon pada Berlinskog zida kreirana je slika buduće saradnje (bezbjednosni prostor od Vankuvera do Vladivostoka, a ekonomski od Lisabona do Vladivostoka) koji bi vodio kontroli Evroazije. I držao pod nadzorom Kinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin skršio je te ideje.

    FOTO:
    – Mislili smo da će međuzavisnost i povezanost voditi prema stabilnosti jer imamo interese koji koreliraju. Sada smo vidjeli da to nije slučaj. Rusija je bila snažno povezana sa Evropom, globalizovana – rekao je neimenovani zvaničnik.

    – Međuzavisnost može imati za posljedicu ozbiljne rizike, ako je zemlja dovoljno nemilosrdna… Moramo da se prilagodimo situaciji koja je apsolutno nova – zaključio je.

    Teorija međuzavisnosti
    Poznati teoretičar realističnog pristupa u međunarodnim odnosima Stiven Volt je prije nekoliko dana u časopisu Forin polisi objavio da je rat Rusije i Ukrajine konačna potvrda da politika ima prevlast nad ekonomijom. Putin se odlučio na vojnu intervenciju iako protiv toga govore svi ekonomski argumenti. I on je koristio pojam “međuzavisnost” koji je sažetak teorije iza koje stoji drugi poznati profesor, Džozef Naj.

    Slika novog odnosa s Rusijom može se iščitati iz odluke američke administracije da zabrani uvoz ruske nafte, da suspenduje trgovinski status Moskve, a Rusija je izbačena i iz Savjeta za ljudska prava UN.

    – Promjena strukture bezbjednosnih odnosa je nužna – navodi Aleksander Veršbou, bivši američki ambasador u Rusiji a kasnije zamjenik generalnog sekretara NATO, ukazujući na važno pitanje završetka rata u Ukrajini.

    – Ima li uopšte kraja? Ili se nastavlja neugodnim prekidima vatre, ni rat ni mir, nekoliko godina?

    Razumljivo da će se određeni nivo dijaloga sa Moskvom nastaviti, Evropa je na to prisiljena zbog geografije, ali to će biti sadržajno drugačiji diskurs koji će počivati na konfrontaciji i na maksimalnom očuvanju interesa, na primer evropskih ulaganja u toj zemlji, ne živeći u iluziji zajedničkih interesa, prenosi Blic.

    – Na kraju želimo da vidimo slobodnu i nezavisnu Ukrajinu, oslabljenu i izolovanu Rusiju i jači, ujedinjeniji, odlučniji Zapad. Vjerujemo da su sva tri cilja dostižna – rekao je Džejk Salivan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džoa Bajdena.