VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stiže ruska osveta

    Stiže ruska osveta

    Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je zapretio da će ponovo postaviti trupe blizu granice sa Finskom – još jedan osvetnički potez za ulazak zemlje u NATO.

    Ali pošto je to granica duga 1.300 kilometara, da bi se zaista čuo Putinov zveket oružja, za to je potrebno mnogo vojnika, što Rusija trenutno jednostavno nema.

    “Imali smo odlične odnose sa Finskom. Savršen. Nismo morali da šaljemo vojsku na granicu sa njom, ali sada moramo”, požalio se Putin u intervjuu za RIA u martu. Ali ako Rusi zaista žele da se na ovaj način osvete Finskoj za ulazak u NATO, onda im je potreban veliki broj trupa.

    “Rusi neće imati resurse za izgradnju infrastrukture, proizvodnju teškog naoružanja i regrutovanje i dovođenje značajnog broja snaga na našu granicu pre 2030-ih”, rekao je za Politico penzionisani general-major Peka Toveri, bivši šef finske vojne obaveštajne službe.

    Finska je veoma zahtevno operativno okruženje, što su Sovjeti naučili tokom Drugog svetskog rata. Veći deo pograničnog područja je divljina – močvarno-šumsko područje neprikladno za savremenu mehanizovanu borbu.
    Koliko ruskoj vojsci nedostaju ljudi govori podatak da je samo nekoliko meseci nakon početka invazije Kremlj prebacio svoje trupe sa finske granice u Ukrajinu. Iako Putin tvrdi da ih je udaljio sa granice u znak prijateljstva.

    Toveri kaže da i dalje postoji jedna gardijska brigada 50 kilometara od njihove granice, ali nema vojnika spremnih za borbu jer su svi u Ukrajini. I iako je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu koristio ratobornu retoriku kada je Finska ušla u NATO, vojska nije poslata na njenu granicu. Stoga ne čudi što su finski lideri prilično mirno reagovali na najnovije Putinove pretnje.

    Ruske oružane snage su bile toliko očajne da su neke oblasti morale da predaju plaćenicima iz grupe Vagner ili da regrutuju zarobljenike. Oko 100.000 zatvorenika je već izabralo da se pridruži vojsci u zamenu za slobodu. Rusija je takođe bila prinuđena da se delimično mobiliše samo nekoliko meseci nakon invazije na Ukrajinu. Ali veliki broj vojno sposobnih muškaraca je već napustio zemlju.

    Putin, koji je krajem prošle godine rekao da u Ukrajini ima 617.000 ruskih vojnika, sada želi da poveća vojsku. Ali teško je održati taj broj na ukrajinskoj teritoriji ako ruska vojska ima oko 1,15 miliona ljudi.

    U decembru je stigla naredba da se oružane snage povećaju na 1,32 miliona vojnika, a ministar odbrane Sergej Šojgu najavljuje da će do 2026. Rusija imati 1,5 miliona vojnika. Ali postavlja se pitanje odakle će ti vojnici i koliko će biti dobri. Počele su da kruže glasine da Kremlj planira još jednu rundu mobilizacije.

    Finski lideri za sada svakako mogu da odahnu, iako će rizik od agresije i dalje ostati jer je malo verovatno da će se Rusija suštinski promeniti u skorije vreme.

  • Dodik: Nema nametnutog članstva u NATO, Srpska na to neće nikada pristati

    Dodik: Nema nametnutog članstva u NATO, Srpska na to neće nikada pristati

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je nema nametnute BiH i da ona može biti samo dogovorena, pa tako nema ni nametnutog članstva u NATO, jer je Republika Srpska pitana strana koja na tako nešto nikada neće pristati.

    Danas je veoma jasno da nije dobrodošao ni kandidatski status u NATO koji muslimani-Bošnjaci pokušavaju da izlobiraju, a pogotovo nije moguće donijeti odluku da se BiH priključi tom savezu. To se neće desiti na legalan način – poručio je predsjednik Srpske.

    Na pitanje da prokomentariše apel Denisa Bećirović NATO-u da uputi poziv BiH za članstvo i da se vrate u vojne baze u BiH, Dodik je u telefonskoj izjavi Srni iz Pariza naveo da je očigledno da je Denis Bećirović sklon raznim zloupotrebama, pa i pozicije bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer on ne predstavlja BiH ni u jednom segementu, već je samo jedan među istima.

    – Bećirović je ostrašećni muslimanski, bošnjački lobista koji misli da je samo program koji on zagovara u interesu BiH i zato i pravi lažne kovanice da su skoro svi građani u BiH za NATO integracije, što je oobična laž – naglasio je Dodik.

    On je naveo da zvanične politike u BiH za pridruživanje NATO savezu nema, bez obzira što oni pokušavaju da zloupotrijebe neke ranije stvari.

    Predsjednik Republike je ponovio da Srpska neće glasati za tako nešto, niti će se izjašnjavati. “Mi smo jasni u svom određenju i rekli smo da možemo da sarađujemo, a vidimo da i NATO zloupotrebljava procese saradnje tako da bi i to moglo da se zamrzne, odnosno da se prekine bilo kakva saradnja bez obzira na njihove prepotentne stavove”, naglasio je Dodik.

    On je naveo da je Bećirović u Briselu još jednom zloupotrijebio i iskoristio svoju poziciju, te da se bez razloga tamo busa da je nešto napravio, a kada se pročita šta je rekao generalni sekretar Alijanse Јens Stoltneberg vidi se da je jasno da to zavisi od zemlje i odluke koju ona donese.

    – Ako je mislio na BiH, a vjerujem da jeste, BiH neće donijeti odluku o članstvu, niti će prihvatiti kandidaturu za članstvo u NATO – poručio je Dodik.

    On je ocijenio da bi bilo krajnje vrijeme da se spuste tenzije u ovako složenoj i veoma rovitoj situaciji izazvanoj nametanjima odluka od Kristijana Šmita, što je dovelo do potpunog raskola u vladajućoj strukturi na nivou BiH, tako da je veoma suvišno Bećirovićevo junačenje i pokazivanje nekih lažnih mišića.

    – Mogu da razmumijem da je to njegov stav koji se tiče pozicije muslimana – Bošnjaka u BiH, pa čak dijelom i Hrvata, ali to nije stav Republike Srpske. Bećirović bi trebalo da zna da se o vojnim pitanjima u Predsjedništvu odlučuje konsenzusom, a tog konsenzusa nema, niti se može postići. Kao neko ko je jednak među istima, jer su članovi Predsjedništva jednaki, Bećirović bi trebao da uvažava tu situaciju i da je dalje ne komplikuje. Ali, očigledno on je odlučio suprotno da uvijek nešto komplikuje i nameće – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da naravno da NATO može svašta da uradi, posebno nakon ovoga što prizivaju muslimani.

    – Ali, NATO je bombardovao Srbe jednom i nikada nam više to ne treba. Mi ne možemo iz tog razloga da prihvatimo članstvo i mislim da je to pricipijelan i politički korektan stav, imajući u vidu da smo mi pitana struktura u BiH u vezi sa vojnim savezima – istakao je Dodik.

    On je naglasio da je Republika Srpska jasno rekla da je neutralnost prema bilo kojem vojnom savezu njen stav koji stalno zastupa.

    – Ovo što radi Bećirović nije dobar posao ni za njegovu BiH. Mislim da ćemo, kad se vratim iz Pariza, morati da sjednemo i vidimo kako da redefinišemo rad komisija i bilo kojeg tijela koje sarađuje sa NATO. Ako oni misle da mogu da rade na osnovu lažnog predstavljanja Bećirovića i da se tako ponašaju, onda to govori o njihovoj aroganciji. Ali, našu saglasnost za to pitanje neće dobiti nikad – zaključio je Dodik.

  • Neuspjela briselska ofanziva Denisa Bećirovića

    Neuspjela briselska ofanziva Denisa Bećirovića

    Odluka o članstvu BiH u NATO-u je na narodima koji u njoj žive i političkom rukovodstvu koje ih predstavlja – jasno je rekao u Briselu generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg nakon sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva Denisom Bećirevićem. Time je potvrdio stav rukovodstva Republike Srpske koje se protivi integraciji ali je spremna na saradnju sa NATO, kaže zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović. Ministru odbrane Zukanu Helezu još jednom je ponovio da dogovoreni Program reformi, koji je Predsjedništvo usvojilo 2019, saradnja sa NATO ne prejudicira eventualno članstvo.Nije uspjela ofanziva bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića u Briselu. Na prijedlog NATO-u da pozovu BiH u članstvo jer navodno većina građana to želi, dobio je odgovor generallnog sekretara Alijanse Јensa Stoltenberga da je odluka o potencijalnim integracijama na narodima i rukovodstvu u zemlji.

    Bećirović je predložio Stoltenbergu da pošalje BiH konačni poziv u NATO i da obnove prisustvo u vojnim bazama u BiH.ž

    Međutim, generalni sekretar NATO-a ističe da je odluka o članstvu BiH u NATO na narodima koji u njoj žive i političkom rukovodstvu koje ih predstavlja.

    Play Video

    – Potrebno je da postoji želja kod naroda i političkog rukovodstva, a to nije na meni da odlučim već na BiH. Moramo da shvatimo da, iako se članstvo neće desiti sutra, napori ka članstvu će jačati BiH kao stabilnu državu – pojasnio je Stoltenberg.

    Više puta ponovljen stav da saradnja sa NATO-om ne prejudicira članstvo, vrijedi, kako za Bećirovića, tako i za ministra odbrane Zukana Heleza koji od početka mandata zagovara integraciju u taj vojni savez iako se Republika Srpska, tome protivi i insistira na neutralnosti.

    Pozivnicu za NATO Helez očekuje na sjednici Parlamentarne skupštine NATO, u maju ove godine u Sofiji.

    – Raduje me što su naš rad i napredak primijetili iz NATO saveza i već na proljećnom zasijedanju imaćemo kandidatski status. To je nešto novo što se uvodi i to je korak pred članstvo u NATO savezu – naglasio je Helez.

    Gojko Knežević, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH ističe da je u zadnjem izvještaju generalnog sekretara NATO-a za 2023. koji je objavljen sredinom marta, konstatovano da je BiH intezivirala saradnju sa NATO-om, ali da je u Programu reformi navedeno da to u konačnici ne prejudicira pitanje članstva.

    Za razliku od evropskog puta, u BiH nema konsenzusa o NATO integracijama. Teško ratno iskustvo sa bombardovanjem i Rezolucija Narodne skupštine obavezuje rukovodstvo Republike Srpske i njene predstavnike u zajedničkim institucijama da istraju na politici: saradnja da, integracije u NATO ne.

    – Rekao bih da su poruke iz NATO-a više nego korektne. I sami su rekli da Program reformi ne prejudicira članstvo u NATO savezu i da je to pitanje o kojem se treba razgovarati u BiH. Nama u BiH je jasno, Srpska i srpski narod ne podržavaju NATO članstvo, ali podržavamo NATO saradnju – istakao je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

    Komentarišući najave Zukana Heleza o dobijanju kandidatskog statusa kao koraku ka članstvu u NATO-u, Goganović je rekao da Helez, ako ne poštuje Republiku Srpsku i stavove srpskog naroda koji se tome protivi, treba da poštuje NATO koji je jasno rekao da saradnja ne prejudicira članstvo i da je to tema kojoj treba da razgovaraju domaći političari u BiH.

  • Helez: BiH stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO

    Helez: BiH stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez tvrdi da je BiH “stepenicu od poziva za punopravno članstvo u NATO”, te da, kako je naveo, imaju signale da je BiH na redu i da će nakon Švedske i ova zemlja dobiti status kandidata za punopravno članstvo u Alijansi.

    Helez je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj učestvuju predstavnici BiH i NATO, a čiji cilj su strateška pitanja Alijanse i unapređenje vojne saradnje, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Konferencija je počela danas u Sarajevu i trajaće naredne tri dana.

    Iako zna da bez saglasnosti Republike Srpske BiH ne može postati članica NATO, Helez tvrdi da je BiH “iskazala jasne ambicije za punu evroatlansku integraciju u Evropsku uniju i sigurnosne strukture NATO-a”.

    Pozicija i opozicija iz Republike Srpske protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba da slijedi Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost. Narodna skupština Republike Srpske je donijela u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

    Rekao je i da učešćem u radu konferencije BiH pokazuje angažman i spremnost da doprinese regionalnoj i globalnoj sigurnosti u partnerstvu s NATO-om.

  • Stoltenberg predložio petogodišnji paket pomoć Kijevu

    Stoltenberg predložio petogodišnji paket pomoć Kijevu

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg predložio je petogodišnji paket vojne pomoći Ukrajini od 100 milijardi evra, kojim bi Alijansa pružila direktniju podršku Kijevu, potvrdila su petorica neimenovanih diplomata.

    Diplomate navode da će NATO u skladu sa tim planom preuzeti neke obaveze koordinisanja od takozvane Ramštajn grupe koju predvode SAD, s ciljem da se zaštiti od bilo kakvog smanjenja američke podrške ukoliko se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, prenosi Srna.

    Očekuje se da će se o ovom prijedlogu razgovarati na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a da bi se stekli uslovi da ovaj paket pomoći bude usvojen tokom samita Alijanse koji se održava u julu u Vašingtonu.

    Do sada se NATO kao organizacija ograničavao na nesmrtonosnu pomoć Ukrajini zbog bojazni da bi direktnija uloga mogla da izazove eskalaciju tenzija sa Rusijom. Većina njenih članica snabdijeva Ukrajinu oružjem na bilateralnoj osnovi.

  • Goganović iz Brisela: Saradnja sa NATO da, integracije – ne

    Goganović iz Brisela: Saradnja sa NATO da, integracije – ne

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da je na sastanku sa članovima Komiteta zamjenika stalnih predstavnika u sjedištu NATO-a u Briselu jasno i nedvosmisleno iznio stav Republike Srpske da je saradnja sa ovim vojnim savezom prihvatljiva, ali ne članstvo BiH.

    Goganović je istakao da je veoma važno naglasiti da su predstavnici NATO-a na jučerašnjem sastanku jasno i nedvosmisleno konstatovali da Program reformi ne prejudicira članstvo BiH u NATO, nego saradnju, i da razumiju da je pitanje članstva osjetljiva tema u BiH, te da se o tome neće razgovarati, niti će oni insistirati na članstvu.

    Zamjenik ministra odbrane je naglasio da su jasno naveli da je to pitanje o kojem trebaju razgovarati domaći političari i da znaju da o članstvu trenutno ne postoji politički konsenzus u BiH.

    • Podsjetio sam da je Program reformi iz 2019. godine, dokument koji je usvojilo Predsjedništvo BiH kada je srpski član bio Milorad Dodik, temelj odnosa BiH i NATO saveza, te da je jasno definisano da je BiH za saradnju sa NATO, ali ne i za integracije – rekao je Goganović za Srnu iz Brisela povodom pisanja federalnih medija da su se članovi Stalnog odbora NATO-a saglasili da stvore novi status za zemlje koje, kako su naveli, teže pridruživanju Alijansi i službeno označe Ukrajinu, BiH i Gruziju kao kandidate za NATO.

    Goganović je naveo i da su članovi Komiteta čestitali BiH što je Evropska unija donijela odluku o otpočinjanju pregovora.

  • Američki obavještajac o ratu u Ukrajini i širenju

    Američki obavještajac o ratu u Ukrajini i širenju

    Nakon poraza u ukrajinskom sukobu, NATO neće moći nesmetano da se širi, pošto Rusija to neće dozvoliti, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal “Dajlog vorks”.

    “Ukrajina nikada neće biti dozvoljena u NATO, kao ni Gruzija. Pobeda Rusije znači da će matirati politiku otvorenih vrata koje se alijansa trenutno pridržava”, primetio je ekspert.

    On je dodao da će neuspešan ishod sukoba u Ukrajini dovesti do velikih problema za vojni blok, koji je ranije planirao da se širi na novim teritorijama.Rusija je više puta ukazivala na agresivni kurs NATO-a prema Moskvi. Blok ima za cilj širenje na postsovjetski prostor i konfrontaciju. Prema rečima predsedničkog pres sekretara Dmitrija Peskova, takva politika Severnoatlantske alijanse ne može doneti veću bezbednost regionu.

  • Novoosmišljeni status kandidata u NATO: U trci BiH, Ukrajina i Gruzija

    Novoosmišljeni status kandidata u NATO: U trci BiH, Ukrajina i Gruzija

    Kosovo je bilo parlamentarni posmatrač i postat će pridruženi član, a Malta će dobiti pridruženo članstvo, navodi se u saopštenju.

    Stalni komitet Parlamentarne skupštine NATO-a odlučio je stvoriti novi status za zemlje koje teže pridruživanju Alijasa, te da zvanično odredi Ukrajinu, BiH i Gruziju kao NATO kandidate.

    Kako se navodi u saopštenju na zvaničnoj stranici NATO-a, ovi statusi bi trebali biti ratifikovani tokom zasjedanja u Sofiji koje će se održati krajem maja.

    Više od 40 delegata
    – Ukrajina, Gruzija i Bosna i Hercegovina dobile bi status kandidata u NATO-u. Kosovo je bilo parlamentarni posmatrač i postat će pridruženi član, a Malta će dobiti pridruženo članstvo – navodi se u saopštenju.

    nače, na skupštini je učestvovalo više od 40 delegata NATO-a.

    Delegati su pozdravili Švedsku kao najnovijeg saveznika, a švedski parlamentarci su prisustvovali prvom sastanku kao punopravni članovi.

    Početne preporuke
    Kaja Kalas (Kallas), premijerka Estonije, rekla je u svom govoru da vrata NATO-a treba da ostanu otvorena, jer to čini Alijansu jačom.

    Takođe, poslanici NATO-a su pripremili svoje početne preporuke o tome kako šefovi savezničkih država i vlada treba da ojačaju kolektivnu odbranu i odvraćanje, transformišu NATO i ostanu u potpunosti posvećeni pobjedi Ukrajine, prenosi Dnevni avaz.

  • Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je NATO bombardovanje SRЈ 1999. godine bilo nedopustivo.

    To što je Zapad uradio je zapravo nedopustivo. Oni su, u suštini, pokrenuli rat u centru Evrope – rekao je Putin u dokumentarnom filmu “Beograd” koji je snimio ruski novinar Andrej Kondrašov za televiziju “Rusija 1”.

    Svjetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” biće održana u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve bombe agresora pale na srpsko tlo. Film će istog dana biti emitovan i na ruskoj državnoj televiziji “Rusija 1”.

    U filmu učestvuju očevici i političari, posmatrači i neposredni učesnici tih tragičnih događaja. Film prikazuje njihov odnos prema bombardovanju Srbije koji se desio prije tačno dve i po decenije.

    Prvi put nakon pobjede na predsjedničkim izborima za film govori predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. U filmu učestvuju i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i drugi.

  • Aleksić: Žrtve moraju dobiti satisfakciju za ratni zločin NATO-a

    Aleksić: Žrtve moraju dobiti satisfakciju za ratni zločin NATO-a

    Imunitet koji NATO ima ne može ga osloboditi odgovornosti za ratni zločin koji je počinio bombardovanjem Srbije i Republike Srpske municijom sa osiromašenim uranijumom, a građani oboljeli od raka nakon što su neposredno bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma moraju dobiti satisfakciju, rekao je advokat Srđan Aleksić.

    Aleksić, čija kancelarija zastupa oboljele građane Srbije, ističe da su tužbe podnesene i da je nemoguće da bilo ko ima imunitet od ratnog zločina.

    On je izrazio očekivanje da će do kraja godine dobiti prve presude, te da je pomak da se NATO uopšte izjasnio pred Višim sudom u Beogradu.

    • Kao stranka u sporu komuniciraju sa sudom tako što su istakli da imaju imunitet – naveo je Aleksić.

    On je izrazio uvjerenje da će prva presuda biti pozitivna i da će oštećena strana dobiti obeštećenje, što će biti motiv i drugim oboljelim u Srbiji, Republici Srpskoj i širom regiona da podnesu tužbe.

    • Pozitivna presuda bi značila da bi svi koji su silni i moćni, ako žele da ostvare svoje ekonomske i političke ciljeve tako što bombarduju neku zemlju koja je samostalna i nezavisna kao što su to uradili sa SR Јugoslavijom i Republikom Srpskom, bili dužni da plate 10 puta veću štetu nego što je korist koju su imali od takvog akta nasilja, agresije i rata koji su vodili – rekao je Aleksić.

    Prema njegovim riječima, samo pozitivna presuda bila bi pravedna, ali i opomena moćnicima da poštuju međunarodno javno pravo.

    • Osiromašeni uranijum koji je bacan u Republici Srpskoj i Srbiji ostavljen je na vječnost. To je zločin protiv čovječnosti i zločin protiv Boga. Zbog čega protiv Boga? Јer je to ostavljeno na vječnost – istakao je Aleksić.

    On je naveo da je analizama u Italiji dokazana uzročno-posljedična veza sa djelovanjem osiromašenog uranijuma kod oboljelih od raka u Srbiji, koje zastupa, te izrazio nadu da će dobiti uzorke biopsije i krvi ili medicinsku dokumentaciju od oboljelih ili porodica preminulih iz Republike Srpske.

    • Do sada nismo dobili nijedan, a istina je da su i u Republici Srpskoj bacane bombe sa osiromašenim uranijumom, da je veliki broj ljudi u Hadžićima, Han Pijesku i svuda gde je NATO 1995. godine upotrebio municiju sa osiromašenim uranijumom oboleo od kancera i preminuo i mi moramo da utvrdimo tu uzročno-posljedičnu vezu – ukazao je Aleksić.

    On je istakao da to možemo biti učinjeno samo preko Instituta za nanotehnologiju u Italiji, te ukazao da je takav institut potreban cijelom Balkanu.

    • Moramo da radimo po modelu italijanskog advokata Anđela Tartalje, koji je izborio pravdu za više stotina italijanskih vojnika koji su oboljeli na Kosmetu. Ako je kod njih u Italiji Vrhovni sud potvrdio tužbe, a kod nas je katastrofa još veća, onda se moramo izboriti za pravo i pravdu za naše građane – rekao je Aleksić.

    On je naglasio da to što je NATO besomučno bombardovao Srbije 78 dana i na Republiku Srpsku bacio više od dvije tone osiromašenog uranijuma, mora dobiti epilog na sudu.

    Aleksić je napomenuo da je jedan broj oboljelih Albanaca sa Kosova i Metohije, koji su željeli da ostanu anonimni, dostavio dokumentaciju njegovoj kancelariji, naglasivši da je u južnoj srpskoj pokrajini situacija katastrofalna.

    • NATO je priznao da je bacio dve tone municije sa osiromašenim uranijumom na jug Srbije, a 13 tona na Kosovo i Metohiju, a naši izvori kažu da je tamo bačeno 35 tona. Niko tamo ne može da živi bez posljedica. Veliki broj oboljelih je i u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, u oblastima na granici sa Albanijom. Tema nije laka. To je ratni zločin i NATO mora da odgovara – istakao je Aleksić za Srnu.

    Za 11 sedmica bombardovanja SR Јugoslavije, počevši od 24. marta 1999. godine, izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje.

    NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 kasetnih bombi od kojih je poginulo oko 200, a ranjeno više stotina lica, te upotrijebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

    Za 78 dana bombardovanja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, od kojih 126 djece.