VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Finski ministar odbrane o ulasku u NATO – Moguće je odugovlačenje

    Ministar odbrane Finske Antti Kaikkonen analizirao je trenutno sigurnosno-političku situaciju u ovoj državi te se osvrnuo na eventualni datum kada bi Finska mogla postati punopravna članica NATO saveza.

    Članstvo Finske u NATO-u trenutno je u procesu ratifikacije, a svaka od država kroz parlamente mora odobriti ulazak Švedske i Finske u ovu vojnopolitičku alijansu.
    Za sada, 23 države su ratificirale članstvo ovih zemalja u NATO-u, dok se čeka odluka još sedam članica. Prema zvaničnim podacima, Finska i Švedska još uvijek čekaju odluke parlamenata Španije, Portugala, Grčke, Slovačke, Češke Republike, Mađarske i Turske.

    “Mi smo prilično dobro svjesni napretka u parlamentarnom procesu svake od preostalih zemalja”, rekao je ministar odbrane.

    Kada je riječ o datumu ulaska Finske u NATO, Kaikkonen je govorio o nekoliko opcija.


    “U najboljem slučaju, Finska će za nekoliko mjeseci, pa i do kraja godine biti punopravna članica NATO-a. Međutim, moguće je očekivati da će se proces odugovlačiti. Trebamo biti psihički spremni za to”, pojasnio je.

    Između ostalog, ministar odbrane je govorio i o odnosima Finske i NATO-a.

    “Učešćem u operacija u Afganistanu, Finska je stekla reputaciju uvaženog i pouzdanog partnera. Bilateralna i multilateralna odbrambena saradnja se produbila, a naš status zemlje partnera NATO-a porastao je na visok nivo”, zaključio je ministar odbrane Antti Kaikkonen.

  • Novo zaoštravanje?

    Novo zaoštravanje?

    Dodatno se zaoštravaju odnosi NATO-a i Rusije. Nova upozorenja stižu iz Moskve.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov ocenio je kao izuzetno rizičnu destruktivnu politiku NATO-a kojom ignoriše “crvene linije” koje je obeležila Moskva.

    On je u intervjuu za ruski list Izvestija rekao da to vodi daljoj eskalaciji koja može dovesti do ti do do vojnog sukoba nuklearnih sila sa teškim posledicama.

    Rjabkov je ukazao i na rizike upotrebe nuklearnog oružja i ukazao da zemlje sa nuklearnim arsenalom moraju da se pridržavaju postulata o neprihvatljivosti međusobnog rata.

    „Sa zaoštravanjem ukrajinske krize, koja je nastala krivicom kijevskog režima i njegovih zapadnih pokrovitelja, ova poruka ne samo da nije izgubila na aktuelnosti, već je dobila i dodatni značaj“, naglasio je Rjabkov.

    On je podsetio da ruska doktrina hipotetički dozvoljava upotrebu nuklearnog arsenala isključivo kao odgovor na agresiju upotrebom oružja za masovno uništenje protiv same Rusije i njenih saveznika ili u slučaju kada je ugroženo samo postojanje zemlje.

    „Drugim rečima, upotreba nuklearnog oružja od strane Rusije moguća je samo kao odgovor na napad – za samoodbranu u vanrednim okolnostima. Tu nema mesta nagađanjima i fantazijama“, rekao je Rjabkov.

  • NATO upozorio Rusiju: Hitno povucite

    NATO upozorio Rusiju: Hitno povucite

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je Rusiju da povuče svoje trupe iz nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini.

    On je izjavio da je od ključnog značaja da se obezbede uslovi da predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posete to postrojenje.

    “Hitno je potrebno dopustiti da se obavi inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju i garantuje povlačenje svih ruskih snaga”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

    On je istakao da činjenica da su ruske vojne snage zauzele nuklearnu elektranu Zaporižje predstavlja ozbiljnu pretnju za bezbednost i zaštitu tog postrojenja.

    “To povećava rizik od moguće nuklearne nesreće ili incidenta i ugrožava stanovništvo Ukrajine, susednih zemalja i međunarodne zajednice”, dodao je Stoltenberg.

    Ujedinjene nacije imaju logističke i bezbednosne kapacitete da podrže posetu inspektora IAEA ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporozje, a uslov je da se i Rusija i Ukrajina slože s tim, rekao je ranije portparol UN Stefan Dižarik.

    On je tako odgovorio na optužbu Rusije da su UN blokirale posetu inspektora IAEA najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, koju je Rusija zuzela u martu.

    Blinken osudio ruske akcije u zoni nuklearke
    Državni sekretar SAD Entoni Blinken osudio je, u razgovoru sa šefom ukrajinske diplomatije Dmitrom Kulebom, ”ruske akcije u i oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje”, ponovivši, takođe, nastavak američke pomoći ukrajinskim odbrambenim potrebama, saopštio je danas Stejt department.

    Blinken je, kako je naveo portparol Stejt departmenta Ned Prajs, potvrdio da će SAD nastaviti da pozivaju na “okončanje svih vojnih operacija u ili u blizini ukrajinskih nuklearnih objekata, vraćanje pod punu kontrolu Ukrajine tih objekata, kao i poziv Moskvi da okonča rat koji je izabrala protiv svog suverenog suseda”.

    Američki državni sekretar je pohvalio ukrajinske vlasti i operatore (nuklearnih postrojenja) zbog zalaganja za nuklearnu sigurnost i bezbednost u sadašnjim uslovima.

    Nuklearka Zaporožje, najveća u Evropi, pod kontrolom je ruske vojske i u poslednjih nekoliko dana, kako navodi ruska strana, režim u Kijevu je izveo više napada na područje nuklearke koristeći dronove, tešku artiljeriju i višecevne raketne bacače.

    Neke od raketa pogodile su infrastrukturu nuklearke, uključujući objekte za skladištenje nuklearnog otpada, navodi Tas s.

    S druge strane, ukrajinske vlasti tvrde da je područje nuklearke na udaru ruskih snaga.

  • Grenel: Vučić bio detaljan, Kurti da pokaže istu posvećenost

    Grenel: Vučić bio detaljan, Kurti da pokaže istu posvećenost

    Bivši specijalni izaslanik predsjednika SAD za pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel izjavio je danas da ljudi u sjedištu NATO vjeruju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas u Briselu bio detaljan i od pomoći,

    Dodao je da bi, s druge strane, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti trebalo sada da pokaže istu takvu posvećenost sporazumnom rješenju u dijalogu.

    “Veruju da je (Vučić) bio promišljen u svom pristupu”, objavio je Grenel na Twitteru.

    Kako je rekao Grenel, Aljbin Kurti sada mora da pokaže ”istu posvećenost sporazumnom rešenju, a ne jednostranim zahtjevima”.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg imao je danas odvojene sastanke sa Vučićem i Kurtijem.

  • Vučić razgovarao sa Stoltenbergom

    Vučić razgovarao sa Stoltenbergom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je danas u Brisel, gdje se sastao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom.

    Da bi se eskalacija izbjegla, NATO pomno nastavlja da prati sve na terenu. KFOR je spreman da interveniše, da se obezbijede sigurna okolina i okruženje na Kosovu – rekao je Stoltenberg nakon sastanka sa Vučićem.

    On je rekao da NATO nastavlja da sarađuje sa Srbijom, kao i da je bilo riječi o ratu u Ukrajini.

    – Napadi na nuklearnu elektranu predstavljaju ozbiljne prijetnje po bezbjednost – rekao je šef NATO.

    Vučić je nakon sastanka rekao da se ne moraju uvijek sve stvari vidjeti istim očima, ali i da Srbija poštuje KFOR i NATO.

    – Nastavljamo da poštujemo mandat KFOR u skladu sa rezilucijom 1244. Za nas su mir i stabilnost prioritet. Srbija će se držati međunarodnog javnog prava, rezolucije, Briselskog sporazuma. Razgovori sutra će biti teški – rekao je Vučić.

    Kako je naveo, ponovio je Stoltenbergu da Srbija ostaje vojno neutralna zemlja.

    – Svima smo dojadili u Briselu, znam da im je teško da slušaju naše jadikovke i žalopojke. Mi smo naši poziciju objasnili, dostavio sam listu upada na sjever Kosova, napade na srpsko stanovništvo – rekao je Vučić.

    Poslije sastanka sa Vučićem, predviđeno je da Stoltenberg razgovara i sa prištinskim premijerom Aljbinom Kurtijem.

    Uoči odlaska u Brisel, Vučić je rekao da ne zna šta može da očekuje od razgovora, ali je istakao važnu ulogu NATO i KFOR na Kosovu i Metohiji.

    Nakon ovog, slijede sastanci sa izaslanicima za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčkom i izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

    Tokom sutrašnjeg dana na agendi su razgovori sa šefom evropske diplomatije Žozepom Boreljom i izaslanikom Lajčkom, nakon čega će, u okviru dijaloga Beograda i Prištine i uz evropske posrednike, uslijediti sastanak i sa Kurtijem, piše Blic.

  • Kojić poručio da RS ne može ni da razmišlja o pristupanju NATO

    Kojić poručio da RS ne može ni da razmišlja o pristupanju NATO

    Republika Srpska ne može ni da razmišlja o pristupanju NATO-u s obzirom na to šta je taj vojni savez učinio srpskom narodu na ovim područjima i u misijama u BiH, izjavio je Srni direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
    Kojić je naveo da se, imajući u vidu podatke o posljedicama dejstava NATO-a, postavlja logično pitanje da li Srbi mogu razmišljati o pristupu ovom savezu, za šta se zalažu Bošnjaci, kao i o podršci učešću Alijanse u bilo kojoj misiji u BiH.

    “Naravno da ne možemo, jer to je neko ko je bio spreman da ubija nedužne ljude, da korištenjem osiromašenog uranijuma pravi kontaminirano područje za buduće generacije”, rekao je Kojić.

    On je napomenuo da je za vrijeme NATO bombardovanja Republike Srpske od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine, prema istraživanjima koje je ovaj centar objavio u knjizi “Namjernom silom na Republiku Srpsku”, poginulo najmanje sedam civila, 46 pripadnika Vojske Republike Srpske i petoro lica koja su bila na radnoj obavezi, te ranjeno 98 srpskih vojnika i najmanje 21 civil.

    “To sigurno nije konačan broj i još se radi na kompletiranju podataka žrtava koji se pominju u više izvora. Naše istraživanje je potvrdilo da su u napadu na Srpsku korišteni najsavremeniji tipovi oružja, da je počinjena ogromna materijalna šteta, a da su najveće posljedice surove NATO kampanje ljudske žrtve”, istakao je Kojić.

    On je rekao da je, prema dokumentaciji koju je koristio ovaj centar, nesporno utvrđeno da je korištena municija sa osiromašenim uranijumom, te da se ta najmoćnija vojna sila na svijetu otvoreno stavila na raspolaganje jednoj od strana u sukobu, čime je omogućena prednost bošnjačkim i hrvatskim jedinicama, koje su krenule u opštu ofanzivu na srpske položaje, što je dovelo do masovnog progona Srba sa okupiranih dijelova teritorije Srpske.

    Kojić je naveo da je u operaciji “Namjerna sila” bilo uključeno više od 5.000 vojnika NATO-a iz 15 država, 400 letjelica, među kojima 222 borbena aviona i da je bačeno je 1.026 bombi.

    On je dodao da su uz NATO avijaciju istovremeno djelovale i snage za brza dejstva sa položaja na Igmanu, i to po položajima u okolini Sarajeva.

    Kojić je rekao da je, prema podacima Centra, prvo dejstvo NATO avijacije na Vojsku Republike Srpske zabilježeno još 28. februara 1994. godine kada su lovci NATO-a napali četiri aviona Vojske Republike Srpske i kada su poginula tri srpska pilota.

    On je podsjetio da se do podataka došlo sistematičnim istraživanjem i prikupljanjem dokumetacije iz više izvora, kao i da su svi navedeni u publikaciji Centra koja je promovisana na Beogradskom sajmu 2017. godine.

  • “Famozni NATO paket za BiH neće proći”

    “Famozni NATO paket za BiH neće proći”

    Posebne mjere za BiH koje je najavio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ne mogu proći zbog protivljenja Republike Srpske, a jedino što bi Alijansa mogla da uradi je da okupira Srpsku.

    Smatra ovo dekan Fakulteta za bezbjednost iz Banjaluke Predrag Ćeranić.

    Komentarišući prepisku ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji je

    rekao da Alijansa priprema posebni paket mjera čiji je cilj da doprinese očuvanju stabilnosti i mira u BiH, Ćeranić je istakao da Turkovićeva postupa neovlašteno, jer je Predsjedništvo BiH nadležno za spoljnu politiku, odbranu i druga pitanja od interesa za bezbjednost zemlje.

    – Međutim, praksa u BiH je postala da svako tjera po svome, naročito ministri SDA koji sprovode politiku koja se dogovara u njihovoj partiji i ne obaziru se na mišljenje legitimnih predstavnika druga dva konstitutivana naroda – rekao je Ćeranić večeras za Sputnjik.

    On je istakao da javnosti još u potpunosti nije poznato koji je to paket mjera NATO preduzima, ali ono što je na institucijama BiH, tamo gdje predstavnici Republike Srpske odlučuju shodno zakonskim rješenjima i ustavu, sigurno je da neće pristati ni na šta što ugrožava suverenitet Srpske i što je dogovoreno na toj bilateralnoj liniji Stoltenberg – Turković.

    – E sad, NATO može okupirati Srpsku i BiH, ali to je sad već drugo pitanje, to su već drugi odnosi – rekao je Ćeranić.

    On je istakao da, što se tiče Turkovićeve, njeno ponašanje, ovaj potez, a i sve što je ranije činila zaslužuje samo osudu.

    – Ti potezi doprinose samo razgradnji BiH, a oni koji razgrađuje BiH, to su sigurno ministri poput Bisere Turković – ocijenio je Ćeranić.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da predstavnik Srpske u Predsjedništvu BiH Milorad Dodik neće biti saglasan ni sa čim što je na štetu Republike Srpske i da će, ukoliko bude preglasan, na potezu biti Narodna skupština Srpske koja će se oglasiti povodom zaštite nacionalnog interesa.

    – Do sada u nekoliko navrata nije imao tu većinu, međutim ukoliko je nešto od krucijalne važnosti kao što pretpostavljam da je ovo, onda je za očekivati da i druge partije sa sjedištem u Srpskoj daju tim povodom podršku članu Predsjedništva iz Srpske gospodinu Dodiku u zaustavljanju bilo čega što može nauditi Srpskoj – rekao je Ćeranić.

    Na pitanje da li NATO može prijetnjama i ucjenama da “sruši” većinu u parlamentu Srpske, Ćeranić je ocijenio da ne može, podsjećajući da je i ranije bilo prijetnji.

    – Sigurno je da uopšte strani faktor pokušava da izvrši pritisak i utiče na ishod predstojećih oktobarskih izbora i sigurno je da može biti tih pritisaka, ali je vrlo važno da političke partije budu saglasne i jedinstvene u odbrani nacionalnih interesa. To se nekad događalo, neki put nije. Drugo je pitanje ako žele da se ponašaju kao što su se ponašali u bliskoistočnim državama. To mi ne možemo zaustaviti – zaključio je Ćeranić.

  • Kakav set mjera NATO sprema BiH

    Kakav set mjera NATO sprema BiH

    Izjava generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako taj Sjevernoatlanski savez razvija set mjera posebno skrojenih za BiH, izazvalo je raspravu u javnosti o tome šta taj set mjera uopšte podrazumijeva.

    Stoltenberg je, naime, set mjera pomenuo u pismu upućenom ministarki spoljnih poslova BiH, Biseri Turković, ali nije precizirao o kakvom setu mjera se radi niti je otkivao ikakve detalje oko toga.

    On je napisao odgovor Turkovićevoj na pismo koje je ona ranije poslala u NATO, a u kojem je navela da se “BiH suočava sa brojnim izazovima, a u svjetlu aktuelnih dešavanja u Evropi i regionu”.

    – Ruska agresija na Ukrajinu je fundamentalno potkopala evropsku bezbjednost. Zato je NATO spreman nastaviti podržavati partnere koji mogu biti izloženi malignom uticaju i pritisku, kako bi ojačao njihovu otpornost. Kao što znate, NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu sa vašim potrebama – naveo je Stoltenberg.

    Njegovo pismo izazvalo je oprečne reakcije političara i javnosti oko toga da li je Stoltenberg pisao na pravu adresu, ali i o tome da li NATO uopšte ima pravo da pravi bilo kakve mjere za BiH.


    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da BiH ni od koga nije tražila da za nju pravi bilo kakve posebne uslove i mjere, pa tako ni od NATO.


    On je dodao da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

    Dodik je prepisku Turkovićeve i Stoltenberga nazvao zloupotrebom. Istakao je da Turkovićeva nema nikakva ovlašćenja u oblasti odbrane, ni na spoljnom, ni na unutrašnjem planu, već da je to u nadležnosti Predsjedništva BiH, koje je ovaj put zaobiđeno.

    Dodik je istakao da BiH nije tražila nikakve dodatne mjere niti u njoj postoji maligni uticaj o kojem oni govore.

    – BiH nije ni u kakvom ugovornom odnosu sa NATO. Postoji Plan reformi, ali to je plan organa BiH, a ne ugovorni odnos sa Alijansom, tako da u tom pogledu apsolutno ne stoji tvrdnja da se BiH nalazi na atlantskom putu. To apsolutno nije tačno – istakao je Dodik.

    Na pitanje kakav set mjera NATO sprema za BiH, vojno-politički analitičar Hamza Višća ističe za Srpskainfo da se vjerovatno radi o mjerama koje bi jačale kapacitete BiH kako bi se ispunili uslovi predviđeni Akcionim planom za članstvo u NATO.
    – Ne verujem da se radi o nekom setu mjera izazvanim ovim izbornim narativom koji podrazumijeva strah od nekakvog rata i slično, nego se radi isključivo o tome da se nastave razvijati odbrambeni i bezbjednosni kapaciteti BiH – smatra Višća.

    On podsjeća da je BiH kroz Programu saradnje sa NATO uradila pregled odbrane, iako je uobičajno u reformi odbrambeno-bezbjednosnog sektora, odnosno u saradnji sa NATO da se radi strateški pregled odbrane.

    Višća pojašnjava da je razlika između pregleda odbrane i strateškog pregleda odbrane u tome što su se kroz pregled odbrane sagledale samo potrebe Oružanih snaga BiH.

    – Međutim, strateški pregled odbrane podrazumijeva pregled svih kapaciteta koji bi mogli učestvovati u odbrani BiH, a to znači i kapaciteti civilne zaštite i ministarstava unutrašnjih poslova i drugi koji bi mogli učestvovati u odbrani. Samo na taj način, kada se vidi da li dolazi do nekog preklapanja, da li je saradnja funkcionalna ili ne, može se govoriti o unapređenju bezbjednosnog i odbrambenog kapaciteta BiH – kaže Višća.

  • Dodik o prepisci Turkovićeve i Stoltenberga

    Dodik o prepisci Turkovićeve i Stoltenberga

    BiH ni od koga nije tražila da se prave bilo kakvi posebni uslovi i mjere za nju, pa tako ni od NATO, poručio je danas srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i istakao da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

    Dodik je, reagujući na prepisku ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, ocijenio u izjavi Srni da je očigledno riječ o još jednoj zloupotrebi.On je istakao da Turkovićeva nema nikakva ovlaštenja u oblasti odbrane, ni na spoljnom, ni na unutrašnjem planu, te da je jedino nadležno mjesto za komunikaciju sa NATO i drugim zemljama po vojnim pitanjima Predsjedništvo BiH, koje je ovaj put zaobiđeno.

    To je ujdurma muslimanske strane, koja pokušava da osigura da ona na jedini način predstavlja BiH, što, naravno, nije tačno- ukazao je Dodik.

    Ad
    Dodik je ocijenio da bi to i sam Stoltenberg trebao da zna.

    – A, ako ne zna, onda je nemušto uvučen u prepisku oko toga – rekao je Dodik i istakao da BiH ni od koga nije tražila da se prave bilo kakvi posebni uslovi i mjere za nju, pa tako ni od NATO-a.

    On je ukazao i da učešće ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića ranije u nekim konsultacijama ne znači odluku BiH.

    – I u tom pogledu apsolutno dolazi do ignorisanja organa BiH – rekao je Dodik i naglasio da zato čudi kada Stoltenberg govori o suverenitetu BiH, koji je, kako kaže, drastično uništen i doveden u pitanje.

    Dodik je istakao da BiH nije tražila nikakve dodatne mjere, niti u njoj postoji maligni uticaj o kojem oni govore.

    – Postoji uticaj drugih zemalja u svemu tome. BiH nije u nikakvom ugovornom odnosu sa NATO-om. Postoji Plan reformi, ali to je plan organa BiH, a ne ugovorni odnos sa Alijansom, tako da u tom pogledu apsolutno ne stoji tvrdnja da se BiH nalazi na atlantskom putu. To apsolutno nije tačno – naglasio je Dodik.

    On je pojasnio da pokušaji da se to ponavlja, bez obzira na konkretnu situaciju na terenu, apsolutno ide samo u smjeru toga da se ta situacija nametne, što, kako je ponovio, nije moguće.

    – Predsjedništvo BiH je utvrdilo Plan reformi, i to je jedina kontakt-tačka sa NATO-om. NATO nema nikakve uloge u BiH, nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta – rekao je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je očigledno da NATO, na ovaj način, to ugrožava.

    – Imajući u vidu sve što je rečeno u toj prepisci, apsolutno je jasno da se pokušavaju zaobići zvanični organi BiH nadležni za odbranu i da se u tom pogledu djeluje unilateralno od strane NATO zajedno sa muslimanima u BiH.To, svakako, ne može dovesti do dobroga – poručio je Dodik.

    On je istakao da su političke ocjene o separatizmu i nekim drugim stvarima su samo nevješta floskula da bi se, navodno, pribavilo neko pravo “za njihovo djelovanje”.

    – Tako je i sa ovom pričom o nekom ruskom malignom uticaju. Svi znaju da tog uticaja tu nema. Postoji odnos u kom se Ruska Federacija poštuje jednako kao i druge zemlje, pa i one koje su članice NATO – rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da, i ako postoji neki uticaj, onda je to uticaj, i to dosta maligni, kolektivnog Zapada, koji je, kako je rekao, umjesto da sprovodi Dejton, rušio Dejton i ustavni poredak BiH.

    – Mislim da je to destruktivni uticaj Zapada i da se o tim stvarima može govoriti u BiH – smatra Dodik.

    Dodik je odbio bilo kakvu mogućnost da pismo Turkovićeve generalnom sekretaru NATO ima zvanični karakter, jer je riječ o, kako kaže, nezvaničnoj osobi koja je sebi dala za pravo da komunicira u ime muslimana u BiH.

    – Ona to čini već duže vrijeme. Ništa što radi u posljednje dvije godine nije u korist BiH, nego u korist muslimana u BiH, ali ni to ne daje rezultate. I zamolio bih Stoltenberga i druge, koji učestvuju u takvoj providnoj igri, da vode računa da je to direktno ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH – naglasio je Dodik.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg naveo je u pismu Turkovićevoj da će NATO “nastaviti da sarađuje sa BiH i drugim međunarodnim partnerima radi očuvanja stabilnosti i promocije reformi u BiH”, saopšteno je danas iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Stoltenberg je, u odgovoru Turkovićevoj na pismo u kojem ga je “upoznala o izazovima sa kojima se BiH suočava u vezi sa aktuelnim dešavanjima u Evropi i regionu”, napomenuo da NATO snažno i nedvosmisleno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te funkcionalnost institucija.

    On smatra da je sukob u Ukrajini, kako kaže, fundamentalno potkopao evropsku bezbjednost i da je NATO zato “spreman da nastavi da podržava partnere koji mogu biti izloženi malignom uticaju i pritisku, kako bi ojačao njihovu otpornost”.

    – NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu sa vašim potrebama – naveo je generalni sekretar NATO.

  • Hil izrazio žaljenje zbog pogibije radnika RTS-a u NATO bombardovanju

    Hil izrazio žaljenje zbog pogibije radnika RTS-a u NATO bombardovanju

    Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil je tokom današnje posjete Radio-televiziji Srbije izrazio žaljenje zbog gubitka života ljudi koji su tokom bombardovanja RTS-a radili svoj posao.
    Hil je danas posjetio i dio zgrade koji je pogođen u NATO bombardovanju SR Jugoslavije.

    “Prije svega izrazio bih žaljenje zbog gubitka života ljudi koji su radili svoj posao ovdje u ovom studiju”, rekao je Hil za RTS.

    On je naveo da ga to podsjeća na tužnu eru loših odnosa Srbije sa SAD i zemljama NATO-a.

    “Nadam se da je to era koje ljudi mogu da se sjete i da onda pokušaju da pronađu bolju eru, bolje odnose sa ovim zemljama i nadam se da nikada više nećemo vidjeti nešto ovako”, rekao je Hil.