Članice NATO-a će tokom samita u Madridu, koji počinje danas, donijeti odluku u vezi sa povećanjem broja snaga visoke spremnosti na više od 300.000, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.
On je pred samit rekao da će se tokom sastanka razgovarati o transformaciji snaga NATO-a za odgovor.
Stoltenberg je naglasio i da će NATO tokom samita promijeniti način izražavanja o Rusiji, koja je u posljednjoj strategiji iz 2010. godine i dalje opisivana kao strateški partner saveza.
Bivši ruski predsjednik Dimitrij Medvedev u razgovoru za list Argumenty i Fakty kazao je da bi bilo kakvo zadiranje stranih sila u status Krima značilo početak novog svjetskog rata.
Nekadašnji predsjednik Ruske Federacije kazao je da bi status Ukrajine kao članice NATO-a za njegovu državu “bilo mnogo opasnije pitanje od ulaska Švedske i Finske u taj savez jer sa tom državom postoje neriješeni teritorijalni sporovi”.
“Za nas, Krim je dio Rusije. I to znači zauvijek. Bilo kakav pokušaj zadiranja u Krim je objava rata našoj zemlji”, rekao je Medvedev.
Sada zamjenik predsjedatelja Vijeća sigurnosti Rusije, Medvedev je također rekao da ako se Finska i Švedska budu pridružile NATO savezu, Rusija namjerava učvrstiti svoje granice i da bi bila “spremna za odmazdu” što bi moglo uključivati i postavljanje hipersoničnih projektila Iskander “na njihov prag”.
“Zapad nas, kao i obično, podcjenjuje. Ovo nije prvi put u našoj historiji da smo na sve načine stavljeni pod pritisak. Moramo se osloniti isključivo na vlastite resurse i inteligenciju. Ni u najtežim vremenima nismo podlegli pritiscima. Siguran sam da će i sada biti isto”, istakao je Medvedev.
Nekadašnji predsjednik kazao je i da osjeća duboko poštovanje prema ukrajinskom narodu.
“Građane Rusije s njim povezuju najbliže veze, rodbinske, historijske, kulturne. Posljednjih godina Ukrajinci su imali tešku situaciju. Nasumične i čudne figure u predsjedničkoj fotelji, stalni pokušaji Zapada da od Ukrajinaca napravi poslušne sluge doveli su do ekonomskih poteškoća. Ali siguran sam da će ukrajinski narod prebroditi ova iskušenja. Uopšte nisam siguran da će taj model biti povezan sa Evropskom unijom. Štaviše, ponavljam, šanse Ukrajine da joj se pridruži, uprkos statusu kandidata, su iluzorne”, zaključio je.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, rekao je da će ubuduće broj snaga NATO-a za brzo reagovanje biti 300.000, umjesto dosadašnjih 40.000 vojnika.
Stoltenberg je, najavljujući jačanje odbrambenih kapaciteta, rekao da to uključuje i opremu i skladištenje vojnih zaliha, te naglasio da se radi o najvećem “remontu” Alijanse još od hladnog rata.
Prema njegovim riječima, potrebno je više ulaganja kako bi se realizovao taj plan.
On je na konferenciji za novinare pred samit rekao da će se tokom sastanka razgovarati o transformaciji snaga NATO-a za odgovor i povećati broj jedinica visoke spremnosti, prenijele su RIA Novosti.
“Alijansa će poboljšati svoje sposobnosti da ima više od 300.000 vojnika u visokoj pripravnosti”, kazao je Stoltenberg.
Generalni sekretar NATO-a objavio je nove podatke u vezi s trošenjem sredstava Alijanse, koji pokazuju da će se ove godine osmi put uzastopno povećati ulaganje.
Stoltenberg je otkrio da će saveznici do kraja godine uložiti dodatnih više od 350 milijardi dolara, u skladu s dogovorom postugnutim 2014. godine.
Naglasio je da će NATO tokom samita promijeniti način izražavanja o Rusiji, koja je u posljednjoj strategiji iz 2010. godine i dalje opisivana kao strateški partner Saveza.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu u vezi s kojim ćemo se saglasiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno poručiti da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj bezbjednosti, vrijednostima i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”, naveo je Stoltenberg.
Prema pisanju RIA Novosti, Stoltenberg je najavio da će lideri Alijanse u novom desetogodišnjem strateškom konceptu označiti Rusiju kao najveću prijetnju kolektivnoj bezbjednosti.
On je dodao da priznavanje Rusije kao bezbjednosne prijetnje NATO-u ne znači odricanje kontakata s Moskvom, mada dijalog u punom obimu nije moguć.
“Članice NATO-a će tokom samita prvi put razgovarati i o Kini i o izazovima koje postupci Pekinga predstavljaju za bezbjednost, interese i vrijednosti Alijanse”, izjavio je Stoltenberg.
Na samitu će biti govora i o pristupu Saveza raznim drugim izazovima, uključujući terorizam, kibernetičke i hibridne prijetnje.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definisana kao “najveća i najdirektnija pretnja našoj bezbednosti”.
U poslednjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine, Rusija je definisana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu o kojem ćemo se dogovoriti u Madridu. Očekujem da saveznici jasno stave do znanja da Rusija predstavlja direktnu pretnju našoj bezbednosti, našim vrednostima, međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
NATO će se saglasiti u vezi sa novim paketima pomoći partnerima, uključujući BiH, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
On je na konferenciji za novinare pred sutrašnji samit NATO Madridu rekao da će Alijansa produbiti saradnju sa svojim najbližim partnerima.
– Usvojićemo nove pakete pomoći partnerima Gruziji, BiH, Moldaviji, Mauritaniji i Tunisu – istakao je Stoltenberg.
Stoltenberg je najavio da će Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja prvi put učestvovati na samitu Alijanse, te da će se učesnicima pridružiti Gruzija i EU.
Prema njegovim riječima, očekuje se napredak u vezi sa zahtjevima Finske i Švedske za učlanjenje u NATO.
Pronađeni su dokazi da se aerodrom Severodonjeck pripremao da postane ozbiljna baza NATO u blizini granica sa Rusijom, izjavio je za Sputnjik pomoćnik čečenskog lidera za vojsku Apti Alaudinov.
“Imamo informacije, baze dokaza da se aerodrom u gradu Severodonjecku, zapravo, pripremao za bazu NATO-a, trebalo je da bude glavni aerodrom na teritoriji koja se graniči sa Ruskom Federacijom, uz naše granice, i trebalo je da se podignu ozbiljni kampovi (NATO) – sa avionima, oružjem i opremom. U suštini, verovatno, za pripremu napada na Rusku Federaciju”, objasnio je Alaudinov.
NATO bi na predstojećem samitu koji će biti održan od 28. juna mogao da donese odluku o najvećem razmeštanju vojnih snaga još od završetka “Hladnog rata”.
Prema pisanju lista “Pais”, saveznici u NATO-u su spremni da se uključe u intezivnu trku u naoružanju, kako bi pretvorili istočnu Evropu u utvrđenje s hiljadama vojnika i velikom količinom vojne opreme.
Alijansa namerava da da do znanja da je u stanju borbene gotovosti i da je spremna da odgovori na agresiju protiv bilo koje države-članice, navodi list.
NATO na samitu u Madridu namerava da podstakne povećanje vojnih budžeta saveznika. Izvori lista navode da pojedine zemlje žele da umesto sadašnjeg prisustva na istočnom boku Alijanse, koje je zasnovano na borbenim grupama, uvedu brigade.
U ovom trenutku formacije NATO-a imaju oko hiljadu do 1.600 vojnika, dok bi formiranje brigada podrazumevalo najmanje dva puta veći broj vojnika, a to podrazumeva i opremanje tih formacija novijim naoružanjem.
Kako piše list, pojedini saveznici čak postavljaju pitanje o razmeštanju divizija pod komandom generala, što podrazumeva prisustvo do 15.000 vojnika.
Tokom samita u Madridu biće usvojena nova strateška koncepcija NATO-a.
Prema informacijama izvora lista, taj dokument će okončati veze s Moskvom. Rusija će biti označena kao direktna pretnja u tom dokumentu, a što se tiče Kine, evropski saveznici se zalažu za to da se ne pojačava napetost u odnosima s Pekingom. Kina neće biti označena kao pretnja, nego kao geostrateški i sistemski izazov.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je jučer Stoltenbergu da Švedska i Finska tek trebaju poduzeti “konkretne i iskrene” korake da se ublaži zabrinutost Turske prije njihovog predloženog ulaska u NATO.
Turska je trenutno jedina članica NATO-a koja je javno blokirala početak procesa primanja Švedske i Finske u ovaj blok, navodeći kao razlog navodnu podršku tih zemalja zabranjenoj Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK), što ove zemlje kategorično odbijaju.
Do samita NATO-a u Madridu ostalo je manje od sedmicu, a Turska još uvijek očekuje da će Švedska i Finska “promijeniti svoj stav” u vezi s PKK-om.
Jedan od Erdoganovih uslova za podršku NATO aspiracijama dviju zemalja je da garantuju da će ukinuti embargo na oružje i obećaju da neće pribjegavati sličnim taktikama u budućnosti.
U odvojenom telefonskom razgovoru sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u subotu, Erdogan je ponovio svoj zahtjev za izručenje ili deportaciju određenih osoba, no nije poznato o kojim se osobama radi.
Situacija u Ukrajini najvjerovatnije će biti riješena pregovorima, ocijenio je šef NATO Jens Stoltenberg.
„Taj rat će se najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom. Mi smo odgovorni za to da Ukrajini osiguramo maksimalno snažnu poziciju i da joj pomognemo da ostane suverena i nezavisna evropska nacija. Najbolji način da se to uradi je da se pruža jak vojna i ekonomska podrška i da se nastavi sa oštrim sankcijama protiv Rusije“, rekao je Stoltenberg u intervjuu za španski „Pais“.
On je dodao da NATO pomaže Ukrajini jer Ukrajina to traži.
Stolteneberg kaže i da „nema totalnog rata između Rusije i NATO“.
Intervju prethodi samitu Alijanse koji se održava od 28-30. juna u Madridu.
Generalni sekretar je ranije rekao da će na samitu biti saopšteno da Rusija više nije partner NATO već prijetnja miru i stabilnosti, a takođe se očekuje da lideri donesu odluku o novoj raspodjeli snaga u Evropi i da odobre novi paket vojne pomoći Ukrajini.
Zemlje-članice NATO, koje su isprovocirale pogoršanje situacije vezane za konflikt u Ukrajini, opasno balansiraju na ivici direktnog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.
“Ruski stavovi su zasnovani isključivo na logici obuzdavanja čak i u uslovima kada zemlje NATO-a, koje su sebe proglasile žnuklearnom alijansomž, dolile ulje na vatru po pitanju ukrajinske krize i pokrenule hibridni rat protiv Rusije. Te zemlje opasno balansiraju na ivici direktnog oružanog sukoba sa Rusijom”, upozorila je Zaharova.
Ona je ponovila stav Rusije da Moskva nikada nikome nije prijetila nuklearnim oružjem.
“Sve dok postoji nuklearno oružje, logika obuzdavanja i dalje služi kao način da se spriječe sukobi širokih razmjera. Rusko stanovište je zasnovano na tome da ne treba dopustiti nuklearni rat”, naglasila je ona.
Dodala je i da Rusija ostaje pri stavu da se neće priključiti Sporazumu o zabrani nuklearnog naoružanja jer to neće, kako je kazala, doprinijeti smanjenju nuklearnih rizika.
Ovaj komentar Zaharove uslijedio je kao reakcija na prvu konferenciju članica Sporazuma o zabrani nuklearnog naoružanja koja je ove nedelje održana u Beču, prenosi Sputnjik.