VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Zas: ODKB spreman da odgovori na širenje NATO

    Zas: ODKB spreman da odgovori na širenje NATO

    Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) sposobna je da adekvatno odgovori na moguće širenje NATO, izjavio je danas generalni sekretar ODKB Stanislav Zas.

    Generalni sekretar postsovjetskog bezbjednosnog bloka, na čelu sa Rusijom, u intervjuu za televiziju Bjelorusija-1 upozorio da će širenje NATO dovesti do porasta tenzija i ocijenio da ni na koji način neće pomoći da se osigura bezbjednost država članica, prenosi TAS S.

    “Prirodno, mi ovo proširenje posmatramo kao plodno tlo za zaoštravanje tenzija i dalju militarizaciju regiona. U stvari, to neće pomoći jačanju bezbjednosti, uključujući država članica NATO”, naveo je Zas.

    On je rekao da ODKB ima dovoljno snaga da odgovori na moguće prijetnje i istakao da pitanje jačanja potencijala sada nije na dnevnom redu.

    ODKB je regionalna međunarodna organizacija, nastala na prostoru bivšeg SSSR, koja se bazira na bezbjednosno-vojnoj saradnji.

  • Putin kreće na NATO?

    Putin kreće na NATO?

    Ruski politikolog tvrdi da bi rat u Ukrajini mogao da bude “proba” za veći sukob i prilika ruskoj vojsci da testira i uporedi svoju vatrenu moć sa NATO.

    Aleksej Fenenko, vanredni profesor na Školi za svetsku politiku Moskovskog državnog univerziteta i naučni saradnik Instituta za međunarodne bezbednosne studije, izneo je novu teoriju tokom tok šoua na TV kanalu Rusija 1.

    “Mislim da je rat u Ukrajini… proba za mogući veći sukob u budućnosti. Testiramo naše oružje protiv NATO-a, saznaćemo koliko je naše oružje jače od njihovog“, izjavio je profesor. “To bi moglo da bude dobro iskustvo za buduće sukobe“, dodao je on.

    Dok zapadni mediji i analitičari tvrde da ruske snage trpe velike gubitke u Ukrajini, Rusi navode da imaju kontrolu nad važnom lukom Marijupolj, kao i da njihova “specijalna vojna operacija” ida po planu.

    Rat u Ukrajini delom je izbio zbog nastojanja Kremlja da zaustavi širenje NATO na istok. Ni Moskva ni Brisel ne žele da se konflikt proširi, ali su posle odluke Finske i Švedske da apliciraju za članstvo u Severnoatlantskoj alijansi, iz Kremlja najavili da se pripreme za njihov odgovor.

  • Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poslao je pismo glavnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Učinio je to nakon što je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO dok se ne izmijeni Izborni zakon u BiH, no u pismu je pak pomirljiv ton i nema spomena o vetu.

    U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

    Milanović Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO, te aktivno učestvuje u misijama, poput one u Avganistanu – stoga sada očekuje od “saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome”.

    Predsjednik Hrvatske je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utiče i na Hrvatsku.

    Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost zavisi o “ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definisano u Dejtonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1.000 kilometara granice sa BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu bezbjednost”

    – Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.

    Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

    – Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO, prenosi Avaz.

  • Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da su lideri Švedske i Finske nagovijestili da planiraju da razgovaraju direktno sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom i da je Vašington spreman da podrži taj proces.

    “Vjerujemo da se turska zabrinutost oko pristupanja Švedske i Finske koju su izrazili predsjednik Erdoan i drugi mogu riješiti i da se to može riješiti”, rekao je Saliven, a prenio Rojters.

    Upitan da li postoje planovi da predsjednik SAD Džozef Bajden direktno stupi u kontakt sa Erdoanom po tom pitanju, Saliven je rekao: “Ne u ovom trenutku”.

  • Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Švedska i Finska imaju “punu, totalnu podršku” SAD u odluci da se prijave za članstvo u NATO, izjavio je predsjednik Amerike Džozef Bajden.

    Dvije nordijske zemlje su ove nedjelje podnijele zahtjeve da budu dio Sjevernoatlantske alijanse, podsjeća BBC.

    Kako bi dobile članstvo u NATO, Švedska i Finska će morati da dobiju podršku svih 30 zemalja članica Alijanse, međutim, Turska zasad ne dozvoljava njihov ulazak.

    Nove članice NATO nisu prijetnja nijednoj državi. Dvije nove članice sa krajnjeg sjevera Evrope će samo povećati bezbjednost naših saveznika i produbiti našu bezbjednosnu saradnju – kazao je Bajden.

    Rusija je ponovila da vidi NATO kao prijetnju i upozorila je na “posljedice” ako zapadni vojni blok nastavi sa planom širenja.

  • Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Širenje NATO-a usred najveće prijetnje Evropi od Drugog svjetskog rata čini se malo vjerojatnim jer je turski predsjednik Tayyip Erdogan u četvrtak ponovio svoje protivljenje članstvu Švedske i Finske u NATO-u.

    Erdogan je proteklih dana sugerisao da bi mogao izazvati probleme Stockholmu i Helsinkiju dok se pokušavaju pridružiti savezu od 30 članova.

    No, komentari turskog predsjednika u četvrtak bili su konkretniji u tom smislu prema evropskim nacijama koje jačaju svoju sigurnosnu odbranu kroz NATO.

    U razgovoru sa skupinom mladih Turaka u videu objavljenom na Twitteru, Erdogan je optužio Švedsku i Finsku da su “dom za teroriste” – komentar koji upućuje na njegovo nezadovoljstvo njihovim odbijanjem da izruče pojedince koje je Turska smatrala “teroristima”
    “NATO je sigurnosna organizacija, ne možemo prihvatiti prisutnost terorističkih organizacija u njoj”, rekao je Erdogan prema prijevodu turskih medija.

    Turski predsjednik optužio je ne samo dvije evropske nacije već i SAD-a da zatvaraju oči pred “uznemiravanjem” koje su kako tvrde pretrpjeli od članova Kurdistanske radničke stranke (PKK).

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Turska proglasile su PKK terorističkom skupinom.

    “Što se tiče NATO-a, Švedska i Finska su sve te koje ugošćuju naše terorističke centre u svojim zemljama. I oni će ugostiti PKK, YPG”, dodao je.

    Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zagovarao je u srijedu kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu i ustvrdio: “Svi saveznici slažu se oko važnosti proširenja NATO-a.”

    “Svi se slažemo da moramo stajati zajedno i svi se slažemo da je ovo povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, dodao je.

    Ipak, Stockholmu i Helsinkiju trebat će zeleno svjetlo svih 30 zemalja članica, uključujući Tursku, kako bi ušli u sigurnosni savez.

  • Premijerka Finske: Nismo zainteresovani za vojne baze NATO-a niti za nuklearno oružje

    Premijerka Finske: Nismo zainteresovani za vojne baze NATO-a niti za nuklearno oružje

    Premijerka Finske Sanna Marin sastala se jučer u Rimu s premijerom Italije Mariom Draghijem te je između ostalog razgovarala s italijanskim medijima o ulasku Finske u NATO savez.

    Tokom razgovora s novinarima, Marin je naglasila da koliko god teško bilo vrijeme, dužnost zvaničnika ove države je takva da osiguraju bolju budućnost za naredne generacije.
    “Zato mislim da je veoma važno što smo donijeli odluku da apliciramo za članstvo u NATO jer vidimo kako se Rusija ponaša u Ukrajini. Moskva je započela agresorski rat prema susjednoj državi. Mi smo također susjed Rusije i vrlo pažljivo pratimo situciju. Bili smo u ratu s našim susjedima i s njima imamo veoma tešku historiju. Zato smo odluku o ulasku u NATO donijeli radi zaštite našeg naroda i naše djece”, rekla je Marin.


    Poručila je kako će ulazak Finske u NATO ojačati i samu vojnopolitičku organizaciju.

    “Postati članica NATO-a znači da će nas, ako Finska buda napadnuta, braniti saveznici. Također, imat ćemo odgovornost da pomognemo drugima u slučaju napada. Imamo dobre odbrambene kapacitete, već trošimo više od 2 posto našeg BDP-a za odbranu i decenijama smo ulagali u sigurnost zbog agresivnog susjeda kojeg imamo na našim granicama”, ističe premijerka u intervjuu za Corriere della Sera.

    Također, osvrnula se na eventualno raspoređivanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji.


    “Niko nam ne nameće nuklearno oružje ili vojne baze ako ih mi ne želimo. Inače, u Finskoj imamo zakon koji zabranuje raspoređivanje nuklearnog oružja na našoj teritoriji. Nema čak ni interesa za takvo nešto, kao ni za otvaranje vojnih baza u Finskoj”, naglašava Marin.

    Na kraju, premijerka Finske komentirala je i stav Turske u kojem se ne gleda blagonaklono prema ulasku Švedske i Finske u NATO.

    “Mislim da je u ovoj fazi važno ostati smiren, razgovarati s Turskom kao i sa bilo kojom drugom državom članicom, odgovarati na pitanja koja bi se mogla pojaviti i ispravljati moguće nesporazume. Svako pitanje se može riješiti razgovorom i dobrom voljom”, zaključila je premijerka Finske Sanna Marin.

  • Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kyiv Independent, jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.

    • Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da će naložiti stalnom predstavniku zemlje pri NATO-u da glasa protiv tog poteza – piše medij iz Kijeva na Twitteru.
    • Članstvo dvije nordijske zemalje ovisiće o tome hoće li Izborni zakon u BiH biti promijenjen, rekao je Milanović, dodavši da se Hrvate u BiH uništava kao politički entitet – stoji u objavi Kyiv Independenta na Twitteru.
  • Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Jasne poruke turskih zvaničnika da imaju problem da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u stvorila je brigu i blagi šok u Helsinkiju i Stokholmu.

    Dve zemlje su i zvanično podnele zahtev za članstvo u Alijansi, a da bi postali deo NATO, svih 30 zemalja članica treba da se usaglasi oko njihovog prijema.

    Međutim, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jasno je rekao da neće reći “da”. Šta više, Finsku i Švedsku je nazvao “gnezdom terorizma”.

    Postavlja se pitanje šta se krije iza turskih pretnji i koji bi mogli da budu Erdoganovi sledeći koraci? Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović je mišljenja da neće doći do raskola u NATO-u.

    “Ne znam kojim je motivima vođen naš predsednik (Zoran Milanović), nagađam da je vođen antipremijerskim ambicijama i raspoloženjima, a ne anti-NATO raspoloženju. Što se tiče Turske, ona pokušava da reši svoje probleme”, pojašnjava Vidmarović.

    “Da li to znači da i Erdogan radi za Putina?”

    “Turska sada koristi situaciju da reši problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju istoriju primanja Kurda i pristalica Fethulaha Gulena koji je po turskim navodima organizovao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trampov embargo zbog kupovine ruskih sastava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša da reši svoje unutrašnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadatke ciljeve, a onda ako se to reši te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi verovatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO”, pojašnjava Vidmarović.

    Analitičar kaže da Turskoj u krajnjem slučaju odgovara NATO.

    “Turska nije anti-NATO nastrojena, ona je članica, ali ima tu tradiciju nepoverenja prema glavnim akterima u NATO-u zbog svojih problema sa Kiprom. To se sve odmotava u istoriju, do 1964. kada je Amerika zapretila Turskoj da joj neće pomagati u slučaju sovjetske invazije zbog situacije na Kipru. Turci su to jako dobro zapamtili, kao signal toga da se Americi ne može verovati”, kaže analitičar, dodajući da je tu i nagodba Kendija i Hruščova u periodu Kubanske krize kada je dogovoreno da se iz Turske pomere rakete Jupiter, a nakon toga da Sovjetski Savez s Kube uklone svoje rakete.

    Vidmarović kaže da je to Tursku politički i istorijski jako uzdrmalo te da oni to još uvek pamte.

    “Zbog toga postoji tradicija hladnih odnosa prema NATO-u i SAD-u, baš od tih 60-ih godina pa nadalje”, pojašnjava.

    Odlična regionalna pozicija

    Vidmarović kaže da Amerika možda i može da pritisne male zemlje koje bi se eventualno premišljale oko zelenog svetla da se Finska i Švedska pridruže NATO savezu (kao primer Hrvatska). Što se tiče velikih i snažnih zemalja poput Turske, ne može ih pritisnuti direktno, ali se mogu nagoditi.

    “Tu je Turska u dobrom položaju, ona ima veliki broj sirijskih izbeglica za koje Evropa plaća i to je još uvek faktor ucene i nagodbe i razmene”, veli Vidmarović.

    Na pitanje šta bi Amerika mogla ponuditi Turskoj da oni pristanu na ulazak Finske i Švedske u NATO, Vidmarović kaže da je to parcijalno ili potpuno ukidanje sankcija u vezi Turske, ali i prekid podrške Kurdima i Gulenu.

    “To je ono što će Americi teško pasti zbog demokratskog imidža, ali neke lidere tog pokreta bi Amerika mogla izručiti ili bi mogla nagovoriti Finsku da stupi u kontakt s Turskom i da izruči neke ljude koje Turci smatraju kriminalcima. To je oko 30-ak političkih lidera”, kaže Vidmarović.

    Analitičar ističe da tu nema sretnih rešenja te da se u ovoj situaciji ne mogu sačuvati demokratski ideali i standardi i bezbolno proširiti NATO.

    Upitan može li onda Turska voditi “glavnu reč” u ovim okolnostima, Vidmarović kaže da ne može jer Turska nije toliko finansijski stabilna i jaka kao Amerika.

    “Turska se u zadnjih 10 godina nametnula kao ključni regionalni igrač. Turska dobro zna koje su joj jake strane i da se bez nje brojne političke, vojne i sigurnosne stvari, pogotovo u Siriji, a sada i u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ne mogu odvijati. Ekstrakcija gasa, prenos gasa, dobavljanje u Evropu, isto ide preko Turske. Turska ima svoje izvore, transportira azerbejdžanski deo energenata i učestvuje u koncesijama u Mediteranu za istraživanje nafte i plina. Turska nije jača i u boljoj poziciji od Amerike, ali je definitivno u odličnoj regionalnoj poziciji da diktira i tačno dobije ono što bi ona htjela”, zaključuje Branimir Vidmarović, dodajući da Turska nema globalne ambicije, ali ima snažne regionalne ambicije.

  • Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Reakcija Rusije na ulazak Finske i Švedske u NATO biće srazmjerna prisustvu Alijanse na teritoriji te dvije zemlje, istakla je predsjednik ruskog Savjeta Federacije Valentina Matvijenko.

     Prije svega, u vojnom smislu, reakcija Rusije biće srazmjerna i adekvatna prisustvu NATO-a na teritoriji te dvije države, vrsti razmještenog naoružanja. Ali, uvjeravam da će bezbjednost Rusije biti bezuslovno obezbijeđena – istakla je Matvijenkova.

    Ona je za “Izvestiju” naglasila da navedena odluka te dvije zemlje nije suverena, već je donesena pod pritiskom Zapada, u prvom redu SAD i NATO.

    Ona je ocijenila da će se stupanje u NATO Finske i Švedske negativno odraziti na političku sitaciju u Evropi i neće pomoći njenoj stabilnosti.

    Prema njenim riječima, ranije su Švedska i Finska pokazivale stvarnu neutralnost i svi su cijenili tu poziciju.

    Matvijenko je ocijenila da su Švedska i Finska vrlo brzo donijele ovu odluku pod pritiskom i da o tako ozbiljnom pitanju nisu smatrali neophodnim sprovesti referendum na kojem bi se mogli izjasniti građani.

    Ona smatra da odluka Švedske i Finske nije suverena i zbog toga što nije bilo razloga za to jer ih ništa nije ugrožavalo.

    – Mene rastužuje to što takva odluka te dvije zemlje može dovesti do smanjenja obima naše saradnje – dodala je ona.

    Matvijenkova je rekla da će šansa za obnavljanje dijaloga Rusije sa Zapadom biti poslije završene specijalne vojne operacije na Ukrajini, za koju ne sumnja da će biti završena uspješno.

    – I, naravno, glavni cilj ove operacije je otklanjanje prijetnje bezbjednosti Rusije sa teritorije Ukrajine, koju je kolektivni Zapad pretvorio u odskočnu dasku za borbu protiv naše zemlje. Tada, a danas je već očigledno, svijet će biti drugačiji – navela je ona.

    Matvijenkova je rekla da je Rusija, kao i ranije, otvorena za dijalog, ali na osnovu međunarodnog prava i uzajamnog uvažavanja, a ne po nečijim izmišljenim pravilima, prenosi TASS.

    – Za dijalog koji će omogućiti da se obezbijedi jednaka, nedjeljiva i opšta bezbjednost na evropskom kontinentu – istakla je ona