Oznaka: NATO

  • NATO okreće leđa Ukrajini?

    NATO okreće leđa Ukrajini?

    ​Američki “CNN” analizirao je situaciju u Ukrajini i jedinstvo Zapada u podršci Kijevu. Došli su do zaključka da je sasvim moguće da NATO okrene leđa Ukrajini.

    Došli su do zaključka da bi Sjevernoatlantski savez (NATO) mogao da izgubi strpljenje ili živce zbog isporuka oružja ukrajinskoj strani i natjera Vladimira Zelenskog da sklopi mir sa Moskvom.

    “NATO bi mogao da izgubi strpljenje zbog isporuka oružja, i da izabere ekonomsku korist u odnosu na dugoročnu bezbijednost, i založi se za mir koji bi bio nepovoljan za Kijev”, ocijenio je jedan od urednika “CNN-a”, Nik Pejton Volš.

    Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, SAD i njeni saveznici su Oružanim snagama Ukrajine isporučili vojnu opremu vrijednu milijarde dolara.

    Moskva je više puta napomenula da Zapad nastoji da produži sukob slanjem oružja Kijevu. Kako su istakli u Ministarstvu odbrane, skladišta sa stranom municijom postaće legitimne mete Vazdušno-kosmičkih snaga u susjednoj republici.

    Pres-sekretar predsjednika Rusije, Dmitrij Peskov je takođe podsjetio da “pumpanje” Ukrajine municijom sa Zapada ne doprinosi pregovaračkom procesu i da će imati negativan efekat, prenosi “b92”.

  • Stoltenberg poziva članice NATO da šalju Ukrajini dodatno oružje

    Stoltenberg poziva članice NATO da šalju Ukrajini dodatno oružje

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg pozvao je danas članice NATO saveza da ispruče dodatno naoružanje Ukrajini.

    “Pozivam saveznike da učine više. U našem je bezbjednosnom interesu da osiguramo da Ukrajina ima prevagu i da ruski predsjednik Vladimir Putin ne pobijedi”, rekao je Stotenberg njemačkoj agenciji DPA.

    On je naveo da je možda još važnije da Ukrajina dobije dovoljno municije za sisteme kojima već raspolaže i da je potreba za municijom i rezervnim dijelovima “ogromna”.

    Stoltenberg je izjavio da je pružanje vojne pomoći Ukrajini najbrži put do mira.

    “Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom – vjerovatno će tako biti i sa ovim ratom – ali znamo da je ono što Ukrajina može da postigne u pregovorima neraskidivo vezano sa vojnom situacijom”, naglasio je generlani skretar Alijanse.

  • Raspad NATO, pod jednim uslovom?

    Raspad NATO, pod jednim uslovom?

    NATO čeka raspad, ovu tačku gledišta izneli su stručnjaci pojedinih francuskih medija.

    Kako su naveli, to će se desiti, nakon što se odnosi između Ruske Federacije i Nemačke poboljšaju.

    Oni smatraju, da je kolaps NATO-a počeo u Kabulu u avgustu 2021. godine, kada su SAD haotično i neuredno povukle svoje vojnike iz Avganistana. Do danas se nastavlja proces raspada Severnoatlantske alijanse.

    “Sjedinjene Države neće moći da se drže Evrope, kao što neće moći da se zadrže ni Azije. NATO ratovi će se uskoro završiti. NATO je u procesu demilitarizacije i denacifikacije. U stvari, organizacija se ukida”, tvrde stručnjaci.

    Po njihovom mišljenju, do konačnog kolapsa NATO-a doći će kada se obnovi osovina Berlin-Moskva. Dan pomirenja Nemačke i Rusije, biće najteži za proamerički svet. Ostatak Evrope će pratiti Nemačku, u nadi da će uspostaviti dobre odnose sa Rusijom.

    Štaviše, čak i države poput Poljske, Letonije, Estonije i Litvanije odlučiće da uspostave veze sa Moskvom – sve one sada deluju u interesu Sjedinjenih Država, ali će se to jednog dana promeniti.

    “Iza Moskve stoji Peking i cela Evroazija, a celoj Evropi su potrebne i Kina i Rusija. Peking – zbog industrijskih dobara, Moskva – zbog energenata. Evropa mora da se vrati svojim korenima, okrećući leđa transatlantskom ništavnosti i mešanju”, objašnjavaju francuski stručnjaci.

  • Vučić: Molim da NATO zaštiti naš narod na KiM

    Vučić: Molim da NATO zaštiti naš narod na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa komandantom Komande združenih snaga NATO-a, admiralom Stjuartom Mančom.

    Admiral Stjuart Manč rekao je juče da Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru KiM i da je spreman za pružanje bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice svuda na KiM, u skladu sa mandatom zasnovanim na Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

  • Rusija i NATO-a ulaze u sukob?

    Rusija i NATO-a ulaze u sukob?

    Države članice Severnoatlantske alijanse smanjile su intenzitet isporuka naoružanja Ukrajini, piše američki portal “Foreign Policy”.

    Kako navodi portal, razlog je kako bi se pripremile za rat sa Rusijom. “Zalihe municije predviđene vojnim planovima Pentagona, za mogući rat SAD i NATO-a sa Rusijom na primer, sprečavaju SAD da pošalju više municije Ukrajini”, kažu analitičari publikacije. Pored toga, napominje se, da sukob između zemalja NATO-a i Rusije može uključiti i vojni scenario, u retko naseljenoj klisuri Suvalki, blizu granice Rusije i baltičkih država.

  • Dodik istakao da NATO neće imati podršku za članstvo BiH

    Dodik istakao da NATO neće imati podršku za članstvo BiH

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je da je na sastanku sa predstavnicima HDZ-a BiH i “osmorke” dogovoreno da će Srpskoj u Savjetu ministara pripasti ministarstva finansija, spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, za ljudska prava i izbjeglica, kao i Ministarstvo bezbjednosti.

    Dodik je rekao da je Ministarstvo bezbjednosti od posebnog značaja za Srpsku, čija politika u vezi sa migrantima ne korespondira u značajnom obimu sa evropskom, niti sa politikom u drugom dijelu BiH.

    – Ne želimo da vidimo migrante stacionirane na našim prostorima. I Ministarstvo bezbjednosti imaće određenu ulogu u svemu tome. Mislim da je to važno – rekao je Dodik za Sputnjik.

    Govoreći o Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglica, Dodik je naveo da tu ima dosta programa pomoći izbjegličkoj populaciji ili onima moji se vraćaju putem izgradnje stambenih i drugih objekata.

    On je naveo da će, za razliku od dosadašnjih praksi, zajedničke institucije biti formirane već u prvoj polovini januara iduće godine.

    – Do Nove godine će otpočeti procedura, ali imajući u vidu proceduralne stvari, protokole, zakazivanja i ostalo, u prvoj polovini januara i formalno će biti izabran Savjet ministara – najavio je Dodik.

    Govoreći o formiranju institucija na nivou BiH, Dodik je napomenuo da nije riječ o koaliciji, već partnerstvu stranaka koje su na izborima u entitetima dobile demokratski legitimitet.

    Dodik je rekao da članstvo BiH u NATO nije dio dokumenta koji su potpisali, niti se NATO preferira u bilo kom pogledu.

    – Naše osnovne, bazične politike ostaju iste. NATO neće imati našu podršku za članstvo BiH. Vidim da neki kažu da je to prihvaćeno. Nije tačno – istakao je Dodik.

    One koji govore o tome, kaže Dodik, najbolje demantuju funkcioneri NATO koji kažu da svaka odluka o integracijama mora da bude usvojena na nivou BiH.

    – Ništa nije odlučeno. Mi to nećemo, mi pratimo Srbiju. I vjerujem da je, kako se stvari odvijaju, sve manje mogućnosti da mi budemo dio tog saveza – rekao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.

    Dodik je rekao da, sada, kada je dogovor sa partnerima iz Federacije napravljen, očekuje da budu odblokirani i svi razvojni projekti u Republici Srpskoj koji su, zahvaljujući stavu SDA, bili zaustavljeni.

    Predsjednik Srpske navodi da vijest o dobijanju kandidatskog statusa za BiH nije primio ni sa radošću, ni sa tugom, već sa osjećajem letargije, na šta liči i sam proces evrointegracija.

    Prema njegovim riječima, to što se dogodilo politička je odluka koja nema veze ni sa “standardima”, niti sa “evropskim vrijednostima”.

    Dodik je rekao da je, kada je prošlog juna Ukrajina dobila status kandidata za članstvo u EU, postalo degutantno da taj isti status ne dobije i BiH.

    On smatra da je riječ o zakašnjeloj griži savjesti Brisela, kao i da to nije jedini razlog što je BiH u ovom trenutku dobila status kandidata.

    Prema njegovim riječima, da se radi o političkoj odluci, a ne o tome da je BiH ispunila tražene standarde i uslove, govori i činjenica da je ona još međunarodni protektorat.

    On je rekao da mu proces dobijanja kandidatskog statusa liči na reakciju na odnose između Rusije i EU, odnosno Zapada.

    – Oni nastoje da čitav Balkan pridobiju na svoju stranu, ali to svakako neće promijeniti ništa. Mi ćemo i dalje ostati u dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom. I sa svim drugim zemljama naravno. I sa EU. Vidjećemo na koji će način oni tretirati pristup tome – napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, učlanjenje u EU znači gubitak suvereniteta, koji država predaje Briselu, a evrobirokrate su uvijale u oblandu priče o evropskim standardima i vrijednostima, a toga više nema.

    Dodik je rekao da dobijanje kandidatskog statusa za BiH više posmatra kao nešto što činovnicima u Briselu služi da se hvale da su nešto uradili, a nisu uradili ništa.

    – Posljednjih godina sve više razmišljam da li je proces pridruživanja EU za nas – naveo je Dodik.

    On je rekao da djeluje da je to neizbježno, ali da je to zato što je Evropa napravila svojevrstan sistem okupacije za zemlje koje su na evroputu, tako da najčešće sistemom kažnjavanja pokušavaju da dobiju saglasnost za neko kretanje.

    – Dokle će to ići, dokle će to ljudi trpjeti, da li će se Evropa zadržati… Uglavnom, jedan moj prijatelj koga veoma cijenim i koji je dugo u politici, kaže da, dok mi dođemo do EU, ona će se raspasti. Tako da je i to varijanta, vidjećemo šta će biti – istakao je Dodik.

  • Dijalog? “Ne dolazi u obzir”

    Dijalog? “Ne dolazi u obzir”

    Dijalog između Rusije i NATO-a ne dolazi u obzir usred trenutnih dešavanja, rekao je danas diplomatski izvor u Moskvi za TASS.

    “Bilo kakav dijalog sa NATO-om kao organizacijom sada ne dolazi u obzir, s obzirom na trenutna dešavanja”, naveo je izvor. Diplomatski izvor je istakao da će Moskva, kada se predstavnici NATO-a kao organizacije pojave na svetskim međunarodnim skupovima, zahtevati da oni ne budu tamo prisutni, navodeći da se izuzetak može napraviti samo za određene platforme, kao što je Forum za bezbednosnu saradnju OEBS-a.

  • “Putin je spreman i pokreće”

    “Putin je spreman i pokreće”

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da se Rusija priprema da specijalna vojna operacija u Ukrajini potraje duži period vremena.

    “Ne smemo da potcenjujemo Rusiju. Moskva planira dugačak rat. Treba razumeti da je predsednik Rusije Vladimir Putin spreman da bude u ratu duži period vremena i da pokreće nove ofanzive”, rekao je on. Takođe je rekao i da će se konflikt na kraju završiti pregovorima, ali da je ptrehodno potrebno omogućiti Ukrajini da osigura pobedu kao suverena i nezavisna zemlja, a najbrži put da se to postigne je pružanjem vojne pomoći Kijevu.

    CIA: Pregovora o miru u Ukrajini nema jer Rusija nije na to spremna

    Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns izjavio je da pregovora o miru u Ukrajini nema jer Rusija nije spremna na to.

    “Većina sukoba završava se pregovorima, ali je u ovom slučaju potrebna ozbiljnost Rusije, a to se ne vidi. Naša ocena je da Rusi nisu zaista spremni na realne pregovore”, kazao je Berns u intervjuu za televiziju “Pi-bi-es”.

  • Njemačka ne može ispuniti obaveze prema NATO

    Njemačka ne može ispuniti obaveze prema NATO

    Ministarka odbrane Njemačke Kristina Lambreht priznala je da Bundesver trenutno ne može u potpunosti da ispunjava svoje obaveze u okviru NATO, piše “Špigl”. Taj njemački list je objavio, pozivajući se na poverljivi izveštaj Komiteta za odbranu, da se u dokumentu navodi da je u ovom momentu spremnost za izvršavanje zadataka Alijanse, kao što je, na primer, jačanje njenog istočnog krila, u principu, obezbeđena, iako “delimično i sa ograničenjima”.Pored toga, u izveštaju se navodi da nemačka vojska ima problem sa raspoređivanjem NATO snaga za brzo reagovanje tokom sledeće godine.

    Kao primer ističe se prisustvo kontingenta Severnoatlantske alijanse u Litvaniji, gde Bundesver, zajedno sa drugim NATO partnerima, formira takozvanu borbenu brigadu.

    Pored toga, “Špigl” ističe da mogu da nastanu problemi sa raspoređivanjem snaga Bundesvera i u Slovačkoj.

    Nedostaci Oružanih snaga Nemačke koji se pominju u izveštaju, ne tiču se samo misija u inostranstvu. Oni postoje i kad je u pitanju bezbednost vazdušnog prostora iznad Nemačke. Konkretno, postoje značajni znaci zastarelosti kopnenih sistema, uključujući radare za vazdušni prostor, vazdušne radiostanice ili softver za komandne punktove.

    Mada bi “zastareli sistemi” obezbedili operativnu gotovost, u izveštaju upozoravaju da bi se u budućnosti mogla očekivati “povećana učestalost kvarova” u radu tehnike.

    Prethodno je nemačka ministarka odbrane Kristina Lambreht bila na udaru opozicije i koalicionih partnera.

    Nemački “Velt” tvrdi da nemačka vojska ima municije za samo par sati borbe, dok “Politiko” navodi kako je ministar finansija Kristijan Lidner odbio zahtev Lambrehtove za novac kojim bi municija bila kupljena.

  • Oglasio se Stoltenberg i poslao poruku Beogradu i Prištini: NATO je spreman

    Oglasio se Stoltenberg i poslao poruku Beogradu i Prištini: NATO je spreman

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, komentarišući tenzije na KiM, poslao jasnu poruku obema stranama. Naime, on je za francusku TV stanicu “Frans 24”, odgovarajući na pitanje koliko je zabrinut zbog poslednjih događaja na KiM, odgovorio da je njegova poruka obema stranama da se uzdrže od izjava koje doprinose eskalaciji sukoba i poteza, i da pomognu da se tenzije spuste.

    “NATO je veoma fokusiran na pitanje Kosova, kao i Zapadnog Balkana. Imamo dugu istoriju, pomogli smo da se okončaju dva etnička rata, najpre u BiH, a kasnije i na Kosovu. Naše snage su još uvek tamo prisutne kroz NATO snage, odnosno Kfor koji broji skoro 4.000 pripadnika i koji je ključni faktor u stabilizaciji regiona i stuacije”, rekao je generalni sekretar NATO.