VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Ništa od NATO! Erdogan: Švedska i Finska nisu izručile Turskoj oko 130 terorista

    Ništa od NATO! Erdogan: Švedska i Finska nisu izručile Turskoj oko 130 terorista

    Švedska i Finska odbile su da izruče Turskoj oko 130 terorista, izjavio je u nedjelju turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
    Rekli smo Švedskoj i Finskoj: da bi vaše članstvo u NATO-u bilo odobreno, potrebno je da nam izručite oko 130 terorista. Nažalost, to nije učinjeno“, rekao je Erdogan, govoreći u Mugli, a njegov govor je prenošen na televiziji.
    On je napomenuo da je Švedska posebno odbila da izruči novinara Bulenta Keneša, koji je osuđen na zatvorsku kaznu u Turskoj.

    Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin rekao je u četvrtak da je napredak u prijemu Švedske u NATO nemoguć sve dok Stokholm ne stavi tačku na teroriste koji djeluju u zemlji.

    Švedski ambasador u Ankari pozvan je u četvrtak u tursko Ministarstvo spoljnih poslova, gdje je protestovao u vezi sa propagandom zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK) u Stokholmu protiv predsjednika Tajipa Erdogana.

    Finska i Švedska su 18. maja 2022. godine, na pozadini događaja u Ukrajini, predale prijave generalnom sekretaru NATO-a za ulazak u alijansu. Do danas, prijave Švedske i Finske za NATO nisu ratifikovale samo dve zemlje od 30 – Mađarska i Turska.

  • Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Milanović: NATO i SAD vode proxy rat protiv Rusije, trebamo li biti američki robovi?

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u razgovoru s novinarima u Vukovaru ponovo se osvrnuo na situaciju u Ukrajini te optužio Sjedinjene Američke Države i NATO da vode proxy rat protiv Rusije.

    Između ostalog, Milanović je komentirao intervju premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je govorio o obuci ukrajinskih vojnika te je poručio kako Hrvatska ne bi sebi trebala dozvoliti da radi ono što joj nameću velike sile.

    “Washington i NATO preko Ukrajine vode proxy rat protiv Rusije. I obrnuto. Međutim, ako nemaš krajnji cilj, onda to završava kao u Afganistanu”, poručio je hrvatski predsjednik.

    Naglasio je kako Hrvatska ne smije biti američki rob.

    “Plan ne može biti da se makne Putin. Plan ne mogu biti sankcije. To su gluposti. Nećemo s tim ništa postići. Nisu ni Miloševića slomili sankcijama. Idu iz rata u rat. Šta bismo trebali biti? Američki robovi?”, rekao je Milanović.

  • NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    NATO najavio isporuku novog oružja Ukrajini pa poručio

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg smatra da neće doći do normalizacije odnosa zapadnih zemalja sa Rusijom ni poslije završetka rata u Ukrajini.

    “Nikada više neće biti kao prije. Čak i ako u Ukrajini zašuti oružje, ne treba očekivati da će se naši odnosi sa Rusijom normalizovati”, izjavio je Stoltenberg za njemački list “Handelsblat”.

    Dodao je da Ukrajina uskoro može očekivati nove isporuke teškog naoružanja iz zapadnih zemalja.

    “Nedavna obećanja za isporuke teškog naoružanja su važna i očekujem više u bliskoj budućnosti”, rekao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je komentarisao isporuku naoružanja uoči sastanka Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe iduće sedmice, koja koordinira isporuke oružja Kijevu, u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

    “U odlučujućoj smo fazi rata i zato je važno da Ukrajini osiguramo oružje koje joj je potrebno za pobjedu. Putin je precijenio snagu svojih oružanih snaga. Vidimo njihove pogrešne korake, nedostatak morala, probleme s vodstvom, lošu opremu”, rekao je Stoltenberg, dodajući da su Rusi “pokazali da su spremni podnijeti velike gubitke kako bi postigli svoje ciljeve”.

  • Švedski premijer: Obješena lutka turskog predsjednika je sabotaža naših napora za ulazak u NATO

    Švedski premijer: Obješena lutka turskog predsjednika je sabotaža naših napora za ulazak u NATO

    Lutka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Ergogana, obješena za noge ispred gradske vijećnice Štokholma, izazvala je buru negativnih reakcija u Ankari, usred ionako teških odnosa dvije zemlje u vezi sa zahtjevom Švedske za ulazak u NATO.

    Švedska vlada je također osudila ovu akciju.

    “Ovo je sabotaža nastojanja Švedske i Finske da uđu u NATO. Eksplicitni cilj je spriječiti ovaj ulazak. Razumijem bijes Turske zbog ovoga. Bili bismo jednako ljuti da se ovo dogodilo u nekoj drugoj zemlji protiv vodećeg švedskog političara”, rekao je Ulf Kristersson, premijer Švedske.

    Pretpostavlja se da su akciju izveli kurdski pokreti. Turske vlasti ih nazivaju pristalicama Radničke partije Kurdistana i na osnovu toga optužuju Švedsku da nije ispunila svoja obećanja da će prestati podržavati takve organizacije.

    Prije nekoliko dana u Štokholmu su objavili da su ispunili uslove koje je Turska postavila skandinavskim zemljama kako bi odobrila njihovu aplikaciju za ulazak u Alijansu.

  • Ukrajina: Mi smo de fakto članica NATO-a

    Ukrajina: Mi smo de fakto članica NATO-a

    Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je da je Ukrajina de fakto članica NATO-a.

    Reznikov je za Bi-Bi-Si rekao da je siguran da će Ukrajina dobiti nove isporuke oružja od zapadnih zemalja, uključujući tenkove i borbene avione.

    “Ukrajina kao država i oružane snage Ukrajine postale su članica NATO-a. De facto, a ne de jure (prema zakonu). Zato što imamo oružje i znamo kako da ga koristimo”, istakao je Reznikov.

    On ističe da je to činjenica i smatra da ta njegova tvrdnja neće biti shvaćena kao kontroverzna.

    “Siguran sam da ćemo u bliskoj budućnosti, de jure, postati članovi NATO-a”, dodao je Reznikov.

    Govoreći o situaciji u Soledaru, za koju ruske snage tvrde da ga kontrolišu, Reznikov je rekao da je “veoma teška”, ali “pod kontrolom”.

    Naveo je da su pripadnici ruske privatne vojne firme “Vagner” napadali Soledar u talasima, što je dovelo do velikog broja mrtvih i ocenio da je šef “Vagnera” Jevgenij Prigožin zainteresovan za ekonomske koristi od zauzimanja grada, gde se nalaze najveći rudnici soli u Evropi. Soledar se nalazi oko 10 kilometara od Bahmuta, strateškog grada i transportnog čvorišta preko kojeg se snabdevaju ukrajinske trupe u Donbasu.

  • Nema podrške članstvu u NATO bez akcije protiv PKK

    Nema podrške članstvu u NATO bez akcije protiv PKK

    Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu upozorio je Švedsku da Ankara neće podržati njeno učlanjenje u NATO savez ukoliko ne preduzme mjere protiv Radničke partije Kurdistana /PKK/, koja je u Turskoj proglašena za terorističku organizaciju.
    PKK je održala skup u Stokholmu na kojem su upućene uvrede na račun turskog predsjednika Tajipa Erdogana, a lutka sa njegovim likom obješena je za noge na stub ispred gradske skupštine.

    “PKK postavlja minu za članstvo Švedske u NATO savezu. Ako Vlada Švedske ne reaguje na prikladan način na takve akcije, mi nećemo dati odgovor koji Švedska čeka kada je riječ o prijavi za članstvo u Alijansi. To je jasno. Švedska mora da napravi izbor”, rekao je Čavušoglu televiziji TRT, prenosi TASS.

    On je ponovio da Ankara očekuje da Švedska poštuje memorandum o borbi protiv terorističkih organizacija, što je uslov da Turska odobri ulazak te zemlje u NATO.

    Taj dokument potpisan je u junu prošle godine na marginama samita NATO saveza u Madridu

  • Stoltenberg: Potcenjivanje Rusije može da dovede do velikih posljedica

    Stoltenberg: Potcenjivanje Rusije može da dovede do velikih posljedica

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da Stokholm i Helsinki poštuju trilateralni memorandum koje su potpisali sa Ankarom.

    On je naveo i da je danas, u sve opasnijem svetu “još važnije da Švedska i Fisnka postanu članice NATO”.On je pozvao na veću podršku Ukrajini i upozorio da potcenjivanje Rusije može da dovede do “velikih posledica po bezbednost u nordijskom regionu”, objavljeno je na sajtu NATO.

    Stoltenberg je izrazio uverenje da će “uskoro moći da poželi toplu dobrodošlicu Švedskoj i Finskoj” u Alijansi.

    Na marginama bezbednosne konferencije koja se održava u švedskom Selenu, Stoltenberg se susreo sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom, švedskim ministrima spoljnih poslova i odbrane, kao i sa liderom opozicije Magdalenom Anderson.

    Stoltenberg je podsetio da je dosad 28 od 30 zemalja NATO saveza ratifikovalo ulazak Švedske i Finske u NATO, i da to nisu učinile samo još Mađarska i Turska.

  • Stoltenberg: Opasno je potcjenjivati Rusiju i Putina

    Stoltenberg: Opasno je potcjenjivati Rusiju i Putina

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da bi bilo opasno potcijeniti Rusiju i ambicije predsjednika Vladimira Putina dokle god traje rat u Ukrajini.

    “Pokazali su veliku spremnost da tolerišu gubitke i patnju”, rekao je Stoltenberg na poslovnoj konferenciji u Norveškoj, prenio je Rojters.

    Kako je rekao, nema naznaka da je predsjednik Putin promenio svoje planove i ciljeve u Ukrajini.

    “Dakle, opasno je potcjenjivati Rusiju”, istakao je on.

  • Zakazan sastanak NATO-a o Ukrajini

    Zakazan sastanak NATO-a o Ukrajini

    Vojni komitet NATO-a održaće sastanak 18. i 19. januara na kojem će se dikskutovati o konfliktu u Ukrajini i aktuelnoj podršci Kijevu, saopšteno je danas iz sjedišta ove organizacije.
    Sastanku u Briselu će prisustvovati 30 ministara odbrane i njihove kolege iz Švedske i Finske, prenio je TASS.

    U saopštenju se navodi da će fokus biti na analizi aktuelnog stanja u Ukrajini, a razgovaraće se i o vojnim kapacitetima Alijanse i njenoj sposobnosti za odbranu od svih izazova, sada i u budućnosti.

    Ministri odbrane diskutovaće i o osvježavanju koncepta odvraćanja i odbrane evro-atlantskog područja.

  • Otpor Srba – fenomen

    Otpor Srbije, koju je geografski okružio i pritisnuo NATO, zaslužuje ne samo poštovanje, već i razmatranje tog fenomena, smatra ruski istoričar Natalija Naročnjicka.

    Ona ocjenjuje da je to primjer nepovredivosti vjerskih i filozofskih osnova istorijske svijesti, te fenomen suverenog duha.

    Prema njenim riječima, suzbijanje Srbije poseban je zadatak za Zapad, ne samo zbog strateškog položaja zemlje od koje je Crna Gora sa Bokom Kotorskom ciljano otrgnuta i uključena u NATO, čime je lišena izlaza na more.

    “Srpski otpor može se uporediti sa blistavim plamenim jezikom na zgaslom ognjištu slovenske samobitnosti u istoriji”, navodi Naročnjicka.

    Ona napiminje da su za Bugare Rusija i Rusi učinili mnogo više, ali se bugarska elita skoro odmah okrenula NJemačkoj i pokazala se kao oruđe sila neprijateljskih prema Rusiji, kako u oba svjetska rata, tako i danas…

    “Mnogi Srbi hrabro su se borili u ruskoj vojsci. Imena predstavnika ruskih plemićkih porodica srpskog porijekla N.I. Depreradovića, I.J. Ševića, V.A. Vujića, M.K. Ivelića, A.S. Miloradovića, I.M. Duke, koji su se istakli u ruskim vojnim pohodima i na Borodinskom polju, mogu se vidjeti među portretima u Vojnoj galeriji Zimskog dvorca.

    Poslije revolucije, upravo Srbija je postala druga domovina, dom ruske emigracije, mjesto osnivanja Ruske zagranične Crkve”, navodi Naročnjicka.

    Ona podsjeća da su ruski profesori u Parizu kao emigranti bili prinuđeni da rade kao taksisti i radnici u preduzećima, a u Beogradu su stvarali naučne škole i smjerove, predavali na univerzitetima, prenosi portal “Fakti”.

    “Razumjevanje Rusije i njene sudbine u Srbiji svojstveno je ne samo narodnim masama, već i širokim slojevima inteligencije, biznisa, univerzitetske zajednice, političke elite, desnim i lijevim.

    Čak i srpski zapadnjaci u prošlosti i danas nisu rusofobi, već skeptici i pragmatičari. To je ono što Srbiju do sada čini prilično monolitnom u svom stavu”, navodi Naročnjicka.

    Ona ističe da Rusija mora da cijeni tu vjernost i strateški značaj srpskog otpora.

    Natalija Naročnjicka je predsjednik Fonda istorijske perspektive, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti, član Društvene komore Ruske Federacije i doktor istorijskih nauka.