VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Ukrajina zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO

    Ukrajina zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO

    Ukrajina je danas zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO.

    Ovaj potez komentarsao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Već smo de fakto saveznici. De fakto, već smo dokazali kompatibilnost sa standardima saveza. Ukrajina podnosi zahtjev za potvrdu de jure, po ubrzanom postupku”, rekao je Zelenski.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas u Moskvi zvanično pripajanje četiri ukrajinske regije Rusiji.

    “Znate da su u Donjecku, Zaporožju, Hersonu i Lugansku održani referendumi. Glasovi su prebrojani i ljudi su definitivno odlučili, bez ikakve sumnje. Danas ćemo potpisati sporazume o pripojenju. To je volja miliona ljudi”, rekao je Putin.

  • NATO uputio direktnu pretnju Rusiji

    NATO uputio direktnu pretnju Rusiji

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je svaka upotreba nuklearnog oružja neprihvatljiva.

    Stoltenberg je dodao da bi, u slučaju da ga Rusija upotrebi, to imalo ozbiljne posledice.

    “Svaka upotreba nuklearnog oružja je apsolutno neprihvatljiva, ona će potpuno promeniti prirodu sukoba, a Rusija mora da zna da se u nuklearnom ratu ne može pobediti i da se on nikada ne sme voditi”, rekao je Stoltenberg.

    Kada iznova i iznova vidimo tu vrstu nuklearne retorike od Rusije, od predsednika Rusije Vladimira Putina, to je nešto što, kako kaže generalni sekretar Severnoatlantske alijanse, moramo da shvatimo ozbiljno i zato prenosimo jasnu poruku da će to imati teške posledice po Rusiju, preneo je Rojters..

  • NATO otkrio kako će odgovoriti na ruske referendume

    NATO otkrio kako će odgovoriti na ruske referendume

    NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske “lažne” referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Naš odgovor, odgovor NATO je da pojačamo podršku”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za Si-En-En.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, najbolji način da se okonča ovaj rat je da se dodatno ojačaju Ukrajinci na bojnom polju kako bi u nekom trenutku mogli da postignu rješenje koje je prihvatljivo za Ukrajinu i koje čuva tu državu kao suvjerenu, nezavisnu naciju u Evropi.

    “Upravo na to treba da budemo spremni, da će Rusija iskoristiti ove lažne glasove za dalju eskalaciju rata u Ukrajini”, rekao je Stoltenberg u odgovoru na pitanje o mogućem ishodu referenduma.

    Dodao je da ti glasovi nemaju legitimitet i da ništa ne mijenjaju.

    “Ovo je i dalje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine”, rekao je Stoltenberg.

    Danas su u 8:00 časova u samoproglašenim Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR), kao i u Hersonskoj oblasti i dijelovima Zaporoške oblasti u Ukrajini, koje su pod kontrolom ruskih snaga, počeli referendumi o pristupanju Ruskoj Federaciji.

    Glasanje će trajati do 27. septembra, kada će početi prebrojavanje glasova, prenijela je agencija TAS S.

    NATO saveznici podržavaju Ukrajinu oružjem, municijom, drugom vojnom opremom i obukom.

  • Sijarto: Sada je najvažnije izbjeći direktan sukob Rusije i NATO-a

    Sijarto: Sada je najvažnije izbjeći direktan sukob Rusije i NATO-a

    Mađarska smatra da je u ovom trenutku najvažnije da se ne dozvoli da napetost u odnosima Rusije i NATO-a preraste u otvoreni vojni sukob, čije posljedice nisu potrebne nijednoj od strana, izjavio je u intervjuu za Sputnjik šef mađarske diplomatije Piter Sijarto.
    „Ako mene pitate, to je sad najvažniji zadatak – izbeći bilo kakav direktni sukob Rusije i NATO-a, jer će nas to dovesti do posljedica koje nisu potrebne nijednoj od strana“, rekao je Sijarto, koji boravi u Njujorku radi učešća u radu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Šef mađarske diplomatije je priznao da se on, kao i mnogi drugi pripadnici njegove generacije, ranije nadao da nikada neće doživjeti rat koji su preživjeli njegovi roditelji.

    „To očekivanje se krajem februara pokazalo kao iluzija. Ne želimo da dovodimo u opasnost postojanje planete, jer direktan sukob NATO-a i Rusije nema kraj i svima je jasno šta to znači. Eto zašto svaki put kada se sastajemo s kolegama iz NATO-a imamo kao zadatak bro jedan da ne dopustimo sukob Rusije i NATO-a“, rekao je Sijarto.

    Prema njegovim riječima, rizik od prerastanja napetosti u odnosima zemalja NATO-a i Rusije u otvoreni sukob neće nestati dok god traje kriza u Ukrajini.

    Šef mađarske diplomatije je, međutim, rekao da vjeruje da su Ujedinjene nacije i dalje „najpogodnije mjesto“ za razmatranje pitanja u vezi s ponovnim uspostavljanjem mira na raznim tačkama planete.

    Prema njegovom mišljenju, kriza u Ukrajini neće biti riješena ukoliko ne bude postignut dogovor Rusije i SAD, nezavisno od toga da li on odgovara drugim zemljama.

    „Zaista smatram da bez dogovora Rusije i SAD, bez razgovora Rusije i SAD, ovu situaciju neće biti moguće riješiti, sviđalo se to nama ili ne. To je naš stav. On može biti pogrešan, ali smatram da je za rješavanje ove situacije neophodan rusko-američki dijalog što je moguće prije“, rekao je Sijarto.

    Šef mađarske diplomatije je, takođe, komentarisao mogućnost upućivanja snaga NATO-a u Ukrajinu, koja se već mjesecima spominje u zapadnim medijima. Prema njegovim riječima, do sadasu sporazumi zemalja NATO-a omogućavali da se izbjegne razmeštanje snaga te alijanse u Ukrajini.

    „Voljeli bismo da te odluke ostanu na snazi“, naglasio je Sijarto.

    Evropa ne razmatra mogućnost ukidanja sankcija Rusiji
    Govoreći o sankcijama protiv Rusije, Sijarto je rekao da evropske zemlje u ovom trenutku ne razmatraju mogućnost ukidanja ograničenja uvedenih zbog dogašaja u Ukrajini, te da je situacija upravo suprotna.

    On nije mogao da odgovori na pitanje može li deficit energenata tokom zime da podstakne evropske zemlje da ublaže antiruske sankcije.

    Proteklih dana šef evropske diplomatije Žozep Borelj je najavio da će Evropska unija uvesti nove sankcije Rusiji, kako personalne, tako i sektorske, zbog organizovanja referenduma na teritoriji oslobođenih područja Donjecke i Luganske Narodne Republike, Zaporoške i Hersonske oblasti.

    Mađarska protiv ukidanja veta u donošenju odluka EU
    Mađarska je protiv ideje da se ukine pravo veta prilikom usvajanja spoljnopolitičkih odluka u Evropskoj uniji i nastaviće da zastupa takav stav, rekao je Sijarto.

    Prošlog utorka održano je zasjedanje Savjeta Evrope na kojem je razmatrano pitanje izmjena mehanizama usvajanja odluka u Evropskoj uniji, koje bi podrazumijevale da jednoglasno donošenje odluka zamijeni većinskim glasanjem.

    Na taj način bi zemlje-članice EU bile lišene mogućnosti da koriste pravo veta, uključujući i veto na uvođenje ili ukidanje sankcija.

    „Oni žele to da učine, ali mi se s tim ne slažemo. Naše kolege obično govore o poštovanju evropskih sporazuma, sa čime se slažemo. U evropskim sporazumima je vrlo jasno rečeno da su u oblasti spoljne politike i politike bezbjednosti neophodne jednoglasne odluke i mi se toga pridržavamo“, rekao je Sijarto.

  • Dodik tvrdi da je nemoguć ulazak BiH u NATO

    Dodik tvrdi da je nemoguć ulazak BiH u NATO

    Ulazak BiH u NATO je nemoguć, pošto Republika Srpska neće podržati tu ideju, izjavio je agenciji RIA “Novosti” srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Srpski narod, Republika Srpska, ne podržavaju ulazak BiH u NATO i to je naša stalna pozicija uprkos svim događajima na globalnoj sceni i pritiscima raznih faktora koji se zalažu za odluku o pridruživanju NATO savezu, naglasio je Dodik.

    On je istakao da narod Republike Srpske ima svoju odluku o ovom pitanju i podsjedio da je, prema odluci Narodne skupštine Republike Srpske, ulazak u NATO nemoguć.

    – U najmanju ruku, ova procedura bi morala da prođe određene korake u parlamentu, a siguran sam da parlament neće usvojiti takvu odluku. Samim tim naše prisustvo u NATO savezu je apsolutno nemoguće u budućnosti – rekao je Dodik.

    “Nastavljaju se zajednički projekti sa Rusijom”


    Svi zajednički projekti BiH sa Rusijom biće nastavljeni, uključujući gradnju gasovoda u Republici Srpskoj, rekao je agenciji RIA “Novosti” srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik se prije dva dana sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u okviru posjete Moskvi.

    – Naravno, na prvom mjestu je bio razgovor o energetici. Zaključili smo da će biti nastavljeni svi naši projekti, uključujući gas i gradnju gasovoda i termoelektrana u Republici Srpskoj – rekao je Dodik.

    On je dodao da saradnja sa Rusijom u gasnom sektoru napreduje dobro i da treba da bude nastavljena i poboljšana.

    Dodik je napomenuo da je važno nastaviti trgovinu sa “Gaspromom” prema ranije dogovorenim cijenama

  • Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Djelomična mobilizacija u Rusiji je odgovor na prijetnje NATO Moskvi vojnim kapacitetima, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Odgovarajući na pitanja novinara, Peskov je podsjetio da je prošle sedmice rečeno da vlasti ne razmatraju punu mobilizaciju.

    “Predsjednik Vladimir Putin izjavio je u svom obraćanju kako su se uslovi promijenili od početka specijalne operacije. Putin je rekao da smo mi suočeni sa vojnim potencijalom NATO-a i velikim brojem drugih zemalja koje su prema nama neprijateljske”, napomenuo je Peskov.

    On je uputio novinare da pročitaju osmu klauzulu Putinovog dekreta u kome se precizno navodi kada i koliko rezervista će biti pozvano, prenosi TASS.

    Peskov je dodao da je istraga u toku o napadima na Rusiju, posebno na oblasti u regionima Belogorda i Kurska.

    Putin je danas potpisao dekret o parcijalnoj mobilizaciji.

  • Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je odlukom o mobilizaciji hiljada dodatnih vojnika za rat u Ukrajini izvršio eskalaciju, a prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje je “opasna i bezobzirna retorika”, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao u intervjuu sa glavnim i odgovornim urednikom Rojtersa Alesandrom Galoni da prva mobilizacija u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata nije iznenađujuća, ali da će eskalirati sukob koji je Rusija započela 24. februara.

    On je istakao da Putinovi potezi pokazuju da “rat ne ide po njegovom planu” i da je jasno da je ruski predsjednik “napravio veliku grešku u procjeni”.

    “Osiguraćemo da u Moskvi ne bude nedoumica povodom toga kako ćemo mi reagovati. Naravno, to zavisi od situacije ili vrste oružja koje oni mogu da upotrijebe. Najvažnije je da se to spriječi i zato smo veoma jasni u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa posljedicama bez presedana”, dodao je Stoltenberg.

  • NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    Pružajući podršku Ukrajini, većina država članica NATO znatno je iscrpila sopstvene zalihe oružja, priznao je generalni sekretar vojne alijanse.

    Jens Stoltenberg je pozvao odbrambenu industriju da pomogne da se popune proređeni arsenali.

    U intervjuu za Si-En-En, zvaničnik je pohvalio “jedinstvo bez presedana u podršci Ukrajini” svih država članica.

    Međutim, ovakva odbrambena pomoć Kijevu je do sada bila “uzimana iz naših postojećih zaliha, tako da su sada na izmaku”, upozorio je Stoltenberg.

    On je dodao da je jedan od prioriteta ove alijanse “dopuna tih zaliha”.

    “Stoga, jedan od glavnih fokusa u NATO jeste rad sa odbrambenom industrijom na povećanju proizvodnje”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao da će dodatna municija i oružje pomoći da se održi trenutni nivo podrške Ukrajini, istovremeno osiguravajući da države i dalje imaju na raspolaganju alate za “odvraćanje i odbranu”.

    Prema njegovim rečima, ovo pitanje će biti visoko na dnevnom redu sastanka ministara odbrane Alijanse u oktobru.

    Većina država članica NATO snabdeva Kijev oružjem i municijom otkako je Rusija započela vojnu operaciju krajem februara. Među najizdašnijim donatorima su SAD, Velika Britanija i Poljska.

    Ranije ovog meseca nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht izjavila je da je iz Berlina Ukrajini već “predata neverovatna količinu iz rezervi Bundesvera”.

    Ona je ipak dodala da su sada „dostigli granicu“ u pogledu onoga što mogu da pruže.

    Najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući vršioca dužnosti ambasadora zemlje u Berlinu Andreja Melnika, više puta su kritikovali nemačku vladu zbog njenog neaktivnosti.

    Kijev insistira na tome da Berlin treba da isporuči još više teškog naoružanja, uključujući moderne borbene tenkove.

  • Visoki čelnici NATO posjetili Ministarstvo odbrane BiH

    Visoki čelnici NATO posjetili Ministarstvo odbrane BiH

    Ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić i njegovi zamjenici Mirko Okolić i Mijo Krešić danas su u Sarajevu razgovarali sa delegacijom ambasadora vodećih partnerskih zemalja pri NATO, koju predvodi stalni predstavnik SAD pri NATO Džulijan Smit, o saradnji Saveza sa BiH, te važnosti dalje prisutnosti međunarodnih vojnih snaga u BiH.

    Na sastanku je razgovarano i o putu BiH ka evropskim i evroatlantskim integracijama, bezbjednosnoj situaciji u Evropi, te uticaju te situacije na zapadni Balkan i BiH, saopšteno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara.

    Podžić je zahvalio za brojne projekte podrške koju ove partnerske zemlje pružaju BiH i Oružanim snagama BiH, te izrazio nadu da će međusobna vojna saradnja postati još intenzivnija.

    On je ukazao na važnost predstojećeg odlučivanja Savjeta bezbjednosti UN o nastavku misije EUFOR-a u BiH, a sagovornici su se saglasili da je aktivna prisutnost snaga EU i NATO u regionu važna za očuvanje stabilnosti BiH i zapadnog Balkana.

    Smitova je istakla dalju predanost SAD da pruži podršku BiH na evroatlantskom putu, na dobrobit svih njenih stanovnika, ali i cijele regije.

  • Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a na duži rok čak i nakon što se potroši specijalni fond od 100 milijardi evra i prihvati ulogu vojnog vođstva koju je do sada izbjegavala, izjavila je ministar odbrane Kristin Lambreht.

    U uvodnom govoru u kojem je iznijela svoje političke ciljeve, ministar odbrane Kristin Lambreht je naglasila da će u budućnosti novac morati da dolazi iz povećanog budžeta za odbranu.

    “Ovaj novac nam je potreban bez ako i ali i potreban nam je na duge staze da napor koji ulažemo sa 100 milijardi ne bude uzaludan”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, mora se spriječiti situacija da NJemačka za nekoliko godina ne može sebi da priušti održavanje opreme koju sada kupuje”.

    “Veličina, geografski položaj i ekonomska snaga NJemačke daju nam vodeću ulogu, bez obzira da li nam se to sviđa ili ne – uključujući i u slučaju vojske”, dodala je Lambrehtova.

    Lambrehtova je, takođe, lobirala za ublažavanje strogih njemačkih vojnih izvoznih pravila kako bi se olakšali zajednički evropski odbrambeni projekti, inicijativa koja će sigurno iznervirati dijelove njene Socijaldemokratske partije, kao i Zelene koji takođe pripadaju Šolcovoj Vladi.

    U velikoj promjeni politike nakon višedecenijske vojne uzdržanosti koja je djelimično ukorijenjena u krvavoj istoriji NJemačke 20. vijeka, kancelar Olaf Šolc najavio je da će fond koji će povećati vojnu potrošnju Berlina premašiti dva odsto BDP-a.

    Novac je namijenjen vraćanju naoružanja i opreme Oružanih snaga NJemačke na standarde nakon decenija iscrpljivanja nakon završetka Hladnog rata.

    NATO saveznici su oštro kritikovali Berlin u prošlosti jer nije dostigao cilj od dva odsto, a nejasno je da li će Berlin zadržati svoju vojnu potrošnju iznad praga od dva odsto kada se fond potroši.