Ankara i dalje ostaje pri stavu da ne podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na konferenciji za novinare poslije razgovora sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
“Švedska televizija je emitovala intervjue sa vođama terorističkih grupa. Poslije ovoga ne možemo da kažemo da su dobrodošli u NATO. Isto važi i za Finsku”, istakao je turski predsjednik, prenosi agencija TASS.
Kao jedan od navodnih razloga specijalne vojne operacije Ruske federacije u Ukrajini bio je pokušaj Ukrajine da se pridružu EU i NATO.
Taj pokušaj nije došao samo iz Ukrajine, već i iz NATO-a, a cilj mu je bio da se sa odbrane Ukrajine pređe na uspostavljanje potencijalnog pokreta protiv Rusije koji bi okružio tu državu.
U najmanju ruku, tako je Rusija posmatrala ovaj proces. Zapravo, ruski stav se ne može smatrati potpuno pogrešnim, budući da taj stav nisu skrivale ni Sjedinjene Američke Države, a to nije bilo ni nešto skriveno u ekspanzionističkom diskursu NATO-a, piše Al džazira.
S druge strane, Rusija je od početka otvoreno govorila da bi se prisustvo NATO baze u Ukrajini smatralo pretnjom i agresijom na nju.
Naravno, to je bilo i očekivano. Zadatak NATO-a bio je preduzeti korake kako bi se pripremilo za takav napad, koji je u osnovi bio očekivan od Rusije. Međutim, za one koji posmatraju spolja, predviđanja nisu upućivala na to da će Ukrajina, na neki način, biti prepuštena sama sebi u suprotstavljanju potencijalnoj ruskoj agresiji nakon svih ovih koraka koje je poduzeo NATO.
Šta je odbrambeni štit NATO-a učinio u pogledu suprotstavljanja ruskoj agresiji? To je bilo prvo veliko pitanje u ovoj avanturi i bilo je dovoljno da sugeriše kako je mitu o NATO-u možda došao kraj. Uprkos tome, dok se ruska okupacija Ukrajine nastavljala, videli smo, takođe, kako Švedska i Finska, konkretno, najavljuju da neće prihvatiti članstvo u NATO-u, a onda su obe zemlje ipak podnele zahtev za članstvo u Alijansi.
Možda su ove dve zemlje mislile da je NATO rešenje za ukrajinsko pitanje, a možda su isto rešenje želele i za sebe? Ali, čemu se nadati i očekivati od Saveza koji nije zaštitio Ukrajinu? Jedva da je imao drugu ulogu osim te da je bio motivišući razlog za invaziju na Ukrajinu. Turska već dugo govori o dimenzijama NATO-a koje su nanele štetu njegovim članicama, umesto toga da pruži uslugu koja se od njega očekuje. Iako jedno od najvažnijih načela NATO sporazuma kaže da će se “svaka pretnja ili napad na jednu članicu smatrati napadom protiv svih članica”, države članice Saveza, da ne spominjemo solidarnost s Turskom, bile su uzrok i podupiratelj separatističke pretnje Turskoj.
Dok se od SAD-a, najmoćnije članice NATO-a, očekivalo da spreči aktivnosti Radničke partije Kurdistana protiv Turske, još jedne države članice Alijanse, mogli smo videti kako ta država podržava ovu organizaciju i time povećava pretnju. SAD podržava organizaciju PKK, koja u Siriji deluje pod imenom Stranka demokratske unije, i oprema je je svim vrstama oružja. Povrh toga, ovu organizaciju je sam SAD proglasio terorističkom organizacijom. SAD vrlo dobro zna šta njegova podrška toj organizaciji znači za Tursku, američkog saveznika u NATO-u. Poznato je i to da SAD pruža utočište vođi organizacije imama Fethulaha Gulena, koja se optužuje da je pre šest godina pokušala izvesti vojni udar u Turskoj, kao i čitavom vodećem rukovodstvu, a sve njihove aktivnosti su stavljene pod američku zaštitu.
Takva podrška je uvijek ostavljala prostora i za mogućnost da je SAD, članica NATO saveza, imao ulogu u ovom vojnom udaru. Prema tome, posmatrajući ukrajinsko iskustvo, možemo primijetiti da se Savez pretvorio u mit koji ne daje nikakav pozitivan doprinos svojim članicama, a kamoli da im donosi korist. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao čelnik jedne od najvažnijih članica NATO-a, izjavio da neće pristati na članstvo Švedske i Finske, i ne samo da je istupio s jednostavnim prigovorom zbog podrške ovih zemalja PKK-u, već je ovim prigovorom skrenuo pažnju na činjenicu da je NATO izgubio svoje funkcije, čime je možda otvorio put i za dublje rasprave.
Švedska i Finska su u vrhu zemalja u svetu koje podržavaju Stranku demokratske unije, koja je uključena u neprijateljske aktivnosti protiv Turske, jedne od najvažnijih članica NATO-a, saveza kojem sada žele pristupiti. I dok pružaju najveću podršku prisutnosti PKK-a u Evropi, Stranku demokratske unije vide kao pokret za slobodu u Siriji i pružaju joj sve vrste oružane podrške, a ta podrška se koristi i u napadima protiv Turske.
Švedska je dala dronove Stranci demokratske unije, pod pretpostavkom da će biti upotrijebljeni protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, a zapravo ih koriste zajedno s PKK-om. Iz istog razloga je švedska Vlada odlučila podržati Stranku demokratske unije s iznosom od 376 miliona dolara sljedeće godine, a niko ne može poreći da ova podrška predstavlja prijetnju Turskoj. Zanimljivo pitanje glasi: Kako su ove dve zemlje, uprkos svemu tome, samouvereno aplicirale za članstvo u NATO-u znajući da Turska ima pravo veta?
Možda ni u kom slučaju nisu očekivale da će Turska izneti takav prigovor ili uložiti veto protiv njih. Možda su mislili da Turska sledi odluke SAD-a, a ne da samostalno donosi odluke unutar Saveza. Činjenica je da je Turska odlučna u potpunosti da iskoristi ovo pravo i moć. Turska, pored toga što iznosi kritike na račun toga da je NATO izgubio sve svoje funkcije, takođe razotkriva kontradiktornosti, nedoslednosti i nedostatke Alijanse.
To, naravno, ne čini s namerom suprotstavljanja NATO-u. Turska je s pravom deo Saveza i želi da se on vrati svojim osnovnim zadacima, da bude postojan u svojim stavovima, da se pridržava osnivačkog sporazuma i, naravno, želi da postane jači. Želi da Alijansa uistinu pruži svojim članicama sigurnost, da bude pouzdan štit koji će im pružiti zaštitu od nepravednih napada i da pokaže solidarnost sa svim članicama kada se suoče s pretnjom.
Turska ne želi mnogo i smatra da je moguće da Švedska i Finska postanu članice NATO-a na način da Savez koriguje svoj pravac u skladu s prvobitnim ciljem, a ne da postanu članice koje bi dodatno pojačale protivrečnosti NATO-a.
Strahovanja Turske zbog zahtjeva za članstvo Švedske i Finske zasnovana su na pravednim i zakonitim osnovama, rekao je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu tokom telefonskog razgovora.
“Obje države bi trebalo jasno da stave do znanja da prestaju da podržavaju terorizam, da su ukinule sankcije Turskoj, i da su spremne da pokažu solidarnost s Alijansom”, prenio je Erdogan Stoltenbergu, kako je javio Rojtes.
Erdogan je rekao da Ankara ne može da kaže “da” članstvu Finske i Švedske u NATO, jer ne može da vjeruje njihovim uvjeravanjima o odnosima sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana, koja je u Turskoj zabranjena i smatra se terorističkom.
NATO neće diktirati Ukrajini na koje uslove treba da pristane u pregovorima sa Rusijom, rekao je danas generalni sekretar Sjevernoatlanske alijanse Jens Stoltenberg.
“Vjerujem političkom rukovodstvu u Ukrajini, ono treba da donese teške odluke. Mi ne treba da odlučujemo ili da imamo čvrsto mišljenje o tome šta Ukrajinci treba da prihvate, a šta ne. Treba da im pomognemo da ostvare svoje pravo na samoodbranu”, rekao je Stoltenberg u Vašingtonu poslije razgovora sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, prenijela je agencija RIA Novosti.
Prema riječima generalnog sekretara, sukobi se uvijek završavaju za pregovaračkim stolom.
“Ipak, ono što se dešava za pregovaračkim stolom u velikoj mjeri zavisi od situacije na terenu, na bojnom polju. Moramo da pomognemo Ukrajincima kako bi postigli što bolji rezultat u ovom sukobu”, poručio je on.
Turska je otkazala niz vojnih vježbi NATO zbog odredbi Konvencije iz Montrea o zabrani vojnih brodova u Crnom moru.
Turski šef diplomatije Mevlut Čavušoglu je rekao da Turska teži da bude posrednik između Rusije i Ukrajine i da zato ne namjerava da se priključuje sankcijama protiv Rusije, prenosi list Izvestija pozivajući se na agenciju Anadolija.
Konvencija iz Montrea usvojena je 1936. godine, a reguliše prolaz i boravak vojnih brodova zemalja koje nisu crnomorske u Crnom moru.
U vanrednim situacijama Turska ima pravo da zabrani prolazak vojnih brodova kroz Bosfor i Dardaneli.
NATO je odbio da poštuje bezbjednosne inicijative Rusije u pokušaju da zavlada cijelim svijetom, ocijenio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa kolegom iz Bahreina Abdulatifom bin Rašidom Al Zajanijem.
Lavrov je rukovodstvu Bahreina prenio napore Rusije u proteklih 15 godina da “pouzdano osigura bezbjednost na evropskom kontinentu i evroatlantskom regionu u cjelini”, kao i o brojnim inicijativama Moskve koje, kaže, nisu naišle na poštovan odgovor NATO i SAD, prenosi agencija TAS S.
Lavrov je dodao da će Rusija nastaviti da brani principe međunarodnog prava i Povelje UN, koje Zapad, kako je rekao, svim sredstvima krši uz promociju koncepta unipolarnosti.
Ankara neće promijeniti stav o prijemu Švedske i Finske u NATO, dok te dvije zemlje ne preduzmu neophodne korake, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, prenosi TASS.
“Turska želi da zemlje kandidati obuzdaju aktivnosti svih terorističkih organizacija i izruče članove tih organizacija. Vlastima u ovim zemljama pružili smo jasne dokaze i čekamo njihovu akciju. Turska takođe želi da ove zemlje podrže antiterorističke operacije članica NATO-a. Terorizam je prijetnja za sve članice i zemlje kandidati treba da prepoznaju tu realnost prije pridruživanja. Ako ne preduzmu neophodne korake, Turska neće promijeniti svoje stav po ovom pitanju”, istakao je Erdoan u tekstu za Ekonomist.
On je naveo da “prigovor Turske na prijem Švedske i Finske, koje su ostale neutralne do najnovijih dešavanja, predstavlja odlučujući korak preduzet u ime svih država koje su do sada bile na meti terorističkih organizacija”.
“Terorizam nema religiju, naciju ili boju. Jedan od osnovnih ciljeva NATO je da se svaka država članica odlučno suprotstavi bilo kojoj organizaciji koja ima za cilj da nanese štetu civilnom stanovništvu. Nijedna zemlja nema nikakve privilegije u tom pogledu”, rekao je turski predsjednik.
Turska se protivi zahtjevu Finske i Švedske da se pridruže Sjevernoatlantskoj alijansi navodeći da te dvije države pružaju utočište za osobe povezane s militantnom grupom Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i druge koje smatraju teroristima, a Ankari smeta i što su te dvije države zabranile 2019. izvoz oružja u Tursku.
Ankara je 25. maja bila domaćin razgovora između Turske, Švedske i Finske, gdje su skandinavskim zemljama dostavljeni materijali o djelovanju terorističkih organizacija na njihovom tlu i turski zahtjevi u tom pogledu, navodi TASS.
Četrnaest zemalja NATO-a i dvije partnerske zemlje saveza trebale bi od 5. do 17. juna održati veliku pomorsku vježbu u Baltičkom moru pod nazivom BALTOPS.
Prema najavama, u vježbi bi trebalo učestvovati preko 45 brodova, više od 75 aviona i 7.000 vojnika članica NATO saveza.
“BALTOPS 22 pruža jedinstvenu priliku za obuku koja jača sposobnost kombinovanog odgovora koji je kritičan za očuvanje slobode plovidbe i sigurnosti u regiji Baltičkog mora”, navodi se u saopćenju NATO saveza.
Kako se navodi, vojnici koji će učestvovati u vježbama obavit će niz aktivnosti koje uključuju kako vojni tako i medicinski dio vježbe.
“Oni će koristiti mnoštvo sposobnosti demonstrirajući fleksibilnost pomorskih snaga uključujući amfibijske operacije, streljaštvo, vježbe protiv podmornica i protivzračne odbrane kao i operacije čišćenja mina, uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava”, ističu iz NATO-a.
Također, iz NATO-a su naglasili kako će domaćin ovogodišnje vježbe biti Švedska čime će se na neki način odati i priznanje povodom 500 godina osnivanja mornarice ove države koja je nedavno uputila zahtjev za članstvo u NATO-u.
“Zahvalni smo Švedskoj na njihovoj sposobnosti da vode i budu domaćini ove vježbe. Ovo je velika vježba, puno toga trebamo uraditi i znam da se raduju ovome”, rekao je glasnogovornik Pentagona.
Pomorsku vježbu BALTOPS članice NATO saveza izvode još od 1972. godine te kroz nju pokazuju posvećenosti očuvanju mira i sigurnosti u regiji Baltika.
Zemlje koje učestvuju u ovogodišnjoj vježbi su Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Švedska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je da prošlonedeljni razgovori sa finskim i švedskim delegacijama nisu bili na očekivanom nivou i da Ankara ne može da kaže “da” zemljama koje podržavaju terorizam da uđu u NATO, javila je danas turska državna televizija TRT aber.
Turska se protivi pridruživanju Švedske i Finske Alijansi, a navodi se da je Erdoan rekao novinarim, po povratku iz jučerašnje posete Azerbejdžanu, da te zemlje nisu ni poštene, ni iskrene, prenio je Reuters.
“Sve dok je Tajip Erdoan na čelu Republike Turske, definitivno ne možemo reći ”da” ulasku u NATO zemljama koje podržavaju terorizam”, istakao je on.
Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto izrazio je optimizam da će prije ili kasnije Finska i Švedska biti članice NATO i rekao da će se razgovori sa turskom vladom nastaviti jer Ankara prijeti da će blokirati pridruživanje dve države alijansi.
U intervjuu za CNN Havisto je rekao da očekuje da će se tema o članstvu Finske u NATO i prevazilaženju trenutnog protivljenja Turske pojaviti u njegovim razgovorima sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom tokom njihovog susreta kasnije danas, dodajući da je prilično uvjeren da su i druge zemlje NATO razgovarale sa Turskom.
Delegacije Finske i Švedske, koje su prošle nedelje zvanično podnijele zahtjev za članstvo u NATO, otputovale su u Tursku ranije ove nedelje na razgovore o pristupanju NATO.
Sve članice NATO moraju odobriti pristupanje novih članica.
Havisto, koji nije prisustvovao razgovorima, nazvao je to dobrim sastankom i rekao da je trajao pet sati.
On je kazao da postoje evropski i finski zakoni i politike koje usmeravaju akcije Finske u vezi sa glavnim zahtjevima Turske – proglašenjem Radničke partije Kurdistana (PKK) terorističkom organizacijom, ukidanjem kontrole izvoza oružja, izručenjem kurdskih militanata koje Turska smatra teroristima.
Međutim, Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana rekao je poslije posjete delegacije da proces ne može da napreduje ukoliko se bezbjednosni problemi Turske ne riješe konkretnim potezima.
Havisto je rekao da je postojao dogovor da se ti razgovori nastave, ali da sledeća runda još nije dogovorena.
“Iz naše perspektive vremenski okvir je od suštinskog značaja, jer se radujemo samitu NATO u Madridu. Nadamo se da će tokom samita NATO nove članice biti barem pozdravljene i potvrđena ”Politika otvorenih vrata” NATO, ali naravno, pravo je svake države članice da utiče na proces”, rekao je on.