Mađarski parlament na prvoj sjednici proljećnog zasjedanja ratifikovao je sporazum o stupanju Švedske u NATO.
Rezultati glasanja: 188 – za, 6 – protiv.
Mađarska je postala posljednja zemlja NATO-a koja je odobrila švedsku aplikaciju.Pitanje ratifikacije rješavalo se više od godinu i po dana – od juna 2022. godine.
Na drugu godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je uverenje da budućnost Ukrajine leži u ovom savezu.
Moskva je pokrenula ovaj rat sa ciljem da “zatvori vrata NATO-a Ukrajini, uskrativši joj pravo da izabere sopstveni put”, rekao je Jens Stoltenberg u video poruci.
“Ali dešava se upravo suprotno: Ukrajina je bliža NATO-u nego ikad”, naglasio je on. “Ukrajina će ući u NATO. Nije pitanje da li, već kada”, rekao je on.
Ruske snage su pokrenule sveobuhvatnu invaziju na susednu zemlju u ranim jutarnjim satima 24. februara 2022.
“Dok vas pripremamo za taj dan, NATO će nastaviti da stoji uz Ukrajinu. Za vašu i našu bezbednost”, rekao je Stoltenberg. On je situaciju na liniji fronta opisao kao “izuzetno ozbiljnu” i rekao da “nema naznaka” da se ruski predsednik Vladimir Putin sprema za mir.
“Ali ne smemo da gubimo nadu. Ukrajina je više puta demonstrirala svoje izvanredne sposobnosti i žestoku odlučnost”, rekao je on, hvaleći ukrajinske snage. “Vratili ste polovinu teritorije koju je Rusija zauzela. Isterali ste Rusiju iz velikih delova Crnog mora. I naneli velike gubitke ruskim snagama. On je rekao da su zemlje NATO-a do sada Kijevu pružile pomoć u milijardama dolara, uključujući “artiljerijsku municiju, protivvazdušnu odbranu i topovske brodove… opremu i rezervne delove za F-16, dronove i opremu za deminiranje”.
On je dodao i da je veća podrška za Ukrajinu već na putu.
Ruska vojska se u zoni specijalne vojne operacije suočava sa skoro svim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Istakli su da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu obišao jedinice vojske “Centar” u zoni specijalne vojne operacije i naveo da svi na svijetu znaju da je “Kalašnjikov” najbolji automat.
Tokom posjete su mu pokazani primjerci strane vojne tehnike koja je zaplijenjena tokom specijalne vojne operacije. Zamjenik komandanta vojske Centralnog vojnog okruga general Evgenij Cindjakin obratio je pažnju na nedostatke zapadnog naoružanja na primjeru oklopnog transportera M113 američke proizvodnje.
Prema njegovim rečima, ako bi se analizirao čitav niz primjeraka onda se može reći da se ruska vojska susreće sa cjelokupnim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a.
Povlačenje ukrajinske vojske iz Avdejevke pokazuje da je situacija na frontu izuzetno teška, rekao je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Stoltenberg ističe da NATO nastavlja da podržava Ukrajinu.
“Ukrajinsko povlačenje pokazuje da je situacija na bojnom polju teška, ali su Ukrajinci prevazilazili očekivanja iznova i iznova, a NATO ostaje uz Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu, u društvu premijera Gruzije Iraklija Kobahidzea.
Ovo je prva reakcija NATO zvaničnika nakon što je Ukrajina izgubila Avdejevku, navodi TASS.
Stoltenberg je, takođe, naglasio da su prethodnih nekoliko dana NATO zemlje najavile nove pakete pomoći Ukrajini vredne milijarde evra, koji obuhvataju protivvazdušnu odbranu, artiljeriju i municiju.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je NATO da se pripremi za “najgori scenario” navodeći da bi Alijansa mogla biti napadnuta u narednoj deceniji.
Pistorijusov stav dolazi usred straha da bi Donald Tramp mogao da se vrati u Bijelu kuću i prošlonedjeljnih komentara bivšeg američkog predsjednika da će “ohrabriti” Rusiju da napadne svaku zemlju koja ne plaća dovoljno Alijansi.
Kremlj je svoju punu specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu predstavio kao posredni rat između Moskve i NATO-a, a predsjednik Džo Bajden je rekao da bi Vladimir Putin na kraju mogao da napadne Alijansu, iako je ruski predsjednik to odbacio.
Pistorijus je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji iznio tvrdnju da je Alijansa ugrožena.
On je rekao delegatima da je posvećenost članica NATO-a da potroše najmanje dva procenta BDP-a na odbranu samo “početna tačka”.
Pistorijus je takođe rekao da bi neuspjeh američkog Kongresa da odobri vojnu pomoć Ukrajini mogao da naškodi bezbjednosnoj saradnji, naškodi američkim odbrambenim izvođačima i oslabi Evropu.
Predsjednik Džo Bajden je za pad donjeckog grada Avdijevke u subotu okrivio zaustavljeni paket pomoći Kijevu od 60 milijardi dolara.
Pistorijus je takođe izdao zlokobno upozorenje o tome šta bi Vladimir Putin mogao da uradi ne samo u Ukrajini već i kasnije.
“Evropa je daleko od Ajove ili Viskonsina, ali je ipak veoma blizu u smislu bezbjednosne politike”, rekao je on za “Bloomberg” u intervjuu.
Još je rekao:
“Manje bezbjednosti u Evropi znači manje bezbjednosti za Sjedinjene Države”, rekao je Pistorijus.
Takođe, dodao je:
“Ne mogu da predvidim da li i kada može doći do napada na teritoriju NATO-a. Ali to bi moglo da se desi za pet do osam godina”, prenosi “b92”
Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac naglasio je da Republika Srpska podržava EU integracije i neupitno je da aktivno radi na ispunjavanju uslova na tom putu, imperativno zagovarajući dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Košarac je ukazao da, s druge strane, evidentno je da pojedini zvaničnici “Trojke” euforično pričaju o evropskom putu BiH kada odu u EU, ali ne pokazuju spremnost da ispune ono što dogovore politički lideri na domaćem planu.
Sasvim suprotno, istakao je Košarac, oni u pravilu izigravaju domaći dogovor pod uticajem američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, Kristijana Šmita i drugih zapadnih mentora.
-Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković čak ide korak dalje, pa je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji govorio o NATO integracijama?!!! Neka ne žive san članstva BiH u NATO! Neka prestanu da dezavuišu ljude kako u BiH, tako i Evropi i svijetu, jer taj film neće gledati – poručio je Košarac reagujući na izjavu Konakovića da je na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu razgovarano o saradnji sa NATO i, kako je rekao, budućoj integraciji BiH u ovaj vojni savez.
Košarac je naglasio da Srpska nikada neće dati saglasnost za članstvo u NATO, jer je to protiv njenih interesa.
Umjesto što se po Evropi i bijelom svijetu bave mlaćenjem prazne slame o članstvu u NATO, rekao je Košarac, predstavnicima “Trojke” bilo bi mnogo bolje da se vrate realnosti i unutrašnjem dogovoru.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da je NATO vojno jači od Rusije, kao i da je Sjevernoatlanska alijansa postala snažnija nego prije.
“NATO je najjača vojna sila na svijetu danas. Predstavljamo, grubo rečeno, oko 50 odsto ukupne svjetske vojne moći. A vojno smo jači od Rusije. U isto vrijeme, smatram da je rat u Ukrajini pokazao da postoje neki ozbiljni nedostaci. Na primjer, kada je riječ o održavanju, jedna stvar je da svi imaju napredne oružane sisteme, ali su potrebni i rezervni dijelovi i održavanje. Najblaže rečeno, potrebna je municija”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
On je rekao da je cilj NATO-a da “spriječi ratove” i da ne dozvoli prostor Moskvi da pogrešno procijeni spremnost NATO-a da odbrani svoje članice, i ponovio da bi napad na jednu članicu Alijanse značio odgovor cijelog saveza.
“Dokle god ta poruka bude jasna Moskvi, nijedna članica neće biti napadnuta. Tako da je naše odvraćanje kredibilno i ne vidimo nijednu vojnu prijetnju protiv NATO saveznika. Naš fokus ne bi trebalo da se pomjeri sa pomoći Ukrajini, jer ne moramo isključivo da pričamo o NATO državi”, istakao je Stoltenberg.
On je rekao da je ruske aneksije Krima 2014. godine, NATO povećao potrošnju na odbranu.
“Ove godine očekujemo da 18 članica ispuni kvotu od dva odsto BDP-a potrošnje na odbranu. To je povećanje u odnosu na 2014. godine, značajno uvećanje, jer su evropski saveznici i Kanada dodali 600 milijardi dolara za troškove odbrane. I članice koje još nisu spremne da izdvoje dva odsto BDP, uradiće to uskoro”, kazao je Stoltenberg. Generalni sekretar NATO-a je napomenuo da je na početku rata u Ukrajini, zapadna vojna alijansa iscrpjela svoje zalihe, koje su sada na niskom nivou, ali da se fokusira na to kako da poveća proizvodnju.
“Imamo dobre vijesti. Nove fabrike se grade, proizvodnja je povećana, ali postoji hitna potreba da se uradi još. Tako da smatram da jesmo naučili neke ozbiljne lekcije iz rata u Ukrajini. SAD su uradile mnogo na pomoći Ukrajini, posebno vojnoj, ali sada je problem zakon o pomoći Ukrajini u američkom Kongresu, koji mora da se donese kako bi se pomoglo Kijevu. To ima direktan uticaj na prvu liniju fronta u Ukrajini”, istakao je Stoltenberg.
Generalni sekretar NATO je rekao da svaka nedelja čekanja znači da će biti još ljudi ubijeno na frontu u Ukrajini.
“Ipak, nije na meni da dajem savjete o tome kako da se usvoji zakon u američkom Kongresu, ali ono što mogu da kažem jeste da je od vitalnog značaja da se SAD odluče za paket pomoći za Ukrajinu, jer nam je ta pomoć potrebna”, napomenuo je Stoltenberg.
Mađarski parlament moći će ratifikovati ulazak Švedske u NATO na početku proljetnog zasjedanja kasnije u februaru, rekao je danas premijer Viktor Orban svojim pristalicama. “Dobra vijest je da će naš spor sa Švedskom uskoro biti riješen”, rekao je Orban u svom ključnom obraćanju. “Idemo u smjeru da na početku proljetnog zasjedanja parlamenta ratifikujemo pristup Švedske NATO-u”, dodao je.
Orban je rekao da su švedski premijer Ulf Kristerson i on preduzeli korake za “obnovu povjerenja” između zemalja, ali nije otkrio pojedinosti. Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022. u istorijskoj promjeni politike izazvane ruskom specijalnom vojnom operacijom na tlu Ukrajine.
Mađarska je jedina članica NATO-a koja još nije ratifikovala švedski zahtjev, što je proces koji traži podršku svih članica NATO-a.To je pogoršalo odnose sa Sjedinjenim Državama i izazvalo zabrinutost među saveznicima.
Orbanova vladajuća stranka Fides rekla je da su “neutemeljene” švedske optužbe o potkopavanju demokratije u Mađarskoj razlog zašto Švedska još nije dobila zeleno svjetlo.
Orban, koji ima bolji odnos s Rusijom nego s nekim članicama EU i većinom članica NATO-a, više puta je rekao da njegova vlada podržava ulazak Švedske u NATO, ali je proces ratifikovanja zapeo u mađarskom parlamentu od sredine 2022. godine.
Očekuje se da će parlament ponovno zasjedati 26. februara, prenosi “Index”.
Ambasadorka SAD pri NATO-u Džulijana Smit izjavila je danas da ne očekuje da će u julu alijansa uputiti poziv Ukrajini za članstvo na samitu u Vašingtonu.
Ukrajina je jasno dala do znanja da je njen cilj da postane član tog vojnog saveza predvođenog SAD, navodi Rojters.
Kijev i neki od saveznika unutar NATO-a, posebno u istočnoj Evropi, zalagali su se za poziv za članstvo, iako Ukrajina ne može da postane članica NATO-a dok je u ratu.
Na samitu u Litvaniji prošle godine, lideri NATO-a su utvrdili da je budućnost Ukrajine u alijansi, ali je nije upućen poziv za priključenje, niti je dat vremenski okvir za ostvarivanje potencijalnog članstva.
“Naporno smo radili od prošlog samita u Vilnjusu da se preduzmu koraci kako bismo nastavili da pomažemo našim prijateljima u Ukrajini kroz neophodne reforme unutar te zemlje u cilju da se približi evroatlantskim integracijama”, istakla je Smit.
Ona je dodala da je fokus NATO-a prvenstveno da nastavi da pomaže Ukrajini u ratu protiv Rusije s ciljem da Kijev pobedi.
Američki predsjednički kandidat Donald Tramp poručio je da je “učinio NATO jakim” tokom svog predsjedničkog mandata, nakon što je izazvao bijes u EU izjavom da “neće štititi od Rusije” zemlje koje ne ispunjavaju zahtjeve NATO za obrambenu potrošnju.
“Učinio sam NATO jakim”, napisao je velikim slovima republikanski favorit za američke predsjedničke izbore 2024. na društvenoj mreži Truth Social, čiji je osnivač.
“Kada sam rekao da 20 zemalja koje nisu plaćale svoj pošteni udio moraju platiti i da, ako ne plate, neće imati vojnu zaštitu SAD-a, novac je počeo stizati”, naveo je Tramp.
“Nakon toliko godina otkako su Sjedinjene Države plaćale za druge, bio je to divan prizor”, rekao je i dodao: “Ali sada, kad nije bilo mene da kažem da moraju platiti, oni opet po starom.
Tramp je rekao da bi “ohrabrio Putina da radi šta god želi” sa članicama koje ne uplaćuju dovoljno.
Na događaju u sklopu predizborne kampanje u Južnoj Karolini u subotu Trump je rekao da “neće štititi od Rusije” zemlje koje ne ispunjavaju NATO-ove zahtjeve za obrambenu potrošnju, prenosi Index.hr.
“Zapravo, ohrabrio bih ih da rade šta god žele”, rekao je Tramp, dovevši u pitanje obveze saveza o kolektivnoj obrani.