VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO na Balkanu gradi najveću vojnu bazu u Evropi, evo i gdje

    NATO na Balkanu gradi najveću vojnu bazu u Evropi, evo i gdje

    Rumunija je započela izgradnju najveće evropske vojne baze NATO saveza. Transatlantski blok nastoji ojačati svoje sposobnosti u regiji Crnog mora.

    Projekt vrijedan 2,7 milijardi dolara proširiće 57. vazdušnu bazu rumunskih vazdušnih snaga Mihail Kogalniceanu, koja se nalazi u blizini crnomorskog lučkog grada Constanța. Novi objekt imaće opseg od gotovo 32 kilometra, pokrivaće oko 17 kvadratnih kilometara i biće dom za oko 10.000 pripadnika NATO-a i njihovih porodica, piše “Newsweek”.

    Euronews je ovog vikenda objavio da su započeli radovi na osnovnoj infrastrukturi baze, poput pristupnih cesta i električne mreže. U konačnici se očekuje izgradnja nekoliko novih uzletno-sletnih staza koje će podržavati operacije raznih tipova vojnih aviona.

    Nicolae Crețu, zapovjednik zračne baze, rekao je da će biti “hangara za održavanje, skladišta goriva, streljiva, opreme, vazduhoplovno-tehničkih materijala, simulatora, objekata za hranjenje, smještaja; sve što je potrebno za podršku radu i misijama ove baze”, prenosi “Avaz”.

  • Stoltenberg: Praktična saradnja i dijalog sa BiH i Srbijom

    Stoltenberg: Praktična saradnja i dijalog sa BiH i Srbijom

    NATO je sa BiH nastavio snažan politički dijalog i praktičnu saradnju, dok sa Srbijom održava politički dijalog na visokom nivou u cilju rješavanja pitanja od ključnog značaja za regionalnu bezbjednost, poručio je u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    U izvještaju se navodi da NATO nastavlja partnersku saradnju sa Vojnom kancelarijom Alijanse za vezu u Beogradu koja pruža podršku aktivnostima Srbije u okviru programa “Partnerstvo za mir”.

    Stoltenberg je podsjetio i da je u novembru posjetio BiH, Srbiju i štab takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga, kao i da je održao zajedničku sjednicu sa regionalnim liderima saveznika u Sjevernoj Makedoniji.

    Prema njegovim riječima, posjeta je prenijela snažan signal trajne posvećenosti NATO-a miru i stabilnosti na Balkanu, u pozadini složenog regionalnog i globalnog bezbjednosnog okruženja.

    Stoltenberg se u dijelovima izveštaja, koji se odnose na rad Kfora i angažman i saradnju Alijanse na Balkanu, osvrnuo na dijalog Beograda i Prištine, koji se vodi uz posredovanje EU, navodeći da on predstavlja glavnu platformu za pronalaženje rješenja.

    • NATO ostaje posvećen podršci dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU. Dijalog je glavna platforma za pronalaženje rješenja kojim se poštuju prava svih zajednica i gradi trajni mir, te koje koristi bezbjednosti na Kosovu i stabilnosti širom regiona – poručio je Stoltenberg.

    Prema njegovim riječima, misija Kfora predvođena Alijansom treba da doprinese održavanju bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu i Metohihi, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbednosti UN iz 1999. godine.

    U Stoltenbergovom izvještaju ističe se i da su snage Kfora, od kada su dobile mandat po Rezoluciji 1244, nastavile rad kako bi pomogle u održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja za sve zajednice na Kosmetu i slobode kretanja, u bliskoj saradnji sa EU, UN i drugim međunarodnim akterima.

    Stoltenberg je naveo i to da su NATO snage na Kosovu i Metohiji u prošloj godini odigrale ključnu ulogu u obezbjeđivanju stabilnosti, usljed pojačanih tenzija i povećane nestabilnosti na sjeveru pokrajine.

    • Poslije nasilja u maju i septembru, saveznici su rasporedili oko hiljadu rezervnih snaga u misiju, obezbijedivši najveće pojačanje u deceniji – naveo je Stoltenberg, uz napomenu da je to omogućilo Kforu da utrostruči broj patrola i učetvorostruči prisustvo na sjeveru Kosova i Metohije.

    U izvještaju se napominje da je 27 saveznika i partnera obezbijedilo od 31. decembra približno 4.700 vojnika misiji, uključujući raspoređeni rezervni sastav.

    Stoltenberg je naveo da su NATO snage na Kosovu i Metohiji, uprkos povećanim tenzijama, nastavile da se angažuju sa svim zajednicama da pomognu u održavanju bezbjednog okruženja.

    On je napomenuo i da je NATO nastavio da obezbjeđuje podršku za izgradnju kapaciteta bezbjednosnih organizacija na Kosovu i Metohiji, preko savjetodavnog i tima za vezu Alijanse, civilnog i vojnog tima od oko 40 pripadnika osoblja iz 13 zemalja, javila je agencija RT Balkan.

    • Tim je u prošloj godini ponudio savjete i pomoć u oblastima kao što su medicinska podrška, logistika, nabavke, izvršenje budžeta i ljudsko upravljanje resursima – naveo je Stoltenberg.
  • Stoltenberg: Ako jedna članica pošalje vojsku u Ukrajinu, NATO će postati strana u sukobu

    Stoltenberg: Ako jedna članica pošalje vojsku u Ukrajinu, NATO će postati strana u sukobu

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da Alijansa ne planira da šalje vojsku u Ukrajinu i upozorio da bi u slučaju da bilo koja članica individualno pošalje trupe, Sjevernoatlantski savez postao strana u sukobu.

    On je u intervjuu za Rojters ponovio stav da Alijansa ne treba da šalje vojsku u Ukrajinu, nakon što je ranije odbacio izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da postoji takva mogućnost.

    “NATO ne planira da šalje vojsku u Ukrajinu i nije strana u sukobu kao ni njegove članice”, naglasio je Stoltenberg.

    Stoltenberg je pojasnio da bi eventualna individualna odluka bilo koje članice da pošalje vojsku u Ukrajinu uticala na cijelu Alijansu, pošto su sve članice vezane kolektivnim odbrambenim sporazumom, prenijela je “Raša tudej”.

    “Mislim da je važno da se konsultujemo i da imamo zajednički pristup tim važnim pitanjima, jer se tiču svih nas”, naveo je Stoltenberg.

    Moskva je upozorila da bi prisustvo NATO snaga u Ukrajini vjerovatno dovelo do neizbježnog direktnog sukoba Rusije i Alijanse

  • Ambasada Rusije: NATO nije garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH

    Ambasada Rusije: NATO nije garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH

    Garant očuvanja bezbjednosti i stabilnosti u BiH nije NATO, već dogovori postignuti u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i zasnovani na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta, saopšteno je iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.

    Iz Ambasade su poručili da uključivanje novih država u NATO ne jača njihovu bezbjednost, već stvara dodatne rizike za eskalaciju, uvlači najnovije pristalice u rivalstvo sa Rusijom, koje vještački podstiču predstavnici Zapada, te da je reakcija niza visokih funkcionera u BiH na prijem Švedske u NATO u najmanju ruku žalosna.

    • Željeli bismo da podsjetimo naše partnere iz BiH da se Sjeveroatlantski savez, od momenta raspada SSSR-a i završetka Hladnog rata, umjesto doprinošenja procesu jačanja mira i uzajamnog povjerenja između nekadašnjih suparničkih strana, sistematski proširuje na Istok. I to čini ne samo u slučaju država – bivših članica Varšavskog ugovora, već i bivših sovjetskih republika – naveli su iz ruske Ambasade.

    Iz Ambasade su istakli da se Alijansa već približila samim granicama Rusije, čime je stepen tenzija u odnosima između saveza i te zemlje podignut do maksimalnog nivoa.

  • NATO vojnici u Ukrajini: Stigla potvrda

    NATO vojnici u Ukrajini: Stigla potvrda

    Neke zemlje NATO-a već su poslale svoje trupe u Ukrajinu, izjavio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.

    On je to kazao tokom diskusije povodom 25. godišnjice pristupanja te zemlje Alijansi i istakao da on ne namerava da otkriva koje su države tamo poslale vojnike, “za razliku od nekih političara”.”Neke zemlje, koje neću imenovati, već su poslale svoje trupe u Ukrajinu. Za razliku od drugih političara, neću nabrajati ove države”, rekao je.

  • Evropske zemlje da se pripreme za moguće američko napuštanje NATO-a

    Evropske zemlje da se pripreme za moguće američko napuštanje NATO-a

    Evropske zemlje moraju da se pripreme za scenario kada će bivši predsjednik SAD Donald Tramp odlučiti da povuče SAD iz NATO-a ako bude izabran u novembru, piše britanski list “Telegraf”, pozivajući se na brojne evropske diplomate.

    List podsjeća da je Tramp u februaru rekao da ga je lider jedne članice NATO-a pitao da li će SAD zaštititi saveznike Alijanse od ruskog napada ako ne ispune svoje obaveze u smislu vojnog budžeta.

    Tramp je odgovorio da SAD neće braniti “delinkventne saveznike” i da će ohrabriti Rusiju da “radi šta god hoće”, dodajući da članice NATO-a moraju da plate više. Tramp je, takođe, izrazio nezadovoljstvo radom Alijanse i zaprijetio da će povući SAD iz NATO-a ako evropski partneri ne budu snosili veću finansijsku odgovornost za sopstvenu bezbjednost.

    Jedan evropski diplomata je rekao je za “Telegraf” da su Trampovi komentari o članstvu SAD u NATO-u “naravno zabrinjavajući” i da “niko ne zna šta će snjedeće da uradi”.

    Drugi diplomata iz jedne zemlje NATO-a rekao je da Trampove riječi samo dodatno naglašavaju prekomjernu zavisnost Evrope od SAD, piše list.

    On je dodao da čanice NATO-a, takođe, treba da razgovaraju o tome kako da se zaštite u slučaju da SAD napuste Alijansu.

    Treći diplomata je primjetio da bi neizvjesnost u vezi sa članstvom SAD u NATO-u natjerala evropske zemlje da “više razmišljaju o svom odbrambenom planiranju, odnosno da li je ono adekvatno ili ne”.

  • Švedska zvanično postala članica NATO

    Švedska zvanično postala članica NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg saopštio je da je Švedska zvanično postala 32. članica Alijanse.

    Zvanično je – Švedska je sada 32. članica NATO, čime je zauzela mjesto za našim stolom koje joj pripada – napisao je Stoltenberg na društvenoj mreži Iks.

    Dodao je da pristupanje Švedske “čini NATO jačim, a Švedsku i cijelu Alijansu bezbjednijom”.

    • Radujem se podizanju njihove zastave u štabu NATO u ponedjeljak – naveo je prvi čovjek Alijanse.

    Švedski premijer Ulf Kristerson, koji zajedno sa šefom diplomatije Tobijasom Bilstromom boravi u poseti Vašingtonu, zahvalio je zemljama NATO-a.

    • Švedska je sada članica NATO. Hvala svim saveznicima što ste nas dočekali kao 32. člana. Težićemo jedinstvu, solidarnosti i podjeli tereta, i u potpunosti ćemo se pridržavati vrijednosti Vašingtonskog sporazuma: slobode, demokratije, slobode pojedinca i vladavine prava. Zajedno jači – napisao je Kristerson na mreži Iks.

    Ranije danas, Švedska je od generalnog sekretara NATO dobila formalni poziv za članstvo, saopštio je premijer Kristerson.

    Ministarka energetike i industrije Eba Buš saopštila je na konferenciji u Stokholmu da je Švedska prihvatila poziv za pristup na vanrednoj sednici, prenio je švedski javni servis SVT.

    • Počinje novo poglavlje u istoriji Kraljevine Švedske. Sada gradimo sigurnost, mir i slobodu zajedno sa drugima – rekla je Eba Buš.

    Svečana ceremonija pristupanja Švedske NATO održava se u Vašingtonu.

    Švedska je zahtjev za članstvo podnijela u maju 2022. godine, a iako su gotovo sve članice brzo ratifikovale pristup skandinavske države, Turska je to učinila tek u januaru ove godine, a Mađarska je posljednja ratifikovala švedski zahtjev 26. februara.

  • Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Sijarto: Slanje vojnika u Ukrajinu narušilo bi sistem donošenja odluka

    Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da je Mađarska protiv raspoređivanja vojnika zapadnih zemalja u Ukrajini, te istakao da bi to narušilo sistem donošenja odluka u NATO-u.

    Sijarto je rekao da bi to pojačalo šanse za izbijanje trećeg svjetskog rata.

    • Podržavamo odluku NATO-a da se ne dozvoli da kopnena vojska bude raspoređena u Ukrajini jer bi time bio narušen sistem donošenja odluka – rekao je Sijarto.

    On je izrazio zadovoljstvo što je, nakon izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona, velika većina evropskih lidera, uključujući generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga, bilo protiv mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu.

    Makron je prošle sedmice izjavio da su lideri zapadnih zemalja razgovarali o mogućnosti slanja vojnika u Ukrajinu i da nije postignut konsenzus o ovom pitanju, ali da ta opcija nije ni odbačena.

    Amerika je odbacila mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu.

  • Sijarto: Mora da se učini sve da se izbjegne sukob NATO i Rusije

    Sijarto: Mora da se učini sve da se izbjegne sukob NATO i Rusije

    Mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto poručio je danas da mora da se učini sve da se izbegne sukob NATO i Rusije.

    Reagujući na izjavu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da se “ništa ne može isključiti” kada je riječ o mogućnosti raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajinu, Sijarto je rekao da Evropa pati od “ratne psihoze”.

    On je pozdravio odgovore većine evropskih političara koji su rekli da ne žele da šalju trupe u Ukrajinu.

    Nakon što su isporuke zapadne Evrope Ukrajini napredovale od šljemova do municije, do oklopnih vozila i raketa, Sijarto je rekao da nije iznenađenje što neki zapadni političari govore o raspoređivanju kopnenih trupa.

    • To je suprotno od zajedničkih odluka koje su do sada dosene – istakao je on.

    Sijarto je naveo da su članice NATO dvije godine ranije izdale deklaraciju u kojoj se navodi da NATO nije napadački savez i da treba uložiti sve napore da se izbjegne sukob NATO i Rusije.

    • Komentari zapadnih političara o raspoređivanju trupa u Ukrajinu krše tu deklaraciju – rekao je on.

    Sijarto je dodao da je NATO odbrambeni savez i da napad na bilo koga nije njegova svrha.

  • Litvanski ministar: NATO da pošalje misiju u Ukrajinu

    Litvanski ministar: NATO da pošalje misiju u Ukrajinu

    Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas izjavio je danas da bi NATO mogao da pošalje misije za obuku u Ukrajinu, a ne trupe.

    “Razgovaramo o slanju misija za obuku, instruktora. Odluka bi bila doneta na multilateralnoj osnovi”, rekao je Anušauskas novinarima, prenosi TASS.

    Dodao je da “stav može da se promeni” jer je u toku potraga za “načinima pružanja pomoći Ukrajini”. “Različite zemlje imaju različite stavove”, rekao je šef diplomatije Litvanije.

    Predsednik Francuske je u ponedeljak, nakon samita evropskih lidera u Parizu, poručio da se, iako nema konsenzusa o slanju trupa evropskih zemalja u Ukrajinu, “ništa ne može isključiti”.