VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Dodik o NATO paketu pomoći

    Dodik o NATO paketu pomoći

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da Predsjedništvo ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    BiH je smiješna i žalosna zemlja kada joj drugi određuju pomoć, a tu pomoć niko nije ni tražio. Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik.

    On je naveo da zato ta odluka NATO o pomoći izgleda kao da je usmjerena ka miješanju u unutrašnje stvari u BiH – da NATO ovako reaguje i navodno doznačava neku pomoć za koju niko ne zna ni kakva je, ni kolika je, ni kome služi niti ko će je upotrebljavati.

    Dodik je istakao da oni na taj način pokazuju koliko je BiH nesigurna i koliko je u suštini podijeljena.

    – BiH je potpuno podijeljeno društvo i NATO ovim ponašanjem to na svoj način najbolje manifestuje – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, BiH nisu potrebni ni novo oružje niti bezbjednosni sistemi.

    – BiH je potrebno nešto drugo što NATO nema. Očigledno je da ubacivanje oružja u BiH iz NATO programa nije opredjeljenje organa BiH i nije jedinstvena odluka svih. Možda postoje oni što stalno nešto “dramče” po svijetu, ali u tom smislu tih odluka nema – rekao je Dodik.

    On je poručio da bi bilo pametno da NATO podržava ustavnu strukturu BiH, a ne da se tako arogantno i isključujuće ponaša prema organima BiH.

    Predsjednik Republike Srpske je naglasio da je Predsjedništvo jedino mjesto koje treba o tome da odlučuje, a ne NATO savez.

    – Predlažem da Predsjedništvo ne donese odluku o prihvatanju toga i da pokažemo da smo koliko-toliko, barem nešto, suverena zemlja – naveo je Dodik.

    Oni, dodao je on, prema pravilu šalju već remontovane sisteme, čime žele da pokažu svoju privrženost BiH, ali na ovaj način najčešće pokazuju i pokazaće se na dugoročnom planu – svoje pogrešne poteze prema BiH.

    – NATO nije opredjeljenje BiH. NATO jeste za saradnju, ali u toj saradnji trebalo bi da postoje dvije strane, a ne samo jedna – NATO koja zbog glupih procjena o navodnom ruskom uticaju želi sad ovdje da skrca naoružanje – naveo je Dodik.

    Jedina ispravna politika u BiH je, naglasio je on, demilitarizacija, a ne koncentracija oružja i naoružanja.

    – Tako da NATO time ništa ne pomaže BiH, štaviše, on je loš darodavac, pogotovo sa stanovišta da nijedan organ u BiH o tome nije odlučivao niti je uputio bilo kakav zahtjev o potrebi za takvim stvarima. Ako neko jeste, onda je to sve bilo mimo Ustava i zakona, jer je jedino ustavno mjesto za to Predsjedništvo koje o tome nikada nije donijelo odluku – naglasio je Dodik.

    Na nedavnom ministarskom sastanku zemalja članica NATO u Briselu odobren je paket pomoći BiH koji obuhvata devet projekata za odbrambeni sistem i tri za bezbjednosni, čija ukupna vrijednost je na desetine miliona evra, saopšteno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara.

    S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi plana primjene, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara, navedeno je u saopštenju.

  • NATO odobrio BiH projekte vrijedne desetine miliona evra

    NATO odobrio BiH projekte vrijedne desetine miliona evra

    Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO o Inicijativi za izgradnju odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

    Sastanak je održan 14 i 15. februara u sjedištu NATO u Briselu, a kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane BiH, zemlje članice NATO i određene partnerske zemlje su iskazale veliki interes za učešće i realizaciju predviđenih projekata.

    – S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – navodi se u saopštenju.

    Podsjećamo, na prošlom NATO Samitu koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donosena je Odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH.

  • Stoltenberg priznao: Legao sam, znajući da za par sati…

    Stoltenberg priznao: Legao sam, znajući da za par sati…

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi kako je noć pre početka sukoba u Ukrajini otišao da spava, znajući da će masakr početi za nekoliko sati.”Otišao sam u krevet. Ali noć je bila veoma kratka jer sam znao da će me u nekoj fazi, u roku od nekoliko sati, neko probuditi – i upravo se to dogodilo”, rekao je šef NATO-a u intervjuu za AFP. nedelju dana pre prve godišnjice invazije.

    “Oko četiri sata pozvao me je načelnik štaba i samo mi je kratko rekao da su počeli, što znači da je invazija počela. Nije bilo iznenađenje, jer smo znali”, dodao je on.

    Dok su se mnogi širom sveta do kraja nadali da Moskva neće rizikovati napad u punom obimu, za Stoltenberga nije bilo sumnje da je Putin spreman da krene.

    “Moguće je da se bude šokiran brutalnošću rata. Ali nema načina da budete iznenađeni jer je to zaista nešto što je bilo predviđeno mesecima pre invazije”, tvrdi on.

    Skoro godinu dana nakon početka rata koji je koštao desetine hiljada života i ugrozio bezbednost Evrope, Stoltenberg je upozorio da NATO mora biti spreman za novu eru sukoba sa Rusijom koja bi mogla da traje dugo.

  • Plan za Ukrajinu se raspada

    Plan za Ukrajinu se raspada

    Plan Nemačke za slanje dva tenkovska bataljona Ukrajini se verovatno neće ostvariti jer Holandija i Danska nisu pokazale volju da isporuče “Leoparde”.

    Kako prenosi nemački Velt, od dva glavna borbena tenkovska bataljona koja su obećana Kijevu, samo jedan će verovatno biti završen.

    Najverovatnije je da će i taj jedan bataljon sastavljen od tenkova “Leopard 2” novije generacije “2A6” ostati nekompletan.

    Do sada ih je potvrđeno samo 17 tenkova, i to 14 iz Nemačke i tri iz Portugala. Jedan bataljon je trebalo da čine 31 glavnih borbenih tenkova Evrope.

    Kako je saopštio portparol holandskog ministarstva odbrane, Holandija ne želi da se meša u sukob i da isporuči svoje tenkove “Leopard 2”.

    Holandija je prethodno obećala 18 Leopard 2 iznajmljenih od Nemačke za upotrebu u nemačko-holandskom bataljonu, ali Holanđani sada nisu voljni da ih ustupe za slanje Kijevu.

    “Odluka je doneta u bliskoj konsultaciji između Holandije i Nemačke”, rekao je portparol.

    Izvori iz danske vlade su takođe saopštili da se, iako imaju 44 najnaprednijih tenkova modela Leopard “2A7”, neće pridružiti Alijansi u slanju tenkova Kijevu, prenosi bulgarianmilitary.

    Postoje nagoveštaji da čak i Finska odustaje od slanja tenkova.

    Na pitanje o učešću Finske u slanju tenkova Ukrajini, portparol Federalnog ministarstva odbrane rekao je da je “operativni oblik i sadržaj” učešća “proces koji je u toku”.

    Vol strit žurnal, pozivajući se na izvore iz NATO, izvestio je da će Helsinki snadbeti tenkovima Ukrajinu tek nakon što bude primljen u NATO, čije članstvo Turska trenutno blokira.

  • NATO sprema “tajni priručnik”

    NATO sprema “tajni priručnik”

    NATO razvija plan za istovremeno učešće u nekoliko sukoba, uključujući i one izvan zone odgovornosti Alijanse, saopštila je agencija “Blumberg”.

    Kako se navodi, na planiranom sastanku u Briselu 14. i 15. februara ministri odbrane zemalja NATO-a potpisaće tajni priručnik koji sadrži moguće planove delovanja u slučaju paralelnog učešća članica NATO-a u sukobu “visokog intenziteta”, kao i tokom sukoba “van zone odgovornosti NATO-a”.

    Prema pisanju agencije, dokument će uključiti i zahteve koji se odnose na ulaganja saveznika.

    Naime, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnih NATO-a za “Blumberg”, saveznicima Alijanse biće predloženo da preusmere ulaganja u sektore koji su najvažniji za kolektivnu odbranu kao što su oklopne snage, protivvazdušna i protivraketna odbrana.

    Kako je dodao, na sastanku će biti govora i o porastu ulaganja u digitalnu modernizaciju zemalja.

    Kako je objašnjeno, nakon usaglašavanja svih odredbi priručnika, komanda NATO-a će razraditi detaljnije zahteve za svaku članicu Alijanse pojedinačno.

  • Stoltenberg: Razgovaraćemo da pošaljemo Ukrajini avione, to ne znači da smo u ratu sa Rusijom

    Stoltenberg: Razgovaraćemo da pošaljemo Ukrajini avione, to ne znači da smo u ratu sa Rusijom

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da će na predstojećem dvodnevnom sastanku ministri odbrane razgovarati o slanju aviona Ukrajini.

    ”Sada se razgovara i o pitanju slanja aviona i očekujem da će o tome biti reči na sutrašnjem sastanku u Briselu”, rekao je Stoltenberg i dodao da je Ukrajini, kao zemlji koja je na udaru Rusije, potrebna hitna podrška u vidu borbenih aviona, kao i naoružanja na zemlji.

    On je naglasio da ako bi zemlje članice NATO-a poslale avionu u Ukrajinu, to ne bi značilo da je NATO ušao u konflikt.

  • NATO: Stoltenberg neće tražiti produženje mandata

    NATO: Stoltenberg neće tražiti produženje mandata

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg završiće svoj mandat i oktobru, kako je i planirano, rekao je portparol Alijanse nakon što su mediji prenijeli da se priprema novo produžnje njegovog mandata.

    “Mandat generalnog sekretara Jensa Stoltenberga produžen je tri puta i on je služio skoro devet godina”, izjavila je portparol Alijanse Oana Lungesku.

    Ona je dodala da njegov mandat ističe u oktobru ove godine i da ne namjerava da zatraži još jedno produženje.

    Prethodno je njemački list “Velt am zontag” pisao da će Stoltenbergov mandat biti ponovo produžen radi očuvanja stabilnosti Alijanse tokom rata u Ukrajini.

    Stoltenbergu je mandat na čelu Alijanse produžen prošle godine.

    “Velt” piše da članice NATO saveza žele da daju Stoltenbergu priliku da vodi 75. godišnji samit Alijanse u Vašingtonu u aprilu 2024. godine.

    On bi potom bio u prilici da postane predsjednik Svjetske banke, pošto se Dejvid Malpas povlači sa te funkcije otprilike u to vrijeme.

    Stoltenberg, ekonomista po profesiji i bivši lider norveške Laburističke stranke, prošle godine je dobio produženje mandata.

    On je bio premijer Norveške 2000. i 2001. i od 2005. do 2013. prije nego što je 2014. godine došao na čelo Sjevernoatlantske alijanse. Takođe je obavljao funkcije ministra finansija i energetike. /kraj/ml

  • NATO održao vojnu vežbu u Rumuniji, testiran HIMARS

    NATO održao vojnu vežbu u Rumuniji, testiran HIMARS

    Američki i francuski vojnici, koji su dio borbene grupe NATO-a u Rumuniji, održale su vojnu vježbu sa ciljem testiranja odbrane istočnog boka alijanse.

    Zajedničke borbene vežbe na poligonu za obuku Kapu Midiji na obali Crnog Mora, nazvane “Kraljevski orao 23”, obuhvatile su oko 350 pripadnika multinacionalnih borbenih grupa koji su vježbali ispaljivanje bojeve municije iz mobilnog raketnog višecjevnog sistema HIMARS američke proizvodnje, prenosi AP.

    Francuski general Trikan de la Gut, koji predvodi borbenu grupu, rekao je u izjavi za medije da je cilj vježbi da se “jačanje zajedničke sposobnosti” unutar multinacionalne grupe u slučaju da se suoči sa “stvarnim odbrambenim scenarijem”.

    Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu prošlog februara, NATO je pojačao prisustvo na istočnom krilu Evrope, uključujući slanje dodatnih multinacionalnih borbenih grupa članicama Alijanse Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i Slovačkoj.

    NATO je u januaru rasporedio osmatračke avione u Rumuniju, odakle će obavljati misije praćenja ruskih vojnih aktivnosti u blizini granica alijanse.

  • Na korak do svijetskog rata. NATO odlučuje?

    Na korak do svijetskog rata. NATO odlučuje?

    Neposredno pridruživanje Ukrajine NATO-u u ovom trenutku bi značilo svetski rat, izjavio je šef kabineta mađarskog premijera Gergelj Guljaš.

    On je novinarima rekao da Vlada Mađarske ne podržava težnje Ukrajine kada se radi o ulasku u NATO i uslovljava potencijalni ulazak Kijeva u EU zaštitom prava ukrajinskih nacionalnih manjina.

    Odgovarajući na pitanje o želji Ukrajine da se pridruži Alijansi, Guljaš je napomenuo da svaka zemlja ima pravo da preda zahtev za članstvo.

    Govoreći o izgledima Ukrajine za članstvo u EU, on je naglasio da Kijev mora da osigura napredak u zaštiti prava nacionalnih manjina, posebno Mađara u Zakarpatskoj oblasti u Ukrajini, ukoliko želi da Budimpešta podrži zahtev te zemlje za članstvo u Bloku, prenio je TASS.

    “Zakon o obrazovanju i nacionalnom jeziku, koji je usvojen u Ukrajini, trenutno nije u skladu sa evropskim normama. Mora se ostvariti napredak u vezi sa tim pitanjima”, dodao je Guljaš.

  • Bocan-Harčenko: Novi šef misije NATO u Beogradu bavi se uvlačenjem Srbije u Alijansu

    Bocan-Harčenko: Novi šef misije NATO u Beogradu bavi se uvlačenjem Srbije u Alijansu

    Novoimenovani šef misije NATO u Srbiji general Đampjero Romano pokazao je licemjerstvo kada je kazao da se zalaže za partnerstvo sa Beogradom uz poštovanje neutralnosti, dok će se u stvarnosti baviti uvlačenjem Srbije u saradnju sa Alijansom, izjavio je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko.

    Razumije se da je u ovom slučaju najbitnije da se Srbi bilo kojim sredstvima natjeraju da pređu preko prošlosti, da zaborave na zločinačku NATO agresiju 1999. godine. Otud i lukava uvjerenja Romana da je neophodno “ići napred”, “gledati ka boljoj budućnosti”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Bocan-Harčenko je tako reagovao na intervju novoimenovanog šefa misije NATO u Srbiji generala Đampjera Romanoa jednom beogradskom mediju koji je poručio da NATO navodno ne ratuje protiv Rusije.

    Ruski ambasador ističe da njegova razmišljanja i izjave pokazuju suprotno.

    • Na primjer, general poziva na “pobjedu nad Putinom”. Takav cilj stavlja samo zaraćena strana, zar ne? Govoreći o mitološkoj ruskoj prijetnji, Romano informiše o povećanju snaga Alijanse na istočnom krilu. Dakle, priznaje: pakt zapravo sve bliže prilazi našim granicama, očigledno sa neprijateljskim namjerama, a to je definisano i u novom strateškom konceptu NATO-a – kazao je Bocan-Harčenko.

    Ambasador Rusije u Srbiji kaže da je Moskva, baš zbog te direktne prijetnje po bezbjednost Rusije, koju stvara Alijansa, između ostalog i u Ukrajini, bila primorana da započne specijalnu vojnu operaciju.

    • A isporuke Kijevu smrtonosnog naoružanja, čime se general tako ponosi? Zar to nije učešće u oružanom konfliktu? Ukrajina je samo oruđe u rukama SAD i njihovih saveznika po NATO paktu – ocjenjuje Bocan-Harčenko.

    Ambasador napominje da se general NATO navodno zalaže za poštovanje međunarodnih zakona, a ne precizira kojih.

    • Vjerovatno, onih poput arbitrarnih “pravila” zajedničkog Zapada. Po kojim zakonima je kijevski režim 2014. godine osvojio vlast nakon državnog udara, organizovanog uz podršku Zapada? Po kojim zakonima dugi niz godina Ukrajina se napumpava oružjem, kojim se uništava civilno stanovništvo Donbasa? Naši vojnici će i dalje eliminisati ta naoružanja – poručio je Bocan-Harčenko.

    Dodaje da je u intervjuu sa generalom NATO stvorena izopačena slika o dešavanjima na frontu u Ukrajini.

    • Ruske trupe uspješno nastavljaju svoju oslobodilačku misiju. Preporučujemo da se prate izvještaji Ministarstva odbrane Rusije – kazao je Bocan-Harčenko.