VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Grčka traži da NATO i EU osude Tursku zbog spornih izjava

    Grčka traži da NATO i EU osude Tursku zbog spornih izjava

    Grčka je poslala pisma NATO-u i Ujedinjenim nacijama, u kojem negoduje zbog “zapaljivih” izjava turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana i u kojem traži od njih da osude ponašanje Ankare, navedeno je danas iz diplomatskih izvora.

    Dvije NATO saveznice, ali istorijski neprijatelji, decenijama su u sukobu zbog niza pitanja – od preleta nad Egejskim morem do podijeljenog Kipra, prenosi Rojters.

    Evropska unija u ponedjeljak je izrazila zabrinutost zbog izjava Erdoana koji optužuje Grčku za okupaciju demilitarizovanih ostrva u Egejskom moru i izjave da je Turska spremna da “uradi ono što je neophodno” kada dođe vrijeme.

    Prema turskoj državnoj novinskoj agenciji Anadolu, Ankara je ove sedmice poslala pisma Evropskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim nacijama objašnjavajući svoje stavove o raznim pitanjima, uključujući to što obe zemlje polažu pravo na vazdušni prostor, teritorijalne vode, kao i status demilitarizacije egejskih ostrva.

    Grčki diplomatski izvori danas su istakli da pismo Turske ne odgovara stvarnosti, da su navedeni argumenti neosnovani i da krše međunarodno pravo.

    Atina je takođe poslala pisma Ujedinjenim nacijama i NATO-u.

    “Stav Turske je destabilizujući faktor za jedinstvo i koheziju Alijanse, koji slabi južni bok vojnog saveza u trenutku krize”, naveo je grčki ministar inostranih poslova Nikos Dendiaza u pismu generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

  • Sve više njemačkih trupa počinje pristizati u Litvaniju

    Sve više njemačkih trupa počinje pristizati u Litvaniju

    Oko stotinu njemačkih vojnika stiglo je u Litvaniju u nedjelju, nakon što je Berlin obećao da će pojačati svoje prisustvo na istočnom krilu NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Trupe stigle trajektom u lučki grad Klaipeda. Vojnici trebaju činiti komandnu jedinicu nove brigade, grupe koja se obično sastojala od oko 4.000 vojnika.

    “Naša poruka našim saveznicima ovdje, na istočnom krilu, je da smo posvećeni osiguravanju sigurnosti”, rekao je komandant brigade Christian Nawrat, prenosi AFP.

    Komandna jedinica bi trebala trajno ostati u ovoj baltičkoj zemlji, a borbene jedinice bi im se pridružile na vježbama, dodao je.

    Visoki pripadnik njemačke vojske rekao je da bi prve vježbe mogle biti održane u oktobru.

    Njemačka, koja vodi borbenu grupu NATO-a u Litvaniji, već ima oko 1.500 svojih vojnika u Litvaniji.

    Baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija, pod nekadašnjom sovjetskom vlašću, a koje su sada članice EU i NATO-a, zabrinute su da bi mogle biti sljedeće ako Rusija porazi Ukrajinu.

    Od početka sukoba, tražili su više NATO trupa i stvaranje brigada koje bi zamijenile sadašnje jedinice.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je u junu rekao da je njegova zemlja spremna da rasporedi više trupa u Litvaniji “prema snažnoj borbenoj brigadi koja može djelovati i kao sredstvo odvraćanja i odbrane od agresije”.

    NATO je ojačao svoj istočni bok posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Od 2017. četiri multinacionalne borbene grupe raspoređene su u tri baltičke države i Poljsku.

    Nakon početka ruske invazije krajem februara, NATO je odlučio da uspostavi četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

  • Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je dogovor između Beograda i Prištine o dokumentima.

    “Pozdravljam dogovor pod okriljem Evropske unije o slobodi kretanja između Kosova i Srbije. Ohrabrujem Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija da riješe preostale nesuglasice kroz politički dijalog. NATO i KFOR će ostati na oprezu”, naveo je Stoltenberg na Twitteru.

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj saopštio je u subotu da je postignut dogovor o dokumentima između Beograda i Prištine.

    “Postigli smo sporazum. U sklopu dijaloga pod okriljem EU, Srbija je pristala da ukine dokumente za ulazak/izlazak za nosioce kosovskih ličnih dokumenata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata”, naveo je Borelj na Twitteru.

  • Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO učinjen je mnogo pre početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, tvrde Rusi.Helsinki i Stokholm pokušavaju da sakriju ulogu zakulisnih pregovora s Vašingtonom u njihovoj odluci da Švedska i Finska stupe u NATO, koja je doneta mnogo pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini, ocenjuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.U saopštenju ruskog ministarstva se skreće pažnja na tekst objavljen u švedskom listu „Dagens njuheter“ 22. avgusta, u kojem autor objašnjava da je odluka rukovodstva Finske i Švedske da stupe u NATO rezultat zakulisnih dogovora sa SAD, postignutim još pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    “Novinar zaključuje da je perspektiva stupanja Švedske i Finske u NATO razrađivana na najvišem političkom nivou još na jesen 2021. godine tokom susreta predstavnika dveju država s Amerikancima”, ukazuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

    Ministarstvo navodi da novinar posebnu pažnju skreće na značajne promene u retorici finskog predsednika Saulija Ninistea, koji je na osnovu bliske komunikacije s predstavnicima SAD odjednom počeo da govori o „naivnosti“ finske politike u oblasti odbrane i bezbednosti i da pokazuje svoje simpatije prema NATO-u.

    Autor izvodi pretpostavku da su već tada Amerikanci, pozivajući se na ‘verodostojne obaveštajne podatke o predstojećoj ruskoj invaziji na Ukrajinu’, uporno ubeđivali Finsku i Švedsku da ‘prihvate ruku pomoći koju im pruža NATO’.

    Ministarstvo inostranih poslova Rusije konstatuje da sada vlasti Švedske i Finske pokušavaju da sakriju u drugi plan neprijatnu temu o ulozi Vašingtona o prijemu tih zemalja u Severnoatlantsku alijansu.

    “Razume se da ono što se događa odgovara samo onima koji zatežu situaciju u ranije vojno-politički stabilnom regionu”, zaključuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a prenosi Sputnjik.

  • Stoltenberg: Aktivnosti ruske vojske u Arktiku izazov za NATO

    Stoltenberg: Aktivnosti ruske vojske u Arktiku izazov za NATO

    Ruske aktivnosti u arktičkom regionu predstavljaju strateški izazov za NATO i Alijansa mora da ojača savezničko prisustvo na Arktiku, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg tokom posjete Kanadi.

    “Krajnji sjever planete je sve važniji za NATO i za Kanadu, jer vidimo značajno gomilanje ruske vojske na Arktiku, sa novim bazama, novim oružanim sistemima”, rekao je Stoltenberg u prisustvu kanadskog premijera Džastina Trudoa u Kold Lejku, u kanadskoj pokrajini Alberta, preneo je Rojters.

    Trudo je dodao da se geopolitička situacija promijenila prethodnih mjeseci, zbog čega kaže da prepoznaje da je “Rusija sve veća briga i da je došlo vreme da se sve to podeli sa generalnim sekretarom NATO”, alijanse u kojoj je i Kanada.

  • Medvedev: NATO i Amerika učesnici u sukobu u Ukrajini

    Medvedev: NATO i Amerika učesnici u sukobu u Ukrajini

    Šef ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev odbacio je tvrdnje Zapada da NATO nije umiješan u konflikt u Ukrajini, optužujući Alijansu da vodi proksi ili posrednički rat protiv Rusije preko Ukrajinaca.

    “SAD i NATO su sada praktično upleteni u ovaj sukob. Oni vode posrednički rat protiv Rusije pazeći da sukob u Ukrajini nikada ne prestane, snabdijevajući Kijev ofanzivnim oružjem, od malokalibarskog oružja do višestrukih raketnih sistema, kao što je HIMARS”, rekao je Medvedev.

    Moskva je više puta upozoravala zemlje NATO-a da se ne miješaju u tok specijalne vojne operacije u Ukrajini, uključujući slanje oružja u Kijev. Dok su se trupe Alijanse uzdržale od slanja svojih vojnika, odlučile su da pošalju desetine milijardi dolara vojne pomoći.

    Medvedev je, takođe, odbacio strahove od izbijanja Trećeg svjetskog rata, ali je napomenuo da su neki od prvih znakova potencijalnog globalnog sukoba već mogli da se vide. On je dodao da ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini služi upravo tome da spriječi takav sukob.

    On je istakao da Rusija neće pribjegavati neopravdanoj upotrebi nuklearnog oružja u sukobu i podsjetio da je Moskva jasno uspostavila transparentna pravila za korišćenje svog strateškog naoružanja. On je napomenuo da će odgovor Moskve na bilo kakve prijetnje biti u skladu sa veličinom te prijetnje.

    “Ali naš odgovor će biti u skladu sa veličinom prijetnji koje se iznose našoj zemlji. Sada Ruska Federacija sprovodi ovu operaciju upravo kao odbrambenu operaciju”, rekao je on.

    Medvedev je podsjetio na četiri situacije u kojima je moguća upotreba nuklearnog oružja od strane Rusije – upotrebu takvog oružja od strane drugih zemalja, lansiranje nuklearne rakete usmjerene na Rusiju, udar na infrastrukturu koja kontroliše rusko strateško naoružanje i u slučaju neposredne prijetnje opstanku države, prenio je “Sputnjik”.

  • Medvedev: Ne možemo prihvatiti NATO u Ukrajini

    Medvedev: Ne možemo prihvatiti NATO u Ukrajini

    Rusija ne može prihvatiti moguće raspoređivanje NATO saveza na teritoriji Ukrajine i odluka o pokretanju specijalne vojne operacije preduzeta je kao preventivna mjera da Zapad ne bi napao Rusiju, rekao je danas potpredsjednik ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    Medvedev je danas obišao poligon za obuku Mulino u regionu Nižnji Novgorod, gdje je pratio ljetnu obuku vojnika Zapadne vojne oblasti.

    “Ne možemo se pomiriti sa činjenicom da će NATO biti stacioniran na teritoriji Ukrajine”, rekao je Medvedev.

    On je dodao da “ludi šefovi, ovi ili neki drugi”, mogu da donesu odluku o napadu na Rusiju, uključujući Krim.

    Medvedev je rekao da to ne mora da se desi danas, ali da je to razlog zbog kojeg je pokrenuta vojna operacija.

  • Jens Stoltenberg: Rat u Ukrajini će se završiti za pregovaračkim stolom

    Jens Stoltenberg: Rat u Ukrajini će se završiti za pregovaračkim stolom

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je potrebno nastaviti pružati pomoć Ukrajini, ali priznao je da će to biti teško i da će Evropa platiti cijenu za svoju podršku Kijevu.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da će se rat u Ukrajini “najverovatnije završiti za pregovaračkim stolom”.

    “Podržavaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Stoltenberg za “Sky news”, a prenosi “BBC”.

    Kako je istakao, NATO će podržati Ukrajinu da opstane kao nezavisna, suvjerena država u Evropi i tada će se ovaj rat najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom.

    “I ishod toga će u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju, to je razlog zašto ih podržavamo”, kazao je generalni sekretar Alijanse.

    Stoltenberg je u intervjuu za “ZDF” naglasio tešku situaciju u Ukrajini, te moguće posljedice po Evropu.

    “Ono što vidimo je podrška bez presedana od evropskih saveznika NATO-a, Njemačke, Kanade, Sjedinjenih Država i mnogih drugih zemalja širom svijeta. Učestvovao sam danas na forumu Krimske platforme ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i poruka koju su tamo poslali svi prisutni čelnici bila je jasna: stojimo iza Ukrajine i podržavaćemo je dok god bude potrebno. To je poruka NATO saveznika”, rekao je Stoltenberg za njemački TV kanal.

    Međutim, rekao je da pružanje vojne pomoći Kijevu nije bilo lako.

    “Ne kažem da je lako. Zahtijeva naporan rad. Predan sam radu s drugim čelnicima Saveza u Evropi i Sjevernoj Americi kako bismo osigurali da nastavimo osiguravati potporu”, prenio je “ZDF” riječi glavnog sekretara NATO-a.

    Ukazao je na značajan doprinos Njemačke i izrazio nadu da će njemačka vlada učiniti više.

    Stoltenberg je takođe upozorio da će nadolazeća zima biti teška.

    “Platićemo cijenu za našu podršku Ukrajini kao posljedicu sankcija i naravno činjenice da Rusija koristi energiju kao oružje”, rekao je u intervjuu, dodajući: “Ali moramo shvatiti da nema alternative naša podrška.”

    Šef NATO-a pozvao je Zapad “da maksimalno poveća vjerovatnost prihvatljivog ishoda rata s ukrajinskog gledišta”.

  • Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je u BiH mirna vojno-bezbjednosna situacija i da ne vidi potrebu za slanje novih trupa ili nekakve nove Nato mjere, posebno jer BiH nije članica Nato alijanse.

    • Svi treba da radimo na održavanju mira i stabilnosti u BiH. Sve političke opcije u BiH treba da poštuju Dejtonski mirovni sporazum, a samim timi Ustav BiH, koji je dio tog sporazuma – rekao je Petković za sarajevsko Oslobođenje.

    Prema njegovim riječima, situacija bi bila još bolja i mirnija kada bi političko Sarajevo prestalo da koristi Ustavni sud BiH, OHR i Centralnu izbornu komisiju za sprovođenje svog viđenja BiH.

    • To viđenje je unitarizacija postojeće BiH kroz paravan-priču o građanskoj BiH – dodao je Petković.

    On je kao najbitnije istakao da se Republika Srpska zalaže za neutralnu poziciju i u svjetlu ukrajinske krize i uopšte u međunarodnoj politici.

    • Bošnjački kadrovi, pogotovo u Ministarstvu inostranih poslova, vode stranačku politiku SDA, ne poštujući procedure i zakone iz te oblasti – zaključio je Petković.
  • Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Čavušoglu: Jedan broj zemalja NATO ne želi kraj rata u Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je danas da među državama Zapada i NATO-a postoje one koje ne žele da se sukob u Ukrajini završi.

    Čavušoglu je rekao da ne želi da kaže koje su to zemlje, ali da to dobro zna generalni sekretar UN.