Oznaka: NATO

  • Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Petronijević istakao: Građani iz Republike Srpske mogu da tuže NATO

    Imunitet na koji se poziva NATO u slučaju dvije tužbe koje su protiv Alijanse zbog agresije 1999. godine podnesene Višem sudu u Beogradu, u ime oboljelih od kancera, potpuno je promašeno opravdanje. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim, smatra advokat Goran Petronijević.
    Petronijević je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a istakao da NATO kao pravni subjekat smatra da ima imunitet od krivičnog gonjenja i poziva se na odredbe sporazuma koji je sklopljen 2005. godine sa SRЈ, a koji je potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Vuk Drašković.

    “Ovim sporazumom daje se imunitet NATO vojnicima koji ne mogu odgovarati za krivična djela počinjena na teritoriji Srbije i pred našim sudovima. Ovo sada je građanska parnica za nanesenu štetu koja je nastupila upotrebom zabranjenih borbenih sredstava. Imam utisak da nisu razumjeli o čemu se radi ili imaju loš pravni tim”, kaže Petronijević.

    Petronijević kaže da je ovo svojevrsno ohrabrenje jer se NATO prvi put upustio u jednu sudsku parnicu.

    “Do sada se NATO nije ni obazirao na ovakve stvari. Ovoga puta se oglasio i rekao da ima imunitet i da imaju pasivnu legitimaciju da budu tužena strana u sporu”, kaže advokat.

    Za sada, ističe, postoje dvije tužbe koje su u proceduri i to su svojevrsni “probni baloni” da bi se vidjelo kako će srpsko pravosuđe reagovati.

    Petronijević je dodao i da građani iz Republike Srpske, čija su mjesta bombardovana, takođe mogu da tuže NATO, ali bi, kako kaže, prvo trebalo da se dobiju presude pred pravosuđem u Srbiji.

    “Tako bi trebalo postupiti imajući u vidu iskustva Italijana. Onda bi to bilo ozbiljno ohrabrenje. Ipak, treba imati u vidu i status bh. pravosuđa, odnosno pravosuđa u Srpskoj koji je trenutno pod velikim pritiskom sa strane”, ističe Petronijević.

    Petronijević podsjeća da su italijanski vojnici boravili na Kosovu gde je bačeno najviše projektila s osiromašenim uranijumom. A zahvaljujući italijanskim udruženjima veterana, naučnim istraživanjima i lekarskim analizama utvrđeno je da postoji direktna veza između boravka italijanskih vojnika na tlu koje je kontaminirano osiromašenim uranijumom i bolesti od kojih su oboleli.

    Oni su tužili su Italiju i NATO i dobili su postupke i protiv države i protiv Alijanse.

  • BiH pozvana na madridski samit NATO

    BiH pozvana na madridski samit NATO

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner, pozvana je na predstojeći NATO samit koji će biti održan u Madridu 29. i 30. Juna.

    Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodiće ministar odbrane Sifet Podžić, a samit će okupiti lidere NATO koji će u glavnom gradu Španije razgovarati o važnim pitanjima sa kojima se Alijansa suočava, saznaje Kliks.

    Dvodnevni skup u Madridu odrediće strateški smjer NATO za sljedeću deceniju i više, osiguravajući da Alijansa nastavi sa prilagođavanjem svijetu koji se mijenja i da milijardu ljudi, koliko stanovnika broje članice, čuva na sigurnom.

    Samit je sazvan s ciljem da se osigura da NATO nastavi ispunjavati svoju ključnu svrhu i najveću odgovornost, a to je osiguravanje kolektivne odbrane za svoje zemlje članice.

    Iako BiH nije članica NATO, Sjevernoatlantski savez je odavno prepoznao kao ključnog partnera na Balkanu, a naročito u vrijeme ruske agresije u Ukrajini.

    – Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni evroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog uticaja u regiji – rekao je Stoltenberg prošlog mjeseca nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.

    Uoči samita u Madridu Jens Stoltenberg izjavio je da će NATO proglasiti da Rusija više nije partner, nego prijetnja po sigurnost, mir i stabilnost.

  • Ovaj koridor bi mogao da postane prvo mjesto sukoba Rusije i NATO

    Ovaj koridor bi mogao da postane prvo mjesto sukoba Rusije i NATO

    Smještena na sjeveroistoku Poljske kod jugoistočne granice Litvanije, uska strateška teritorija poznata kao koridor Suvalki ponovo se našla u fokusu odbrambenih vojnih krugova kako se ruska invazija na Ukrajinu bliži petom mjesecu.

    Zapadni vojni planeri upozoravaju da će područje, koje se proteže dužinom od 100 kilometara duž litvansko-poljske granice, između Bjelorusije na istoku i ruske enklave Kaljiningrad na zapadu, vjerovatno biti jedna od prvih meta ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukoliko se rat u Ukrajini eskalira i njegove snage uđu u kinetičku konfrontaciju sa NATO, piše Politiko, nazivajući koridor “najopasnijim mjestom na svijetu”.

    Region Suvalkija, čija se topografija u Prvom svjetsku ratu pokazala kao prepreka za njemačku vojsku, je šumovit, močvarni teren sa jezerima, bez industrije i aerodroma.

    NATO procjenjuje da je upravo to područje najznačajnije i ključno za alijansu, jer ako dođe do sukoba sa Rusijom na Baltiku, upravo tuda bi trebalo da prođe NATO vojska do ugroženih područja. Uski kopneni koridor bio bi se ključan za prebacivanje NATO snaga na Baltik. Ali, tu su ruske snage iz enklave Kaljiningrad, kao i one grupisane u Bjelorusiji, koje alijansa smatra de fakto dijelom ruske vojske. Sinhronizovani napad sa boka odsjekao bi Baltik i Poljsku i omogućio ruskim trupama da za kratko vrijeme – prema studiji RAND iz 2016. za svega tri dana – pregaze Litvaniju, Estoniju i Letoniju, zbog čega se koridor i smatra “Ahilovom petom” NATO.

    “NATO će nas zaštititi”
    Na koridor izlazi južni litvanski grad Druškininkaj, čijim 12.000 žitelja nisu strana burna dešavanja ruske i evropske istorije. Car Nikolaj I ga je 1837. odredio za zvaničnu banju za ruske državne službenike a njegove mineralne vode privlačile su posjetioce centralne i istočne Evrope, čak i dok su invazione vojske Prusije, Poljske, Rusije i SSSR mijenjale kontrolu nad regionom. Tokom hladnog rata ovo je bila omiljena sovjetska destinacija, koja je danas dom najvećoj svjetskoj zatvorenoj snježnoj areni, kao i vodenom parku. Otkako je pokrenuta invazija Rusije na Ukrajinu, stanovnici Druškinkaja vjeruju da će biti bezbjedni i da će NATO zaštiti Litvaniju sa njenih 2,8 miliona stanovnika.

    – Zajednica vjeruje litvanskoj armiji i NATO i njihovom kapacitetu da osiguraju bezbjednost – navela je gradska administracija u pismenom saopštenju.

    Ramunas Šerpatauskas, koji vodi lokalni Litvanski streljački savez, dobrovoljnu miliciju koja postoji preko vijeka, kaže da je na istočnom frontu Litvanije za sada i dalje tiho. On smatra da Rusija neće pokušati ništa sve dok ima pune ruke posla u Ukrajini, ali ipak prati situaciju u pograničnom regionu koridora Suvalki.

    – Neki misle da nema svrhe da nas (Rusi) napadaju, ali mora da se ukaže da je ovo direktna zemljana ruta do Kaljiningrada. Ako budu u stanju da savladaju Ukrajinu, moguće je da sljedeći udarac padne ovdje – rekao je Šerpatauskas.

    Razlozi za strah
    Svježi podsjetnik na usku ivicu kojom Vilnjus korača pored Moskve dogodio se tokom vikenda, kad je litvanska nacionalna željeznica, u skladu sa evropskim sankcijama, objavila da više neće dozvoljavati tranzit određene robe preko svoje teritorije od Belorusije do Kaljiningrada, uključujući ugalj, metale i građevinski materijal. Na ovo je oštro reagovao guverner Kaljiningrada.

    – Smatramo da je ovo najozbiljniji prekršaj – rekao je Anton Alihanov, dodajući da će ovaj potez uticati na polovinu ruskog izvoza u enklavu.

    Vilnjus je takođe saopštio početkom aprila da je u potpunosti prekinuo uvoz gasa iz Rusije i da je prva od 27 zemalja Evropske unije koja se oslobodila energetske zavisnosti od Moskve.

    Litvanija je nedavno najavila kupovinu 18 samohodnih haubica od Francuske kako bi ojačala svoje odbrambene kapacitete a takođe planira, kako je prenio Gardijan, da uloži dodatnih 300 miliona evra u svoj vojni budžet za ovu godinu jer je rat u Ukrajini povećao bezbjednosnu zabrinutost u toj zemlji. Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas u aprilu je ukazao da Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkom regionu, i da je ono raspoređeno u Kalinjingradu još prije početka ruske invazije. On je još početkom februara, dok su rasli strahovi od invazije na Ukrajinu, rekao da će zatražiti od SAD da trajno stacioniraju trupe u Litvaniji. Prva država koja je izašla iz SSSR posebno je zabrinuta zbog ruske invazije, a nedavni pozivi na poništavanje njene “ilegalne nezavisnosti” samo su potpirili ove strahove.

    Glavni general Poljske Rajmund Andrzejčak rekao je “Politiku” da prekogranična saradnja između poljske i litvanske vojske nikad nije bila bolja.

    – Vidimo šta Rusi rade u Ukrajini i ne vjerujemo im. Moramo biti veoma, veoma spremni – upozorio je on.

    “Baltik će biti sljedeći”
    Bivši predsjednik Estonije Tomas Hendrik Ilves rekao je da je on smislio naziv “koridor Suvalki” 2015, nekoliko minuta prije sastanka sa Ursulom fon der Lajen, tada njemačkom ministarkom odbrane, u pokušaju da oglasi uzbunu zbog rupe u zapadnoj odbrani. Zabrinutost je da bi u konfliktu sa Zapadom Rusija mogla da uđu u koridor istovremeno sa istoka i zapada, odsjecajući baltičke zemlje Evropske unije od saveznica na jugu.

    – Ovo je velika ranjivost jer bi invazija odsekla Litvaniju, Letoniju i Estoniju od ostatka NATO – istakao je Ilves.

    Takav potez, ukazuje Politiko, odmah bi doveo do trenutnog suočavanja Moskve i nuklearnim oružjem naoružanih NATO članicama, gurajući svijet na ivicu fatalnog sukoba.

    Ilvesovo upozorenje Fon Der Lajenovoj, sada predsjednici Evropske komisije, bilo je reakcija na rusku aneksiju Krima 2014, ali ovaj scenario je stekao novu pažnju usljed invazije na Ukrajinu.

    Šta bi Putin dobio zauzimanjem koridora?

    Baš kao što Putin pokušava da stvori kopneni most između Rusije i poluostrva Krim, zauzimanjem Suvalki koridora mogao bi da poveže ruske trupe u Kalinjingradu, ključnoj ruskoj ispostavi, sa onima koji su stacionirani u Belorusiji, ruskom de fakto protektoratu.

    Iako nema razloga da se smatra da je napad neizbježan, djeluje da je Putin, kako piše Politiko, “oduševljen time što Zapad nagađa njegove sljedeće poteze”. Nedavno je hvalio podvige Petra Velikog, govoreći da je zemlja “ili suverena ili kolonija”, a takvi komentari sigurno nisu umirili Baltik. Još ulja na vatru dolio je prošle nedjelje Mihail Kasjanov, bivši Putinov premijer, predviđajući da će, ako Ukrajina padne, “baltičke države biti sljedeće”. U aprilu je isto tvrdio i ruski oligarh u egzilu Mihail Hodorkovski, prenosi Blic.

    Takođe, očekivani ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je podigao temperaturu u regionu. Prijem dvije skandinavske zemlje u alijansu mogao bi otežati Rusiji da odsječe Baltik od njenog ostatka, ali bi takođe pretvorio Baltičko more u ono što neki zovu “NATO jezerom”, što bi možda dalo Moskvi još više podsticaja da sagradi most do Kaljiningrada.

  • Stoltenberg: Ukrajini dugoročna podrška od strane NATO i EU

    Stoltenberg: Ukrajini dugoročna podrška od strane NATO i EU

    EU i NATO će nastaviti da pružaju dugoročnu podršku Ukrajini usljed sukoba, izjavio je generalni sekretar Alijanske Jens Stoltenberg.

    “Zadovoljstvo je da dočekam predsjednika Evropske komisije Ursulu fon der Lajen pred samit NATO-a u Madridu sljedeće sedmice. NATO i EU stoje uz Ukrajince, dok oni nastavljaju da se brane. Nastavićemo da podržavamo našeg bliskog partnera Ukrajinu na duže staze”, napisao je Stoltenberg na Twitteru.

    Stoltenberg i Fon der Lajenova sastali su se u sjedištu NATO-a u Briselu pred samit lidera u Madridu 29. i 30. juna, gdje se očekuje da će Alijansa usvojiti novi Strateški koncept koji odražava ključne bezbjednosne politike i izazove za narednu deceniju.

  • Rusiju čeka nova vijest, umješana i Kina

    Rusiju čeka nova vijest, umješana i Kina

    Učesnici predstojećeg samita NATO-a u Madridu saopštiće da Rusija više nije partner Alijansi, već “pretnja miru i stabilnosti”, izjavio je Jens Stoltenberg.

    “Proglasićemo da Rusija više nije partner, već pretnja našoj bezbednosti, kao i miru i stabilnosti”, rekao je on u intervjuu za tabloid “Bild am zontag”.

    Prema njegovim rečima, u novom strateškom konceptu NATO-a biće pomenuta i Kina, čije jačanje predstavlja izazov za interese, vrednosti i bezbednost NATO-a.

    Stoltenberg je ranije već izjavljivao da nova strategija NATO-a neće pomatrati Rusiju kao strateškog partnera. Rusija je označena kao strateški partner u aktuelnoj strategiji Alijanse, usvojenoj 2010. godine.

    Samit NATO-a u Madridu biće održan krajem juna.

    Rusija je više puta isticala da je NATO usmeren na konfrontaciju. Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavljivao je da dalje širenje Alijanse neće doneti veću bezbednost Evropi i da NATO ima agresivan karakter.

    Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin nazvao je njen cilj “zaštitom ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane režima u Kijevu osam godina”.

  • NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, rekao je u nedelju Jens Stoltenberg, Generalni sekretar NATO-a dok Rusija pojačava svoje napade na Ukrajinu.

    Stoltenberg je rekao da bi snabdijevanje ukrajinskih trupa najmodernijim oružjem povećalo šanse za oslobađanje njenog istočnog regiona Donbasa od ruske vojske, objavio je njemački list Bild am Sonntag.

    “Moramo se pripremiti za činjenicu da bi to moglo potrajati godinama. Ne smijemo odustati u podršci Ukrajini”, kazao je Stoltenberg.

    “Čak i ako su troškovi visoki, ne samo za vojnu podršku, već i zbog rasta cijena energije i hrane.”

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je u petak posjetio Kijev, također je tokom vikenda govorio o potrebi pripreme za dugi rat. To je značilo da se osigura da “Ukrajina dobije oružje, opremu, municiju i obuku brže od osvajača”, napisao je on u tekstu u londonskom Sunday Timesu.

    “Vrijeme je vitalni faktor. Sve će zavisiti od toga da li Ukrajina može ojačati svoju sposobnost da brani svoje tlo brže nego što Rusija može obnoviti svoj kapacitet za napad.”

    Obraćajući se novinarima u subotu, Johnson je naglasio potrebu da se izbjegne “umor od Ukrajine”. Saveznici moraju pokazati Ukrajincima da su tu da ih podržavaju dugo vremena, rekao je on.

    Ukrajina je dobila značajan poticaj u petak kada ju je Evropska komisija preporučila za status kandidata, odluka koju bi zemlje Evropske unije trebale podržati na samitu ove sedmice.

    To bi dovelo Ukrajinu na kurs da ostvari težnju koja se smatra nedostižnom prije ruske invazije 24. februara, čak i ako bi ulazak u EU mogao potrajati godinama.

  • “Više NATO raketa – više žrtava”

    “Više NATO raketa – više žrtava”

    Zemlje NATO očigledno će pokušati da angažuju sve svoje resurse da spreče uspeh ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, što će neminovno povećati broj žrtava, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Kijevski režim se neprekidno pumpa sve smrtonosnijim naoružanjem, posebno raketnom artiljerijom, što će neminovno povećati broj žrtava. Pojava takvih komada naoružanja u zoni sukoba već je dovela do povećanja uništavanja civilne infrastrukture u LNR i DNR”, poručila je Zaharova, prenosi agencija TAS S.

    Kako je rekla portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, to nikome na Zapadu ne smeta, to je za njih kolateralna šteta.

    “Glavna stvar je ne dozvoliti Rusiji da uspešno završi specijalnu operaciju u Ukrajini. Očigledno, svi resursi koji su dostupni u NATO i njegovim zemljama članicama biće iskorišćeni za postizanje ovog cilja”, smatra Zaharova.

  • Amerika napravila pogrešan korak? Velika greška

    Amerika napravila pogrešan korak? Velika greška

    Širenje NATO-a, bez obzira na mišljenje administracije Džozefa Bajdena, ne odgovara nacionalnim interesima, javlja američki mediji “Foks njuz”.

    Kako su naveli, moguće je da će američkom narodu učiniti medveđu uslugu.Kako se navodi u članku, mišljenje o prednostima ulaska Švedske i Finske u Severnoatlantsku alijansu je pogrešno, jer organizacija rizikuje ne samo da poveća troškove na nove učesnike, već i da izazove sukob sa Rusijom.

    “Preuzimati odgovornost da pomoću NATO-a štiti dve bogate evropske države, čija je neutralnost osigurala bezbednost i procvat na više od 70 godina, nije u nacionalnom interesu SAD. Činjenica je da će ih garancije bezbednosti naterati da idu u smeru kompromisa, da troše više resursa i da povećaju šanse za sukob sa neprijateljem koji ima nuklearno oružje”, objašnjava se u članku.

    Pritom, članstvo Helsinkija i Stokholma u NATO-u ima i realnu cenu. Američki mediji navode da će Vašington potrošiti na širenje Alijanse minimum osam milijardi dolara i trošiti još dodatnih 1,5 milijardi dolara godišnje.

    U članku se navodi i da je sadašnja američka administracija odredila pogrešne prioritete i da je više zainteresovana za dve bogate evropske socijaldemokratije, a ne za položaj SAD. U članku je akcenat stavljen i na stopu inflacije i na američki državni dug, koji je već dostigao 30,5 milijardi dolara.

    “Nedostatak dijaloga o ovoj važnoj temi i ocrnjivanje onih koji se usude da dovedu u pitanje prednosti širenja NATO-a, samo povećavaju rizik da će Sjedinjene Američke Države preceniti svoje snage, ili još gore, da će potencijalno uđi u sukob sa Rusijom koja ima nuklearno oružje. Posle decenija neuspeha u spoljnim odnosima koji su skupo koštali SAD, izabrani političari duguju američkom narodu više od preskupih zaduženja koja nisu povezane sa našom bezbednošću i ekonomskim prosperitetom”, zaključuje se u članku.

    Finska i Švedska su zbog događaja u Ukrajini 18. maja predale generalnom sekretaru NATO-a zahteve za stupanje u Alijansu.

    Turska je blokirala početak razmatranja tih prijava jer, kako je naveo turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, Ankara ne može da kaže “da” članstvu Finske i Švedske u NATO-u dok se ne uveri kakve su njihove veze s predstavnicima Radničke partije Kurdistana.

  • Razgovarali Erdogan i Stoltenberg u vezi sa članstvom Švedske i Finske u NATO

    Razgovarali Erdogan i Stoltenberg u vezi sa članstvom Švedske i Finske u NATO

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan imao je danas telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, tokom kojeg je izjavio da Turska neće promijeniti stav u vezi sa članstvom Švedske i Finske, sve dok ove zemlje Ankari ne daju pismene garancije o borbi protiv terorizma.Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je ukazao na neophodnost koraka Švedske i Finske koji bi otklonili legitimnu zabrinutost Turske. Predsjednik je istakao da je napredak u ovom procesu nemoguć bez pismenih obaveza ovih država u vezi sa promjenom paradigme o borbi protiv terorizma i saradnji u odbrambenoj industriji – saopšteno je iz predsjednikovog kabineta, prenosi agencija TASS.

    Turski lider je ranije danas ponovio pred parlamentom da se stav Ankare po pitanju članstva Švedske i Finske u NATO neće promijeniti, sve dok ove zemlje ne promijene stav prema terorizmu.

  • Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je prilikom posete francuskim i savezničkim trupama u bazi NATO-a u Rumuniji da će učiniti sve da se zaustavi napredovanje ruskih snaga u Ukrajini.

    „Učinićemo sve da zaustavimo ruske ratne snage, da pomognemo Ukrajincima i njihovoj vojsci i da nastavimo da pregovaramo“, naveo je Makron francuskim trupama i trupama drugih zemalja članica NATO u vojnoj bazi u Rumuniji, prenosi Rojters.

    Makron je juče u Rumuniji započeo trodnevnu posetu južnom krilu NATO-a, prilikom koje će boraviti i u Moldaviji, a sutra će verovatno, krenuti u Kijev, u koji bi istog dana trebalo da dođu i nemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi, navodi Rojters, pozivajući se na dva neimenovana diplomatska izvora.

    Predsednik Francuske je poslednjih nedelja u više navrata izjavljivao da je od vitalnog značaja da se ne ponižava Rusija kako bi se nakon okončanja borbi moglo pronaći diplomatsko rešenje i nastavio je da drži otvorene komunikacione kanale sa Kremljom, navodi britanska agencija.

    Francuska predvodi borbenu grupu NATO-a u Rumuniji koja broji oko 800 vojnika, uključujući 500 francuskih i oko 300 vojnika iz Holandije i Belgije.