VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Guljaš: Rusija nije pretnja bilo kojoj članici NATO-a

    Guljaš: Rusija nije pretnja bilo kojoj članici NATO-a

    Mađarska vlada smatra da je napad Rusije na neku od država članica NATO “malo verovatan” i ne vidi nikakvu pretnju iz Moskve, izjavio je Gergeli Guljaš, šef kabineta mađarskog premijera.

    “Ne verujemo da Rusija trenutno predstavlja pretnju bilo kojoj državi članici NATO”, rekao je šef kabineta mađarskog premijera, prenosi Tas.

    Na pitanje o mogućoj mobilizaciji trupa nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji, Guljaš je istakao da je vlada već naredila da se pooštri odbrana granica zemlje i da ne vidi razlog za dodatne mere.

    Mađarski premijer Viktor Orban je zbog sukoba u Ukrajini u utorak proglasio vanredno stanje u zemlji koje je stupilo na snagu 25. maja, navodi Tas.

  • Dodik: Predsjedništvo nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Rusije

    Dodik: Predsjedništvo nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Rusije

    Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da BiH neće ući u NATO, a Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Ruske Federacije o članstvu BiH u tom savezu.

    To su objavili kabineti Šefika Džaferovića i Željka Komšića. To i jeste problem u BiH jer se stavovi ove dvojice tretiraju kao stavovi Predsjedništva, što nije tačno – rekao je Dodik.

    Istakao je da Rusija ima pravo da iznosi viđenja o članstvu BiH u NATO.

    • Ako neko u Briselu kaže da želi BiH u NATO, onda Rusija ima pravo da kaže da to ne želi. Ukoliko neko u Sarajevu želi u NATO, onda mora shvatiti da ima i nas koji kažu da to neće – dodao je Dodik.

    On tvrdi da tema o NATO u BiH ne postoji, da je jedina priča o tome u dokumentu iz 2005. ili 2006. godine koji je bio oročen na godinu dana i ništa više.

    • Ako je tako kao što pričaju u Sarajevu što se nisu udružili sa ovim savezom. Zašto onda postoji misija Altea u BiH i o čemu oni pričaju. Očuvanje mira i stabilnosti je prioritet za koji se zalaže Republika Srpska i njeni zavaničnici. Podaništvo muslimana prema SAD i Velikoj Britaniji je komično. Protiv sam rata u Ukrajini, žao mi je svake žrtve i želim da se što prije završi – naveo je Dodik.

    Smatra da se ratom u Ukrajini Zapad želi obračunati sa Rusijom, a da uprkos svemu u BiH moraju odbraniti stabilnost i mir.

    • Svrstavanje na stranu Velike Britanije je pogubno za sve. Nećemo sa Rusijom ali ni sa Velikom Britanijom – kategoričan je Dodik.

    Kada je riječ o izvještaju predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije o opstrukcijama koje je imao pred posljednju sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, Dodik je ocijenio da je veoma važno da to bude dokumentovano.

    • Opstrukcije jesu antiustavne i BiH je propala zemlja kao i njena spoljna i vojna politika. Ministar odbrane se inkognito sastaje i iznosi stavove koji nisu stavovi Predsjedništva BiH, a ministar inostranih poslova Velike Britanije juče je mogla da vidi da je BiH pocijepana i Predsjedništvo razoreno – zaključio je Dodik.
  • Dodik: BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO

    Dodik: BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da su način na koji je predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džaferović otišao u sjedište NATO-a bez saglasnosti sva tri člana, teze koje su samo stav njegove partije, poput one o NATO putu BiH, veća opasnost za BiH od bilo kakve retorike na koju se vole pozivati.

    “BiH nije donijela odluku o integracijama u NATO, nije zauzela stav o situaciji u Ukrajini, o uticaju bilo koje treće države na BiH. Sve što je Džaferović danas izgovorio stav je muslimanskog političkog kruga”, napisao je Dodik na “Twitteru”.

    On je dodao da je šteta što generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg učestvuje u devastaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, u čije se očuvanje kunu, znajući da Džaferović u Briselu ne govori u ime BiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sastao se danas u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom.

  • Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović održao je danas u Briselu sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom s kojim je razgovarao o NATO putu BiH, ali i ruskom utjecaju u državi.

    Na početku konferencije za medije, Stoltenberg se zahvalio Džaferoviću na posjeti te je rekao kako je NATO posvećen saradnji s BiH.

    “Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji”, rekao je Stoltenberg.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.
    “Razgovarali smo o ulozi NATO-a u ALTHEA-i i nastavit ćemo podržavati ovu EU operaciju kao i Oružane snage BiH kao jednu od najjačih multietničkih instiucija. One su vitalne za stabilnost države i moraju biti očuvane”, poručio je Stoltenberg.

    S druge strane, Džaferović je naglasio kako se BiH davno opredijelila za put prema NATO savezu.

    “Hvala vam što imamo priliku da razgovaramo o odnosima BiH i NATO-a. Današnji sastanak je bio jako konstruktivan i na tragu je onoga što želi BiH i NATO. BiH je aspirant za članstvo u NATO savez. Mi smo se 2005. godine opredijelili za to. Tokom 2009. podnijeli smo zahtjev za ANP i nalazimo se i dalje u tom statusu. Nažalost, postoje problemi i snage koje osporavaju NATO put”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Naglasio je kako je NATO zaustavio rat i očuvao mir u BiH.

    “BiH je država u kojoj je NATO uradio mnoge važne stvari. Zaustavio je rat, uspostavio mir, predano s bh. vlastima radio na implementaciji Dejtona. NATO je garant Dejtona, mira i stabilnosti u BiH i zahvaljujem se na tome. Uvjeren sam da će NATO savez i dalje nastaviti štititi mir i stabilnost u državi”, rekao je Džaferović.

    Poručio je kako je u BiH nažalost prisutan ruski utjecaj.

    “U BiH nažalost postoji ruski utjecaj i mi se na to moramo odnositi na adekvatan način. Postoje otvorene prijetnje iz Rusije, to radi ruski ambasador. Molim vas da na samitu u Madridu date snažnu podršku NATO putu BiH i da se referirate na obaveze koje ima NATO savez prema Dejtonu. Molim da se ojača NATO štab u Sarajevu. Hvala vam na podršci koju dajete OSBiH i želim da naši kontakti budu sve češći i snažniji. Da saradnja bude što snažnija i da OSBiH budu što je moguće prilagođene standardima NATO saveza”, zaključio je Džaferović.

    O zahtjevima Milanovića

    Tokom konferencije, Stoltenberg se osvrnuo i na izjave Zorana Milanovića i svojevrsno uslovljavanje ulaska u NATO Švedske i Finske promjenama izbornog zakona u BiH.

    “Što se tiče razgovora s Milanovićem, on je bio konstruktivan. On je izrazio zabrinutost vezano za situaciju u BiH, ali razgovarali smo i o potencijalnom članstvu Finske i Švedske. Reći ću da sam uvjeren da ćemo pronaći rješenje i da će oni postati članice saveza. Svi saveznici se slažu da su vrata NATO-a otvorena i da Finska i Švedska zrele zemlje koje ispunjavaju standarde NATO-a”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Džaferović je poručio kako je izborni zakon isključivo pitanje BiH.

    “Izborni zakon je pitanje BiH i mi ćemo odlučivati o tom pitanju u skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Učinili smo mnogo napora da implementiramo te odluke i cijeli svijet zna, kao i EU i SAD zbog čega ti pregovori do sada nisu uspjeli i gdje leži odgovornost za to. Želim da napomenem da je za nas neprihvatljivo da se uslovljava bilo čiji NATO put izmjenama izbornog zakona u BiH”, ističe Džaferović.


    Predsjedavajući Predsjedništva se osvrnuo i na posljednje izjave Milorada Dodika.

    “Dodik i svi trebaju znati da nema nikakvog, a kamoli mirnog razlaza u BiH i da nema ni teritorijalnih ni etničkih podjela unutar BiH. Postoji Dejton sa 27 godina mukotrpno građenih reformi. Najbolje za sve u BiH jeste da se striktno pridržavamo svega onoga što imamo na snazi. Nije moguće da bilo ko unilateralnom akcijom promijeni važeća rješenja”, jasan je Džaferović.

    Na kraju konferencije za medije, Stoltenberg je rekao kako NATO prati situaciju u BiH, a naročito zapaljivu retoriku koja dolazi iz RS-a

    “Mi pažljivo pratimo dešavanja u BiH. Nastavljamo s našim štabom u Sarajevu sarađivati. Dugoročno smo opredijeljeni za to i pružamo podršku kako bismo osigurali mir i stabilnost. Pratimo retoriku podjela i zapaljive poruke koje dolaze iz RS-a i zato sada razmatramo kako možemo ojačati praktičnu podršku, uključujući izgradnju odbrambenih kapaciteta i kako da osnažimo naše prisustvo i sarađujemo u oblasti naoružanja”, zaključio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

  • Zaharova: Prerano govoriti o reakciji Moskve na učlanjivanje Finske i Švedske

    Zaharova: Prerano govoriti o reakciji Moskve na učlanjivanje Finske i Švedske

    Prerano je da se govori o konkretnim kontramjerama Rusije na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je podsjetila da je Rusija isticala u više navrata da pristupanje Finske, koja se ranije pridržavala politike nepristupanja i Švedske NATO-u neće proći bez odgovora mjerama političke, ekonomske i vojno-tehničke prirode radi osiguravanja ruske bezbjednosti.

    “Prerano je da se govori o specifičnim mjerama i njihovom konkretnom sadržaju”, naglasila je Zaharova.

    Prema njenim riječima, kontramjere Rusije zavisiće od uslova članstva Finske i Švedske u Alijansi, uključujući razmještanje infrastrukture NATO-a i članica tog saveza na njihovim teritorijama, uključujući ofanzivno oružje.

    Finska i Švedska su zvanično predale zahtjev za članstvo 18. maja, podsjeća TASS.

    Učlanjivanju dvije zemlje usprotivio se predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, tvrdeći da Ankara neće podržati takav korak dok Finska i Švedska ne definišu svoj stav u vezi sa terorističkim organizacijama, uključujući Radničku partiju Kurdistana, za koju turske vlasti tvrde da je jedna od njih.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je 16. maja na reakciju Moskve na proširivanje infrastrukture Alijanse na teritorije Finske i Švedske.

  • Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Ministar vanjskih poslova Turske, Mevlut Cavusoglu je potvrdio da će se sutra u Ankari sastati zvaničnici ove države sa delegacijama Finske i Švedske kako bi razgovarali o članstvu ovih zemalja u NATO savezu.

    Ranije je ministar vanjskih poslova Finske, Pekka Haavisto potvrdio da će njegova država i Švedska u srijedu poslati delegacije u tursku prijestolnicu kako bi pokušali postići dogovor o prijemu ove dvije države u NATO savez.

    U nedjelju je predsjednik Turske, Reccep Tayyip Erdogan održao telefonske razgovore sa liderima Finske i Švedske u naporu da se postigne dogovor.

    Turska je optužila Finsku i Švedsku da pružaju utočište osobama povezanim sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i pristalicama Fethullaha Gulena (FETO) koje Turska smatra teroristima. Također, zahtjev Tuske je i da se ukinu zabrane na uvoz vojne opreme koje su ove države uvele Turskoj.

    Erdogan je ranije izjavljivao da čak nema potrebe da delegacije iz ovih država uopće pokušavaju doći u Tursku kako bi pregovarali o članstvu u NATO savezu.

    Da bi se primile nove članice u NATO potrebno je da postoji saglasnost svih 30 država članica ove najjače vojne alijanse na svijetu.

  • Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao je danas u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom da Hrvatska “od svojih saveznika, članica NATO-a, očekuje više razumijevanja za pravedne i legitimne zahtjeve u pogledu osiguranja ravnopravnog položaja Hrvata u BiH”.

    Milanović je ocijenio da to “može pozitivno uticati i na regionalnu bezbjednost, a u čije osiguranje je aktivno uključen i NATO”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske.

    U telefonskom razgovoru koji je inicirao Stoltenberg nakon što je dobio Milanovićevo pismo upućeno svim članicama NATO-a u vezi sa položajem Hrvata u BiH, predsjednik Hrvatske je rekao da neravnopravan status Hrvata u BiH negativno utiče ne samo na stabilnost BiH, nego dovodi u pitanje nacionalnu bezbjednost Hrvatske, kojoj je stabilna BiH od strateškog interesa.

    “Milanović je detaljno informisao generalnog sekretara NATO-a o ozbiljnoj političkoj krizi u BiH, odnosno o teškoj situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH, koji su u velikom broju ujedno i državljani Hrvatske”, navodi se u saopštenju.

    On je istakao da su Hrvati u Federaciji BiH “već niz godina izloženi izbornim manipulacijama, te opet prisiljeni da učestvuju na izborima prema neustavnim odredbama Izbornog zakona BiH”, te da, uprkos “višekratnim pokušajima promjene Izbornog zakona, opet neće imati mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike u tijela vlasti BiH”.

    Prema njegovim riječima, to je direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i takva situacija diskriminiše Hrvate u BiH kao konstitutivni narod, protivna je vladavini prava, ali i prijetnja stabilnosti u BiH.

    U razgovoru o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Milanović je pokazao razumijevanje za kontekst u kojem se unutar Alijanse razgovara o tim zahtjevima, ali ponovio da i Hrvatska “očekuje razumijevanje saveznika za nastojanje da zaštiti prava Hrvata u BiH i time zaštiti svoje državne interese”, dodaje se u saopštenju.

    Milanović se razilazi s Vladom Hrvatske u pogledu kandidature Finske i Švedske za članstvo u NATO-u i želi da Hrvatska podršku tim zemljama uslovi rješenjem pitanja Izbornog zakona u BiH.

  • NATO odgovorio na tužbe oboljelih od kancera kao posljedica bombardovanja

    NATO odgovorio na tužbe oboljelih od kancera kao posljedica bombardovanja

    Sjevernoatlanski pakt (NATO) odgovorio je na tužbe koje su protiv njega podnijete prošle i ove godine Višem sudu u Beogradu, u ime oboljelih od kancera, kao posljedice NATO bombardovanja osiromašenim uranijom u Srbiji, pozivanjem na imunitet.

    Niški advokat Srđan Aleksić koji zastupa podnosioce tužbi izjavio je za Tanjug da nakon višemjesečnog iščekivanja bilo kakvog odgovora, bez kojeg nije mogao da otpočne proces, NATO u odgovoru samo naveo da Alijansa ima imunitet.

    Aleksić očekuje da se suđenje zakaže za oktobar, i ističe da će tada osporiti navode NATO-a.

    U proteklih 15 mjeseci Višem sudu u Beogradu dostavljene su tri tužbe protiv NATO kojima se traži naknada štete za policajca i dvojicu rezervista koji su 1999. godine bili na Kosovu i Metohiji, nakon čega su oboljeli od kancera, kao posljedice bombardovanja zemlje osiromašenim uranijumom.

    Inače, povodom predstojećih procesa u Srbiju uskoro stižu italijanski advokat Angelo Fiore Tartaglia sa specijalistom pravne medicine i osiguranja doktorkom Ritom Čeli.

    Doktorka Čeli je specijalizovana za forenzičku psihopatologiju, a bila je konsultant Istražne komisije – efekti osiromašenog uranijuma, nanočestice i na vojno stanovništvo zaposleno u mirnovnim misijama, a koji su boravili na Kosovu i Metohiji tokom NATO bombardovanja.

    Čeli je bila član komisije vještaka koji su radili na utvrđivanju uzročno-posljedične veze između bombardovanja osiromašenim uranijimom i oboljevanja ljudi koji su zatekli na KiM 1999.

    Ona određuje iz uzoraka krvi da li su vojnici koji su oboljevali od kancera posljedica bombardovanja teškim metalima.

    Aleksić je naglasio da će insistirati da doktorka Čeli takođe radi vještačenja na njegovim klijentima i da isti dokazi kao i u italijanskim tužbama, budu iznijeti na sudu radi ujednačenja sudske prakse.

    Italijanski advokat Tartalja je dobio 253 pravosnažne presude protiv Ministarstva odbrane Italije, po tužbama koje je zastupao u ime italijnaskih vojnika, oboljelih od kancera jer su bili u mirovnoj misiji na KiM u vrijeme NATO bombardovanja.

    Po uzoru na Italiju, tužbama se od beogradskog suda traži da dosudi odštetu na račun NATO od oko 100.000 evra zbog oboljevanja od kancera usljed trovanja osiromašenim uranijumom.

    Uz tužbe podnijet je i prijedlog za medijaciju, odnosno mirno rješenje sudskog spora.

    Kancelariji Aleksić se do sada obratilo oko 3.000 ljudi potencijalnih klijenata, koji žele da traže odštetu od NATO po ovom osnovu, a među njima ima Albanaca sa KIM i juga Srbije.

    Aleksić je podsjetio da dvije decenije poslije agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju građani teritorije koja je najviše izložena česticama osiromašenog uranijuma, na kojoj je bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, danas se suočava sa posljedicom povećanja oboljelih od kancera, gdje je uzročno-posljedična veza nesumnjiva, a o čemu govore pravnosnažne presude pred italijanskim sudom, u kome je utvrđena uzročno posljedična veza i odgovornost Republike Italije.

  • Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da grčki premijer Kyriakos Micotakis više ne postoji za njega nakon što je posjetio Sjedinjene Američke Države, i optužio Micotakisa da pokušava blokirati prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj.

    “Složili smo se da ne uključujemo treće zemlje u naš spor s njim. Uprkos tome, prošle sedmice je bio u posjeti SAD-u i razgovarao na Kongresu i upozorio ih da nam ne daju F-16”, rekao je Erdogan na konferencija za novinare nakon sedmične sjednice Vlade.

    “On više postoji za mene. Nikada neću pristati da se sretnem s njim. Nastavićemo put sa časnim političarima”, rekao je.

    Bidenova administracija traži od Kongresa da odobri prodaju naprednog naoružanja i druge vojne opreme saveznici NATO-a Turskoj. Paket će u velikoj mjeri omogućiti Ankari da nadogradi svoju flotu borbenih aviona F-16 i smatra se da postavlja temelje za moguću prodaju još desetina F-16.

  • Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Turska nije dobila očekivanu podršku od svojih saveznika iz NATO kako u odbrani tako ni u borbi protiv terorizma, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    “Turska nije dobila podršku koju je očekivala od saveznika, ni u ispunjenju odbrambenih potreba, niti u svojoj četrdesetogodišnjoj borbi protiv terorizma. Naša zemlja je bila neprestano na udaru otvorenih i tajnih sankcija, prijetnji, pritisaka i ucijena”, naglasio je Erdogan.

    Prema njegovim riječima, Turska, kao zemlja koja plaća cijenu za NATO, želi određene korake, a ne diplomatske izjave.

    Erdogan je istakao da Turska ne može da u razgovorima o članstvu Švedske u NATO zanemari sankcije Stokholma.

    Turski predsjednik je dodao da Ankara ne može potvrdno da odgovori na članstvo Švedske i Finske jer ne može da vjeruje u njihove garancije u odnose sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana (PKK).

    Turska tvrdi da Švedska i Finska štite lica povezana sa PKK i sljedbenike bivšeg imama Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje za organizaciju neuspjelog vojnog udara 2016. godine.

    Zapadni lideri izrazili su uvjerenje da protivljenje Ankare neće predstavljati prepreku za pristupni proces nordijskih država.

    Erdogan je nešto ranije kritikovao Zapad jer na listu terorističkih organizacija nije stavio Narodne zaštitne jedinice (JPG) sirijskih Kurda.

    Prema njegovim riječima, terorističke organizacije trenutno se nalaze u brojnim evropskim državama, naročito u Njemačkoj, Holandiji, Švedskoj, finskoj i francuskoj.