VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Stoltenberg: Ako Putin pobjedi…

    Stoltenberg: Ako Putin pobjedi…

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio da bi, ako pobedi ruski predsednik, to bila tragedija za Ukrajinu i opasna situacija za Alijansu.

    On je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekao da je na Ukrajini da odluči koji su prihvatljivi uslovi za pregovore, ali da znamo je da ono što se događa za pregovaračkim stolom neraskidivo povezano sa snagom ratišta”.

    Upitan koji su sada glavni izazovi s kojima se NATO susreće, nakon trinaest meseci pružanja pomoći Ukrajini, Stoltenberg je rekao da je svakako glavni izazov to što je ovaj rat sada postao rat iscrpljivanja.

    “Što znači da se bitka logike svodi na dopremanje municije, oružja i zaliha na prve linije. U početku smo trošili vlastite zalihe. Ali, naravno, postoji granica do koje to možemo činiti. Sada također naporno radimo na povećanju proizvodnje, tako da možemo osigurati nastavak podrške Ukrajini, jer je izuzetno važno da to činimo”, odgovorio je on.

    Prema njegovim rečima, ako predsednik Rusije Vladimir Putin pobedi, to bi bila tragedija za Ukrajinu, ali je takođe opasno i za NATO saveznike. “To je moja poruka svim našim saveznicima, da trebamo podržati Ukrajinu jer je u našem sigurnosnom interesu da pokažemo da predsjednik Putin ne pobjeđuje u Ukrajini”, istakao je Stoltenberg.

    On je takođe rekao da se divi hrabrosti Ukrajinaca, dok je za rusku vojsku rekao da je niskog morala i da gube na hiljade vojnika.

    “Rusi gube mnogo više vojnika jer jednostavno nemaju kvalitetu ili opremu vođstvo kao Ukrajinci. Ali to takođe znači da ne trebalo da potcenimo Rusiju jer su pokazali volju da ubace desetine hiljada novih vojnika”, rekao je Stoltenberg.

    Upitan o mogućem ishodu ukrajinske kontraofanzive, Stoltenberg je rekao da su ratovi nepredvidivi I da se to ne može reći, ali je zato naveo da baš zato ijeste zadatak NATO da vojnom podrškom I obukom pomognu Ukrajini.

  • Stoltenberg: NATO neće rasporediti vojsku u Finskoj bez dozvole te zemlje

    Stoltenberg: NATO neće rasporediti vojsku u Finskoj bez dozvole te zemlje

    Sjevernoatlantska alijansa neće raspoređivati nikakve trupe u Finskoj bez dozvole te zemlje, izjavio je generalni sekretar Јens Stoltenberg uoči sastanka ministara spoljnih poslova članica NATO-a.

    To će biti odluka Finske. U Finskoj neće biti nikakvih trupa NATO-a bez saglasnosti finske strane – rekao je Stoltenberg.

    Kako je istakao, Finska će ulaskom u NATO “donijeti i razvijenu vojnu industriju i visoko profesionalnu vojsku”.

    Stoltenberg je dodao da NATO potvrđuje da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da on nikada ne bi trebalo da bude pokrenut.

    • Međutim, NATO ostaje nuklearni savez, to je centralni dio naše odbrane i obuzdavanja. Naravno, pažljivo pratimo šta radi Rusija, ali za sada ne vidimo bilo kakve promjene ruskih nuklearnih pozicija koje bi zahtijevale promjenu naših pozicija – rekao je on.

    Danas će na samitu NATO-a Finska postati 31. članica Alijanse.

  • Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da će Finska u utorak postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza, što je izazvalo upozorenje Rusije da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako Alijansa rasporedi trupe na zemlji svoje nove članice.

    “Ovo je istorijska sedmica. Od sutra će Finska biti punopravna članica saveza” rekao je Stoltenberg novinarima juče uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. Dodao je kako se nada da će se Švedska moći pridružiti NATO-u u narednim mjesecima.

    Bivši norveški premijer rekao je da će u utorak poslijepodne “po prvi put podići finsku zastavu ovdje u sjedištu NATO-a. Biće to dobar dan za sigurnost Finske, nordijske sigurnosti i za NATO u cjelini.”

    Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u utorak. Stoltenberg je rekao da će tada pozvati Finsku da učini isto.

    Finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar odbrane Anti Kaikonen prisustvovaće svečanosti, zajedno s ministrom vanjskih poslova Pekom Havistom.

    “Ovo je istorijski trenutak za nas. Za Finsku će najvažniji cilj na sastanku biti naglasiti podršku NATO-a Ukrajini dok Rusija nastavlja svoju nezakonitu agresiju. Nastojimo promovisati stabilnost i sigurnost u cijeloj evroatlantskoj regiji”, rekao je Havisto u izjavi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Moskva odgovoriti na to da Finska postane članica NATO-a jačanjem njene odbrane ako bude potrebno.

    “Ojačaćemo naš vojni potencijal na zapadu i sjeverozapadu. U slučaju raspoređivanja snaga drugih članica NATO-a na teritoriju Finske, prduzećemo dodatne korake kako bismo osigurali vojnu sigurnost Rusije” rekao je Gruško u primjedbama koje je prenijela državna novinska agencija “RIA Novosti”.

    Najava ulaska Finske dolazi neposredno nakon što su finski birači dali podsticaj konzervativnim strankama na izborima održanim tokom vikenda, lišavajući ljevičarsku premijerku Sanu Marin još jednog mandata. Marin se zalagala za pristupanje svoje zemlje NATO-u.

    U strahu da bi mogli biti na meti nakon što je Rusija izvršila specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu prije godinu dana, nordijski susjedi Finska i Švedska napustile su svoje tradicionalne pozicije vojnog nesvrstavanja kako bi potražile zaštitu kod NATO-a.

    Svih 30 saveznika potpisalo je protokole o pristupanju Finske i Švedske. Turska i Mađarska mjesecima su odgađale proces, ali su popustile Finskoj. Turska je od dvije državer tražila garancije i uvjeravanja, naročito u borbi protiv ekstremizma. Zahtjevi Mađarske nikada nisu bili eksplicitni.

    NATO se mora jednoglasno složiti da se nove članice pridruže. Zvaničnici NATO-a takođe žele uključiti Švedsku u svoje ruke prije sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovih kolega iz saveza u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu 11. i 12. jula.

    “Švedska nije ostavljena sama. Švedska je najbliže što može doći kao punopravna članica”, rekao je Stoltenberg, prenosi “PBS”.

  • Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kandidatkinja za šeficu NATO pakta

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kandidatkinja za šeficu NATO pakta

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u utrci je za novu šeficu NATO-a, objavio je u petak list Sun, pozivajući se na diplomatski izvor.

    Brojne zemlje članice NATO-a sugerisale su da će von der Leyen preuzeti alijansu ovog oktobra, navodi se u izvještaju.

    Izvještaj Suna, pozivajući se na izvore iz Velike Britanije, također kaže da će Britanija vjerovatno staviti veto na von der Leyen, koja je bila bivša njemačka ministrica odbrane, navodeći loše izvještaje o radu dok je bila na toj poziciji.

    Njemački list Welt am Sonntag objavio je da su španski premijer Pedro Sanchez i britanski ministar odbrane Ben Wallace bili među vodećim kandidatima da naslijede Stoltenberga.

  • Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio je kandidaturu za članstvo Finske u NATO, čime je otvoren put Helsinkiju da se priključi zapadnoj Alijansi u doba sukoba u Ukrajini.
    Turski parlament je posljednji od parlamenata 30 članica NATO koji je odobrio članstvo Finske u Alijansi, navodi Rojters.

    Prethodno je, ranije ove nedjelje, parlament Mađarske, nakon višemjesečnih odlaganja, odobrio ulazak Helsinkija u zapadni savez.

    Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba Finska i Švedska su prošle godine zatražile da se pridruže transatlantskom vojnom savezu, ali su proces pristupanja zaustavile Turska i Mađarska.

    Turska je nedavno poručila da bi, za sada, mogla da odobri članstvo Finske u NATO, ali ne i Švedske, ali finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar spoljnih poslova Peka Havisto odbacili su tu ideju, rekavši da je bezbjednost te dvije nordijske zemlje međusobno povezana.

    Turska je na neodređeno vrijeme otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom povodom njihovih zahtjeva za pridruživanje NATO nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske političke stranke, spalio u januaru ove godine primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu.

    Ankara je nedvosmisleno zatražila da i zvanični Helsinki i Stokholm zauzmu čvršći stav protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, ali i protiv još jedne organizacije koju turske vlasti krive za pokušaj državnog udara 2016. godine.

  • NATO ima novi plan?

    NATO ima novi plan?

    Tokom narednih nekoliko mjeseci NATO planira da poveća snage na istočnom krilu, kako bi onemogućio Rusiju da proširi sukob izvan granica Ukrajine.

    To piše “Politiko i navodi da neće sve članice NATO-a moći da ispune svoje obaveze prema Alijansi, imajući u vidu da su isporuke Ukrajini istrošile njihove zalihe naoružanja.

    Kako navodi “Politiko”, NATO treba da ubedi zemlje-članice da obezbede vojnike, skupo naoružanje, opremu i municiju. A sve to izaziva uznemirenost kod čitavog niza zemalja zbog istrošenih zaliha naoružanja, u isto vreme kada su Ukrajini potrebni dodatna municija i oružje.

    “Politiko” smatra da neće svi saveznici u NATO-u ispuniti svoja obećanja o doprinosu planovima Alijanse. S tim problemom NATO se u više navrata suočavao u prošlosti, ali stručnjaci smatraju da on može postati hroničan ako se ima u vidu da je ukrajinski sukob daleko od završetka, a da je za popunjavanje zaliha potrebno vreme.

    Prema podacima bivšeg pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za odbrambeno planiranje Henriha Brausa, prvi ešalon NATO-a može da ima približno 100.000 vojnika, spremnih da se rasporede u roku od deset dana. Pretpostavlja se da oni mogu biti poslati iz Poljske, Norveške i baltičkih zemalja.

    Drugi ešalon bi morao biti spreman za prebacivanje, na primer, iz Nemačke, u roku od 10 do 30 dana.

    Ipak, proces bi mogao biti komplikovan, pošto zahteva mnogo ljudi, opreme, priprema i novca. Pojedine zemlje bi morale da prošire pozive u armiju, druge da povećaju troškove za odbranu.

    I ne samo to, svako od saveznika u NATO-u morao bi da kupuje više naoružanja, municije i opreme, piše “Politiko”.

  • Dodik: Tendenciozno ignorisanje stavova Srpske u godišnjem izvještaju NATO

    Dodik: Tendenciozno ignorisanje stavova Srpske u godišnjem izvještaju NATO

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da u BiH nema jedinstvene političke težnje ka pridruživanju Savezu, te da se u najnovijem godišnjem izvještaju NATO saveza, krajnje tendenciozno i nedobronamjerno ignorišu stavovi Republike Srpske, bez čije saglasnosti nema ni članstva u Savezu, i ne poštuje stav Srpske o neutralnosti u sukobima bilo kakve vrste.

    “Ovakvo ponašanje Saveza može da vodi ka preispitivanju učešća Republike Srpske u reformskim procesima definisanim Programom reformi i povlačenjem istog”, navedeno je u saopštenju iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Dodik je naglasio da BiH nije u Akcionom planu za članstvo (MAP) u NATO, jer nije nikada dostavila nikakav godišnji nacionalni program (ANP), već Program reformi koji ne prejudicira članstvo u Savezu, nego isključivo saradnju i nema jedinstvene političke težnje u BiH ka pridruživanju Savezu.

    Dodik je naveo da se, u najnovijem godišnjem izvještaju NATO, pored realnog isticanja saradnje NATO saveza sa BiH u okviru Programa reformi i dalje iznose stavovi koji odražavaju poglede suprotno Programu reformi, te da autori izvještaja čiji je potpisnik generalni sekretar Saveza Jens Stoltenberg, ističu da je BiH “jedina zemlja koja učestvuje u Akcionom planu za članstvo (MAP) u NATO” i da “BiH teži pridruživanju Alijansi”, navedeno je u saopštenju.

    “Iznošenjem ovakvih stavova koji predstavljaju jednostrani pogled Saveza i izražavaju težnje političkog Sarajeva i Federacije BiH, ignorišu istorijske činjenice bombardovanja srpskog naroda i svrstavanja na jednu stranu u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a protiv Srba, pokazuju da Savez nastavlja sa svojom jednostranom politikom i prezentuje samo njima odgovarajuće ocjene i koristi termine koji jasno ne određuju njihovu poziciju”, naveo je predsjednik Srpske.

  • Samo NATO koristi municiju sa osiromašenim uranijumom

    Samo NATO koristi municiju sa osiromašenim uranijumom

    Municiju sa osiromašenim uranijumom su sada u oružanim konfliktima koristile isključivo zemlje Sjevernoatlantske alijanse uprkos saznanjima da takva vrsta municije sa sobom nosi veoma teške posljedice, izjavio je načelnik snaga za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu pri ruskoj vojsci Igor Kirilov.

    Takođe je rekao i da su planovi Londona o isporukama municije sa osiromašenim uranijumom Kijevu posebno cinični jer su objavljeni uoči godišnjice početka NATO bombardovanja SR Јugoslavije kada je na tu zemlju bačeno oko 40.000 granata sa preko 15 tona te otrovne supstance usljed čega stepen zagađenosti zemljišta i podzemnih voda uranijumom u Srbiji zahtijeva stalno praćenje radi procjene potencijalnih rizika.

    On je podsjetio da su i NATO vojnici, koji su učestvovali u vojnim operacijama, bili žrtve primjene municije sa osiromašenim uranijumom i to ne samo u Јugoslaviji, već i u Iraku gdje je upotrebljeno čak 300 tona te supstance.

    Rusija upozorava na posljedice

    Upotreba municije sa osiromašenim uranijumom nanijeće nepopravljivu štetu zdravlju vojnog i civilnog stanovništva Ukrajine, ali NATO je uprkos tome spreman da je isporuči Kijevu, rekao je Kirilov.

    • Uprkos činjenici da će upotreba takve municije nanijeti nepopravljivu štetu zdravlju vojnika Oružanih snaga Ukrajine i civilnom stanovništvu, zemlje NATO-a, konkretno Velika Britanija, spremne su da isporučuju takvu vrstu oružja kijevskom režimu – ocijenio je Kirilov.

    Po njegovim riječima, upotreba granata sa osiromašenim uranijumom može izazvati ozbiljne patologije.

    • Prilikom udara projektila sa osiromašenim uranijumom formira se pokretni vreli oblak aerosola uranijuma-238 i njegovih oksida koji, kada dođu u dodir sa organizmom, mogu izazvati razvoj ozbiljnih patologija – rekao je Kirilov.

    Kako je istakao, glavna opasnost od zračenja od osiromašenog uranijuma nastaje ako u tijelo uđe u obliku prašine.

    • Tokovi alfa zračenja iz sitnih čestica uranijuma koje su se zadržale u gornjim i donjim disajnim putevima, plućima i jednjaku izazivaju razvoj malignih tumora. Gomilajući se u bubrezima, koštanom tkivu i jetri, uranijumska prašina dovodi do promjena na unutrašnjim organima – objasnio je general.

    Takođe je dodao da jedinjenja osiromašenog uranijuma, koja ostaju u tlu, dugo vremena nose opasnost od negativnog uticaja na ljude i životnu sredinu.

    Po njegovim riječima, u izvještaju koji je 2002. godine u Ženevi objavila grupa eksperata koja je pod okriljem Programa UN za životnu sredinu sprovodila istraživanja na mjestima koja su bila meta NATO bombardovanja u Јugoslaviji, zabilježeno je da su “stručnjaci bili iznenađeni činjenicom da su nakon više dvije godine nakon bombardovanja čestice osiromašenog uranijuma još uvijek bile prisutne u vazduhu.”

    Stoga je Kirilov upozorio da će nakon upotrebe granata sa osiromašenim uranijumom na teritoriji Ukrajine biti kontaminirane značajne zasijane površine.

    • Osim zaražavanja sopstvenog stanovništva, to će nanijeti ogromnu ekonomsku štetu agroindustrijskom kompleksu Ukrajine, prije svega ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, što će srozati svaku vrstu izvoza poljoprivrednih proizvoda sa teritorije Ukrajine decenijama unaprijed, ako ne i vijekovima – upozorio je Kirilov.
  • Hil povodom godišnjice NATO bombardovanja

    Hil povodom godišnjice NATO bombardovanja

    Ambasador SAD Kristofer Hil izjavio je, povodom godišnjice NATO bombardovanja, da zna da narod Srbije ne može i ne treba to strašno vrijeme, i da ne može da potisne svoju bol, ali da vjeruje da ima dovoljno snage da potisne svoje ogorčenje.

    Posvetio sam život diplomatiji pronalaženju diplomatskih rješenja za naizgled nerješive probleme. Tokom svoje diplomatske karijere naučio sam da diplomatija ponekad doživi neuspjeh. Kada se to dogodi, posljedice mogu biti tragične. Želim da uputim iskreno saučešće porodicama poginulih u ratovima devedesetih, uključujući i poginule u NATO bombardovanju rekao je Hil u pisanoj izjavi medijima.

    On je istakao da je posvećenost Sjedinjenih Američkih Država partnerstvu sa Srbijom nepokolebljiva, kao i opredijeljenost za diplomatiju.

    – Zajedno možemo graditi bolju budućnost kakvu narod Srbije zaslužuje i želi za buduće generacije – rekao je Hil.

  • Prije 24 godine počelo je NATO bombardovanje

    Prije 24 godine počelo je NATO bombardovanje

    Na današnji dan prije 24 godine začule su se prve sirene koje su najavile NATO agresiju na Srbiju, odnosno tada Saveznu Republiku Jugoslaviju i pale su prve bombe.

    Za 11 nedjelja, prema procjenama, poginulo je oko 2.500 civila od čega 89 neveine djece, i oko 1.000 vojnika i policajaca.

    U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture i vojni objekti.

    Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a Vlada SRJ je iste noći proglasila ratno stanje.

    Akcija NATO uslijedila je poslije neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

    Bombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti UN.

    Dan ranije, predstavnici Vojske Jugoslavije (VJ) i NATO potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu medjunarodnih vojnih trupa što se dogodilo već 12. juna.