VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: Putin se priprema za novi rat

    Stoltenberg: Putin se priprema za novi rat

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da se ruski predsjednik Vladimir Putin “priprema za novi rat” i da želi Evropu u kojoj Rusija “može diktirati šta komšije rade”.

    Stoltenberg je to izjavio u petak u glavnom gradu Estonije gdje mu se pridružila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen na obilježavanju Dana nezavisnosti te baltičke zemlje.

    Fon der Lejen rekla je da gospodin Putin nije uspio postići nijedan od svojih strateških ciljeva i da Rusija postaje sve izolovanija, navodeći glasanje Opšte skupštine UN-a u četvrtak kojom je odobrena neobvezujuća rezolucija koja poziva Rusiju da prekine neprijateljstva u Ukrajini i povuče svoje snage.

    Stoltenberg je takođe rekao da je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prisustvuje samitu NATO-a u Litvaniji u julu, izrazivši nadu da će ukrajinski predsjnik moći lično prisustvovati.

    NATO će održati sastanak na vrhu u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije, od 11. do 13. jula.

    Komentari Stoltenberga uslijedili su kada je Zelenski zahvalio Njemačkoj na podršci u prvoj godini ruske specijalne vojne operacije i rekao da njegova zemlja može “okončati rusku agresiju ove godine”, prenosi “LBC”.

  • Džonson se planira kandidovati za generalnog sekretara NATO-a: To je dobra ideja

    Džonson se planira kandidovati za generalnog sekretara NATO-a: To je dobra ideja

    Bivši premijer Velike Britanije Boris Johnson izjavio je kako se planira kandidovati na mjesto generalnog sekretara NATO-a nakon što Jens Stoltenberg u oktobru okonča mandat.

    Prema pisanju ukrajinskih medija, Johnson je izjavio kako bi bila odlična ideja da on bude prvi čovjek NATO-a.
    “To je veoma dobra ideja. Želim da istaknem, da imam to u planu. Ovaj put, mislim da ću imati sreće”, rekao je Johnson.

    On je naglasio kako se ne slaže sa bivšim premijerom Italije Mariom Draghijem koji je rekao da generalni sekretar NATO-a mora biti neko iz Evropske unije.

    “Mislim da ima i drugih kandidata van EU. To ne mora biti kandidat Evropske unije. Svakako, ja se smatram kandidatom. To je dobra i važna pozicija”, rekao je bivši premijer.

    Iako se govorilo o tome kako će Stoltenbergu još jednom biti produžen mandat, glasnogovornica organizacije Oana Lungescu negirala je pisanja medija o tome da NATO namjerava zadržati Stoltenberga i nakon oktobra 2023. godine.

    “Mandat generalnog sekretara Jensa Stoltenberga do sada je tri puta produžen, a on je na toj funkciji skoro devet godina. Mandat mu ističe u oktobru i nema namjeru da zatraži još jedno produženje”, poručila je Lungescu.

  • NATO Kini ne veruje

    NATO Kini ne veruje

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio rezerve prema kineskom predlogu za prekid sukoba u Ukrajini.

    Kina nema veliki kredibilitet pošto nisu osudili protivpravnu invaziju na Ukrajinu, rekao je Stoltenberg novinarima u Talinu, dodajući da je Peking potpisao sporazum sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom samo nekoliko dana pre početka rata, prenosi Rojters.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da Kina nije ponudila mirovni plan već neke principe.

    Ona je rekla da oni moraju biti “sagledani u određenom kontekstu”, a to je, kako je navela, “činjenica da se Kina već svrstala” potpisujući sporazum o neograničenom prijateljstvu sa Rusijom, neposredno pre napada na Ukrajinu.

    Tako da ćemo naravno razmotriti principe, ali ćemo ih posmatrati u kontekstu u kome je Kina zauzela stranu, dodala je predsednica Evropske komisije.

    Kina je danas, na godišnjicu početka sukoba u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.

    U dokumentu se navodi sledećih 12 tačaka: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta, prekid neprijateljstava, nastavak mirovnih pregovora, rešavanje humanitarne krize, zaštita civila i ratnih zarobljenika, očuvanje bezbednosti nuklearnih elektrana, smanjenje strateških rizika, olakšavanje izvoza žitarica, zaustavljanje jednostranih sankcija, održavanje industrijskih i lanaca snabdevanja stabilnim, kao i promovisanje postkonfliktne obnove.

  • Ukrajinci ostaju bez municije? Stoltenberg priznao: Nemamo dovoljno

    Ukrajinci ostaju bez municije? Stoltenberg priznao: Nemamo dovoljno

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg priznao je da postojeća zapadna ponuda municije “nije održiva” na sadašnjem nivou, jer je “potrošnja mnogo veća”.

    On veruje da sukob sada postaje “borba logistike“, tako da saveznici Ukrajine moraju da povećaju proizvodnju.

    “Jedini način da zadržimo našu podršku Ukrajini je da uradimo ono što smo želeli da uradimo sada, a to je da se uključimo u odbrambenu industriju kako bismo bili sigurni da saveznici potpisuju dugoročne ugovore“, dodao je on.

    On je ponovio da će NATO stajati uz Ukrajinu “dok god bude potrebno“.

    “Ne možemo dozvoliti da Putin pobedi u Ukrajini – to će biti tragedija za Ukrajince, ali će biti opasno za nas“, nastavio je on.

    On se osvrnuo i na pitanje da li će Ukrajini biti dozvoljeno da se pridruži odbrambenom vojnom savezu.

    “Stav NATO-a je nepromenjen. Ukrajina će postati članica NATO-a, ali sada je glavni fokus da se osigura da Ukrajina može da prevlada kao suverena, nezavisna nacija u Evropi“, zaključio je on.

  • Poruka Bajdena: branićemo svaki pedalj država NATO

    Poruka Bajdena: branićemo svaki pedalj država NATO

    Američki predsjednik Joe Biden obećao je u srijedu istočnoeuropskim članicama da će SAD “braniti svaki pedalj NATO-a” dajući im garanciju sigurnosti dan nakon ruske objave da neće više sudjelovati u sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.

    Biden je to poručio predstavnicima Bukureštanske devetorice, članicama NATO-a iz istočne Europe s čijim se čelnicima sastao u Varšavi dva dana nakon nenajavljenog posjeta Kijevu i dan uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022.

    “Predanost Sjedinjenih Država NATO-u potpuno je jasna. Članak 5 sveta je obveza koju su dale Sjedinjene Države. Branit ćemo doslovce svaku stopu NATO-a, svaku stopu NATO-a”, rekao je Biden.

    Prema članku 5 Sjevernoatlantske povelje napad na bilo koju članicu NATO-a prijetnja je svima i zahtijeva zajednički odgovor.

    Ranije u srijedu na sastanku s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je nazvao “velikom pogreškom” odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da neće više sudjelovati u Novom Startu, sporazumu o kontroli naoružanja i najavu da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.

    Novi START posljednji je bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.

    Na sastanku s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva, Biden je ponovio da je Washington predan obrani njihove sigurnosti.

    “Kao istočno krilo NATO-a vi ste na prvoj crti naše kolektivne obrane. Znate bolje od bilo koga drugog kakav je ulog u ovom sukobu. Nije to samo Ukrajina, već sloboda demokracija diljem Europe i diljem svijeta”, rekao je američki predsjednik.

    U zajedničkoj izjavi nakon sastanka, Bukureštanska devetorica obvezala su se jačati vojnu prisutnost na njihovu teritoriju kao sredstvo odvraćanja Moskve.

    “Rusija je najveća i najizravnija prijetnja sigurnosti Saveza”, navodi se u deklaraciji koju je potpisala i Mađarska iako ne podržava neke sankcije Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske, novih kandidatkinja za Savez.

    Svih devet zemalja, uključujući Mađarsku, u srijedu je opetovalo podršku Ukrajini.

    “Ukrajinsko legitimno pravo je braniti se od ruske agresije i vratiti punu kontrolu nad vlastitim teritorijem”, stoji u izjavi. “Nastavićemo podržavati te ukrajinske napore do kraja, koliko god bude potrebno”, piše u prihvaćenoj deklaraciji navode.

    U izjavi Bijele kuće o razgovorima SAD-a i Bukureštanske skupine stoji da su “ponovno potvrdili nepokolebljivu potporu Ukrajinu i naglasili da zajedno stoje uz ukrajinski narod koliko god bude trebalo”.

  • Kina izabrala stranu?

    Kina izabrala stranu?

    Šef NATO-a rekao je danas u Varšavi da ta vojna alijansa vidi “neke znake” da Kina možda planira da podrži Rusiju u njenom ratu u Ukrajini.

    On je snažno pozvao Peking da odustane od kršenja međunarodnog prava.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je u intervjuu za Asošijeted pres rekao da će alijansa, iako nije strana u ratu, podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.

    Upitan da li NATO ima bilo kakve naznake da bi Kina mogla biti spremna da daje oružje ili drugu podršku ruskom ratu, Stoltenberg je rekao: “Videli smo neke znake da oni to možda planiraju i naravno da su saveznici iz NATO-a, Sjedinjene Države, upozoravale na to jer to ne bi trebalo da se desi. Kina ne treba da podržava ruski ilegalni rat”.

    Stoltenberg je rekao da bi potencijalna kineska pomoć Rusiji predstavljala “(direktnu) podršku očiglednom kršenju međunarodnog prava, i naravno (kao) članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, Kina ne bi trebalo ni na koji način da podržava kršenje povelje UN-a ili međunarodnih propisa”.

    Ruski predsednik Vladimir Putin ugostio je danas najvišeg spoljnopolitičkog zvaničnika Komunističke partije Kine, Vanga Jia, izazivajući zabrinutost na Zapadu da bi Peking mogao biti spreman da ponudi Moskvi snažniju podršku u ratu u Ukrajini koji traje već gotovo godinu dana.

    Kina je naglašeno odbila da kritikuje invaziju na Ukrajinu, ponavljajući tvrdnju Moskve da su SAD i NATO krivi za provociranje Kremlja. Kina, Rusija i Južna Afrika ove nedelje održavaju pomorske vežbe u Indijskom okeanu.

    Sve o sukobu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Stoltenberg je za Asošijeted pres gvorio u Varšavi posle sastanka devet članica NATO-a sa istočnog krila – “samita Bukureštanske devetorke” sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom o bezbednosti regiona.

    On je naglasio da, iako NATO “nije strana” u ukrajinskom sukobu, njegovi zadaci su da “osigura da Ukrajina prevlada” i da “spreči da ovaj rat eskalira izvan Ukrajine i da postane pun rat Rusije i NATO-a”.

    On je rekao da je glavna poruka sa sastanka u Varšavi “da ćemo pružati podršku Ukrajini onoliko dugo koliko bude potrebno”.

    “Tragedija za Ukrajince bi bilo ako predsednik Putin pobedi u Ukrajini”, rekao je Stoltenberg, ali to bi bilo “opasno i za sve nas”, jer bi “poslalo poruku svim autoritarnim liderima da kada koriste vojnu silu dobijaju ono što oni žele”.

  • Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?

    Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

    Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.

    – S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.

    Ministri nedostupni
    Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    – Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.

    Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.

    Svršen čin
    Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.

    – U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.

    Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.

    – Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.

    Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.

    – Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.

  • “Ukrajina nema šanse da stupi u NATO”

    “Ukrajina nema šanse da stupi u NATO”

    Ukrajina neće postati deo NATO-a u doglednoj budućnosti, piše komentator Hal Brands u članku za “Blumberg”.

    Prema rečima novinara, postoje dva plana za budućnost postsovjetske republike. Prvi od njih predviđa članstvo zemlje u asocijaciji, ali to se neće desiti zbog pravila koje ne dozvoljava pokretanje procesa ulaska u slučaju teritorijalnih sporova ili oružanih sukoba sa drugim državama.

    “Kijev može postati žrtva surove ironije, kada samo jedan uslov onemogućava članstvo u NATO”, istakao je autor materijala.

    Drugi plan, kako tvrdi Brands, jeste da se Ukrajina zadrži kao “saveznik” Zapada i da se nastavi sa snabdevanjem zemlje oružjem i teškom opremom.

    Ali, kako je primetio autor članka, Kijevu će biti veoma teško da održi Oružane snage, s obzirom na to da zbog sukoba privreda zemlje nije u najboljem stanju, a republika će biti u velikoj meri zavisna od Zapada.

    “Tako će Ukrajina verovatno ostati ekonomska štićenica Zapada, a Vašington i njegovi saveznici će finansirati odbranu zemlje u doglednoj budućnosti. Čak i ako zemlja ne uđe u NATO, kraj sukoba može biti samo početak dugoročnih obaveza Zapada Ukrajini”, sumirao je Brends.

  • Vulić: Sve što dolazi od NATO ima predznak neprijateljskog za Srbe

    Vulić: Sve što dolazi od NATO ima predznak neprijateljskog za Srbe

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ističe da sve što dolazi od NATO alijanse ima predznak neprijateljskog za srpski narod.

    Ne želimo nikakvu pomoć, poklone, brigu…nikog ne diramo, sve poštujemo ali na svoj narod i Republiku Srpsku ne damo – rekla je Vulićeva, komentarišući najavljenu NATO pomoć BiH za odbrambeni i bezbjednosti sistem.

    Ona ističe da ne postoji nikakva garancija da u tom kontigentu pomoći nisu, kako kaže, neki novi otrovi za istrebljenje Srba iz BiH.

    • Nije im malo što su nas osiromašenim uranijumom zatrovali, da ne možemo postati zdrava sredina ni za četiri vijeka – istakla je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da je SDA na političkoj sceni “ranjena mečka” i da ne čudi što priziva u pomoć sve srpske neprijatelje.

    • Koliko im ništa sveto nije najbolje pokazuju istupi kvazi vjerskih predstavnika koji se zalažu za mržnju, nemir i netrepeljivost. Samo nam još fale NATO otrovni pokloni i da dođemo do minimalno BiH – navela je Vulićeva.

    Ona je istakla da NATO nikada nije bio prijatelj srpskog naroda.

    • To što nas pravoslavna vjera i Srpska pravoslavna crkva uče praštanju, ne znači da trebamo pristati na robstvo i plansko istrebljenje. Ne želimo nikakvu pomoć, poklone, brigu…nikog ne diramo, sve poštujemo ali na svoj narod i Republiku Srpsku ne damo – poručila je Vulićeva.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče Srni da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da Predsjedništvo ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    Prethodno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara saopšteno da je na nedavnom ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Briselu odobren paket pomoći BiH koji obuhvata devet projekata za odbrambeni sistem i tri za bezbjednosni, čija ukupna vrijednost je na desetine miliona evra.

  • Špirić: Za pitanja odbrane nadležno Predsjedništvo

    Špirić: Za pitanja odbrane nadležno Predsjedništvo

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić smatra da je veoma važno da se zna ko je i na koji način zatražio pomoć od NATO-a za BiH, jer je za odbranu nadležno Predsjedništvo BiH i ono bi trebalo dati odgovor na ta pitanja.

    Kada je u pitanju odbrana i bezbjednost i od najdobronamjernije pomoći može da zaboli glava – rekao je Špirić za Srnu, komentarišući najavljenu NATO pomoć BiH za odbrambeni i bezbjednosti sistem.

    Špirić dodaje da će se svaka pomoć unutar BiH koja dolazi izvana, a nije zatražena u skladu sa Ustavom i zakonom BiH, nažalost, pokazati kao kontraproduktivna.

    • Cijenu za sve nesporazume unutar BiH će plaćati građani BiH. Isto tako mislim i na najavljenu pomoć NATO saveza BiH – rekao je Špirić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da Predsjedništvo ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    Prethodno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara saopšteno da je na nedavnom ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Briselu odobren paket pomoći BiH koji obuhvata devet projekata za odbrambeni sistem i tri za bezbjednosni, čija ukupna vrijednost je na desetine miliona evra.