VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: U odnosu NATO i Ukrajine fokus je na podršci

    Stoltenberg: U odnosu NATO i Ukrajine fokus je na podršci

    Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, ocijenio je danas da je u fokus Alijanse u odnosima sa Ukrajinom na podršci u borbi protiv “brutalne ruske invazije” i najavio nastavak opremanja ukrajinskih vojnih snaga ubojitim oružijem, uključujući i teško naoružanje i sisteme dalekog dometa.

    “Iako je Ukrajina pretendent na članstvo u NATO, fokus Alijanse je na pomoći u borbi protiv brutalne ruske invazije. Pomažemo im praktično, ubojitom i neubojitom opremom kao i u modernizacijom vojnih snaga, uključujući i tranziciju sa opreme iz sovjtskog perioda na modernu NATO opremu. To je naš fokus i ono što je najpotrebnije u našim odnosima sa Ukrajinom u ovom trenutku”, poručio je Stoltamebreg.

    Generalni skretar Alijanse je pred dvodnevni sastanak ministra odbrane NATO poručio da će se sa ukrajinskim ministrom odbrane razgovarati o tipovima potrebnog naoružanja i načinima isporuke, a za NATO samit, koji se održava krajem mjeseca u Madridu, najavio dogovor o sveobuhvatnom paketu pomoći Ukrajini.

    Stoltenberg je u Briselu ponovio da rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja najveću prijetnju evroatlanskoj bezbjednosti u posljednjim decenijama, optuživši Rusiju da je odgovorna za “smrt, razaranje i blobalne posljedice uključujući i krize u snabdijevanju hranom i energetikom”.

    “U ovako opasnom svijetu moramo da učinimo NATO snažnijim i da još više pomognemo našim partnerima. Donijećeemo odluke o dugoročnom pozicioniranju NATO kako bismo osigurali da možemo da odbranimo svaki dio teritorije saveznika u svakom trenutku i od svake prijetnje”, kaže Stoltenebrg.

    On je naveo da će, pored nastavka podrške Ukrajini i sopstvenog jačajanja, posebno na Istoku Evrope, NATO nastaviti da pruža praktičnu pomoć i drugim parnerima, uključujući i BiH i Gruziju.

  • Javio se Vesli Klark: Hajde da ih napadnemo

    Javio se Vesli Klark: Hajde da ih napadnemo

    Ruska invazija na Ukrajinu neće biti zaustavljena bez intervencije NATO-a, ocenio je bivši komandant NATO-a u Evropi general Vesli Klark.

    Kako prenosi poljski portal TVP, Klark je rekao da bi zapadni lideri, trebalo da se prisete sukoba u Bosni, gde je intervencija Alijanse zaustavila rat.

    Klark je pozvao na intervenciju NATO-a tokom onlajn diskusije koju je u ponedeljak organizovao istraživački centar Atlantskog saveta o situaciji u Ukrajini. On je naveo da Rusija ima preveliku prednost u vatrenoj moći, a da oružje do Ukrajine stiže presporo i da ga ima premalo.

    “Pošto to ne možemo isporučiti i ne možemo tolerisati poraz Ukrajine od Rusije, gledajući odnos snaga i gubitaka, i činjenicu da nećemo isporučiti avione i obezbediti PVO, o čemu zaista razgovaramo?, upitao je Klark.

    On je trenutnu situaciju uporedio sa onim tokom rata u bivšoj Jugoslaviji i agresije NATO.

    “Tek kada je Milošević shvatio da je došao do kraja onoga što može da uradi vojno, počeo je da želi diplomatsko rešenje. Čini mi se da moramo da razmišljamo o nezamislivom”, rekao je penzionisani američki vojnik.

    “Vreme je da se vratimo na lekcije koje smo naučili. Hajde da intervenišemo kod NATO. Hajde da to objavimo, hajde da uđemo tamo i kažemo Rusiji da stane, i hajde da je zaustavimo. Ne možemo je zaustaviti bez intervencije NATO”, dodao je Klark.

    Drugi učesnici diskusije, uključujući još jednog bivšeg komandanta NATO-a u Evropi, generala Fila Bridlava, takođe su ukazali na nedovoljnu pomoć Ukrajini, uključujući kada je reč o protivvazdušnoj odbrani, postulirajući njeno povećanje.

    General Klark je bio vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi (SACEUR) od 1997. do 2000. godine, a 1999. komandovao je NATO- agresijom na SRJ.

  • Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska je spremna blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO na duže od godinu osim ako dobije garanciju te dvije zemlje da će se pozabaviti kurdskim grupama koje Turska smatra terorističkim organizacijama.

    To je pitanje koje bi moglo poremetiti samit NATO u Madridu 29. juna, piše Gardian.

    Turska optužuje Švedsku i Finsku da skrivaju navodne članove Kurdistanske radničke stranke (PKK) i takođe se protivi njihovim odlukama iz 2019. da zabrane izvoz oružja u Ankaru zbog turskih vojnih operacija u Siriji.

    Turska je krenula u ofanzivu javne diplomatije kako bi istakla švedsku podršku kurdskim grupama u sjevernoj Siriji koje su povezane s PKK. PPK je u EU, SAD-u i Turskoj obilježena kao teroristička organizacija. Turska planira organizovati sastanak u vezi tog pitanja za vrijeme samita NATO.

    – Ovo je pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i spremni smo spriječiti njihovo članstvo čak godinu dana ako bude potrebno – rekao je Akif Sagataj Kilić, poslanik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i predsjednik Turskog parlamentarnog odbora za spoljnje poslove, piše Avaz.

  • Stoltenberg optimista: NATO ne vjeruje da će Turska blokirati ulazak Finske i Švedske

    Stoltenberg optimista: NATO ne vjeruje da će Turska blokirati ulazak Finske i Švedske

    NATO nema razloga da vjeruje da će Turska blokirati prijave Finske i Švedske za učlanjenje u ovu organizaciju, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg “Fajnenšel tajmsu”.
    “Ranije u ovom procesu nije bilo razloga za uvjerenje da će biti bilo kakvih problema”, rekao je Stoltenberg.

    On je naveo da je Turska “važan saveznik” i da “treba rješavati bezbjednosne primjedbe kada se pojave”, prenosi TASS.

    Stoltenberg je naveo da je i dalje moguće prevazići primjedbe Turske “u razumnom vremenskom okviru”.

    “Moj cilj je da Finska i Švedska postanu članice što prije. To se i dalje može postići brzo u poređenju sa drugim procesima prijema”, izjavio je generalni sekretar Alijanse.

    On je rekao da nije određeno da je krajnji rok za rješavanje ovog pitanja samit NATO-a koji će krajem jula biti održan u Madridu.

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je ranije da će blokirati ulzak dvije nordijske zemlje u NATO ukoliko ne promjene odnos prema terorističkim organizacijama, prvenstveno prema Radničkoj partiji Kurdistana.

  • NATO Ukrajini: Na kraju ćete morati

    NATO Ukrajini: Na kraju ćete morati

    Svaki mirovno dogovor ima svoju cenu, a na Ukrajini je da odredi koju, poručio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    On je u nedelju, nakon razgovora s finskim predsednikom, rekao da je cilj Alijanse da ojača poziciju Ukrajine tokom mirovnih pregovora sa Rusijom, ali je dodao i jednu “bolnu rečenicu”.

    “Svaki mirovni dogovor uključuje kompromis, uključujući i teritoriju.”

    Zatim je dodao da je Zapad spreman na to da plati cenu za to što vojno pomaže Ukrajinu, te da će KIjev morati da, u tom smislu, napravi neki kompromis prema Moskvi ukoliko želi da se konflikt okonča.

    “Mir je moguć. Jedino pitanje je koju cenu ste spremni da platite. Koliko teritorije, koliko nezavisnosti, koliko suvereniteta… ste spremni da žrtvujete za mir”, poručio je Stoltenberg.

    On, međutim, nije naznačio koje bi to kompromise Ukrajina trebalo da napravi, ističući da je “na onima koji će platiti najveću cenu toga da donesu odluku”, a da će za sve to vreme NATO i saveznici nastaviti da dostavljaju oružje, kako bi “ojačali njihovu ruku kada se mirovni pregovor eventualno postigne, navodi Raša tudej.

  • “Ako NATO ovde uđe, biće rata”

    “Ako NATO ovde uđe, biće rata”

    Moldavski političar Bogdan Cirdja kaže, komentarišući upozorenja da Zapad priprema vojno i političko prisajedinjenje zemlje Rumuniji, da to neće proći.

    Cirdja je za Sputnjik naveo da su se pojavili moćni geopolitički igrači, poput Rusije, Kine, Indije i Brazila koji su ozbiljna protivteža Zapadu i NATO-u. “Stoga im planovi za uništenje, slabljenje i rasparčavanje Rusije ne idu na ruku“, istakao je.

    Cirdja kaže da bi ambicije Rumunije i NATO-a u Moldaviji mogle bi da dovedu do građanskog rata u toj zemlji, a da bi reakcija Rusije u tom slučaju bila žestoka.

    “Ako NATO uđe na teritoriju Moldavije, to može automatski da izazove građanski rat, vojni sukob sa Pridnjestrovljem, a to će automatski izazvati odgovor Rusije, jer u Pridnjestrovlju ima oko 1.500 ruskih mirovnjaka, a tu je i najveće vojno skladište u Jugoistočnoj Evropi, koje se nalazi u Kolbasni”, smatra Cirdja.

    On je uveren da bi odgovor Moskve bio oštar i munjevit.

    “S obzirom na to da Rusija ima moćnu Crnomorsku flotu, koja je naoružana sistemima ‘Kalibar’, raketnim sistemima – ‘Oniks’ i hipersoničnim raketama ‘Kinžal’ niko ne sme da se igra sa Rusijom… Drugim rečima, na svaki pokušaj da se pipne Pridnjestrovlje i ruski mirovnjaci, odgovor će biti trenutan, veoma težak i porazan. Spreman sam da se kladim u to”, rekao je Cirdja, komentarišući upozorenja bivšeg predsednika Moldavije Igora Dodona da Zapad provocira destabilizaciju u Moldaviji kako bi opravdao “svoje vojno i političko pristupanje Rumuniji i raspoređivanje NATO trupa na teritoriji zemlje”, te da se procesi naoružanjavanja i antiruske histerije specijalno dešavaju da bi se opravdalo prisustvo NATO trupa na teritoriji Moldavije.

    Cirdja takođe navodi da je fenomen latente rumunizacije Moldavije već pokrenut, a da nezavisnost te zemlje “postoji samo na papiru”.

    On napominje da gotovo čitav državni vrh te zemlje već ima rumunsko državljanstvo, uključujući moldavsku predsednicu Maju Sandu, predsednika parlamenta Igora Grosu i premijerku Nataliju Gavrilicu, što se, kako je ocenio, verovatno dešava prvi put u istoriji zemlje.

    “Imamo građane sa rumunskim pasošima i državljanstvom na svim najvišim državnim funkcijama – u Vladi, Ustavnom sudu i tužilaštvu. Stigli smo dotle da i šef Tužilaštva za borbu protiv korupcije, koji je tek imenovan, ima američko državljanstvo. Čak je i šef Informaciono-bezbednosne službe (SIB), koja je pandan ruskog FSB-a, državljanin Rumunije. Dakle, specijalne, obaveštajne službe kontrolišu i vode državljani Rumunije, pa o kakvom onda suverenitetu i nezavisnosti države možemo govoriti?!”, ističe Cirdja.

    Cirdja ne isključuje ni mogućnost pripajanja Moldavije Rumuniji ako se ponove događaji iz 1918. godine, kada je Rusko carstvo propalo, izgubilo Prvi svetski rat, a Rumunija ušla u Rusije, na teritoriju Besarabije, i pod izgovorom da štiti ovu teritoriju, izvršila prisajedinjenje Moldavije.

    “Sada se može desiti isto kao i pre više od sto godina – ujedinjenja Poljska sa Ukrajinom, ujedinjenja Rumunija sa Moldavijom, sa Besarabijom”, dodao je ekspert.

    Prema njegovim rečima, strahovi da bi se to moglo dogoditi postoje među stanovništvom Moldavije, ima ih i na političkim marginama, posebno među opozicionim elitama koje se zalažu za nezavisnost i državnost zemlje.

    “Jasno je da takve namere postoje. Jasno je, i to nisu glasine, da su rumunski savetnici već u Ministarstvu odbrane i u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Šire se i glasine da u vojsci već ima predstavnika rumunske vojske. Štaviše, imamo i tajni sporazum od 2012. godine po kome u slučaju unutrašnjih nemira Rumunija može da nam pruži pomoć da obezbedimo stabilnost i suzbijemo te nemire uz pomoć žandarmerije, ako se obratimo Bukureštu sa takvim zahtevom. Taj ugovor formulisan je prikriveno, ali omogućava Rumuniji da iskoristi svoj vojni potencijal za stabilizaciju, kako je nazivaju, situacije”, kaže moldavski političar.

  • Više od 3.300 građana Srbije želi da tuži NATO

    Više od 3.300 građana Srbije želi da tuži NATO

    Advokat Srđan Aleksić izjavio je večeras da je dobio više od 3.340 zahtjeva građana Srbije koji bi željeli da tuže NATO alijansu zbog kancera kao posljedice upotrebe osiromašenog uranijuma.

    Imamo šansu pred našim sudom u Beogradu i dokazaćemo istinu i pravdu – rekao je Aleksić i dodao da pokretanje postupka očekuje na jesen.

    On kaže da odšteta može da ide od 100.000, pa i 300.000 evra, imajući na umu nanesenu štetu.

    Nemoguće je, kako navodi, da NATO ima imunitet koji su navodno dobili potpisivanjem Partnerstva za mir 2005. godine, jer retroaktivni imunitet ne postoji.

    • Pred sudom ćemo dokazati uzročno-posljedičnu vezu i NATO pakt će odgovarati za sve posljedice nastale upotrebom osiromašenog uranijuma – rekao je Aleksić za Tanjug i podsjetio da je njegov kolega Italijan uspješno dobio više od 300 pravosnažnih presuda i da nastavlja da pobjeđuje na sudu.

    On kaže da je italijanski advokat dio njegovog pravnog tima i da zajednički zastupaju građane Srbije, prije svega vojnike i policajce koji su branili zemlju.

    Aleksić je dodao da im se javljaju i Albanci iz Preševa i Bujanovca gdje je bačeno više od dvije tone osiromašenog uranijuma samo na Vranje, od ukupno 15 tona koliko su iz Alijanse priznali da su bacili.

    • Smatramo da je bačeno mnogo više i to ćemo na sudu uspjeti da dokažemo – rekao je Aleksić.

    On navodi da živi klijenti moraju da daju uzorak krvi, a od pokojnih će uzorci biti uzeti putem biopsije, kako bi u Torinu nano tehnologijom bilo utvrđeno prisustvo teških metala i osiromašenog uranijuma.

    Aleksić ističe da je zahvaljujući doktorki iz Torina i njenim izvještajima više od 300 presuda doneseno u korist italijanskih vojnika.

  • Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Bezbjednosna zabrinutost koju je Turska izrazila u protivljenju zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO je legitimna, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovdje se radi o terorizmu, o izvozu oružja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, prenosi agencija Rojters.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, moramo da zapamtimo i razumijemo da nijedan saveznik NATO nije pretrpio više terorističkih napada od Turske.

    Stoltenberg i Ninisto su rekli da će se razgovori s Turskom nastaviti, ali nisu dali naznake napretka u pregovorima, navodi britanska agencija.

    “Samit u Madridu nikada nije bio krajnji rok”, rekao je Stoltenberg, misleći na sastanak NATO u Madridu krajem juna.

    Poručio je da je Turska ključni saveznik za Alijansu zbog svoje strateške lokacije na Crnom moru između Evrope i Bliskog istoka.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje zapadnom odbrambenom savezu prošlog mjeseca, a kao odgovor na sukob u Ukrajini.

    Obje zemlje su naišle na protivljenje Turske, koja ih je optužila da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

  • Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusija će odgovoriti na jačanje NATO snaga u Poljskoj

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u subotu da će odgovor Moskve na povećanje NATO snaga u Poljskoj biti proporcionalan, javila je novinska agencija Interfax pozivajući se na ruskog diplomatu.

    “Odgovor će, kao i uvijek, biti proporcionalan i primjeren, s ciljem neutralizacije potencijalnih prijetnji sigurnosti Ruske Federacije”, citirao je Interfax Olega Tuapkina, šefa odjela Ministarstva vanjskih poslova zaduženog za odnose Rusije s Evropom.

    U Poljskoj se trenutno nalazi oko 10.500 vojnika NATO saveza, prije ruske invazije na Ukrajinu taj broj je iznosio nešto više od 1.000 vojnika.

    Najave dolaze nakon što je NATO nastavio sa jačanjem trupa na svome istočnom krilu. Trenutno je u zemljama Istočne Evrope i Baltika raspoređeno više od 40.000 NATO vojnika kao odgovor na agresivnu rusku politiku.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je prilikom posjete Litvaniji obećao da će povećati broj njemačkih trupa smještenih u ovoj državi te opremiti brigadu od 3.000 vojnika spremnih za prebacivanje u Litvaniju u bilo kojem trenutku.

  • NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirćea Džoana rekao je danas da ne vidi neposrednu vojnu opasnost po Švedsku i Finsku iz Rusije i uvjeren je da će članice koje teže ulasku u Sjevernoatlansku alijansu uspjeti da se priključe uprkos protivljenju Turske.

    Finska i Švedska su aplicirale za članstvo u NATO prošlog mjeseca, kao odgovor na ruski napad na Rusiju, ali ih je stopirala Ankara, koja ih optužuje da podržavaju i pružaju utočište kurdskim militantima i ostalim grupama koje Turska smatra terorističkim, prenio je Rojters.

    “Sigurni smo da će Švedska i Finska ući u naš savez. Saveznici su zabrinuti, ali i Turska ima neke zabrinutosti koje su legitimne kada je riječ o teroristima”, dodao je Džoana na Samitu demokratije u Kopenhagenu.

    Švedska i Finska su navele da osuđuju terorizam i da su otvorene za dijalog.

    Upitan za bezbjednostne garancije nordijskim zemaljama dok ne postanu članice NATO, Džoana je rekao da ne vidi pravi rizik za Finsku i Švedsku od Rusije.

    “Ne vidimo znakove iz Rusije da ima kapacitete ili namjeru da u ovom trenutku bude vojno agresivna protiv ove dvije zemlje. Možemo da tretiramo ovaj period uz povećani oprez, ali ne vidimo stvarni rizik sa vojnog stanovišta za Finsku i Švedsku”, naglasio je Džoana.