VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • NATO je spreman za napad? 300.000 vojnika u pripravnosti

    NATO je spreman za napad? 300.000 vojnika u pripravnosti

    Severnoatlantski savez se priprema za “sukob koji bi mogao da se desi u bilo kom trenutku”, navela je agencija Rojters o vojnim planovima NATO-a.

    Kako su naveli, o tim planovima će se odlučivati na samitu u Viljnusu u julu.

    Cilj je bolja pripremljenost Alijanse za napad i poboljšana logistika.

    Po prvi put od Hladnog rata, ažuriraju se planovi o tome kako da se odgovori u slučaju ruskog napada.

    “Osnovna razlika između upravljanja krizom i kolektivne odbrane je sledeća: nismo mi ti, nego naš neprijatelj, koji odlučuje kada”, rekao je admiral Rob Bauer, jedan od najviših vojnih zvaničnika NATO-a.

    NATO to naziva “regionalnim planovima”, a u sklopu njih će NATO članicama dati smernice.

    “Saveznici će tačno znati koje su snage i kapaciteti potrebni, uključujući šta, gde i kada rasporediti”, prokomentirao je Jens Stoltenberg, šef NATO-a, poverljive dokumente.

    Time će se formalizovati proces koji je započeo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, kada su zapadni saveznici prvi put poslali borbene jedinice na istok, a Britanija, Kanada i Nemačka preuzele vodeće uloge u tri baltičke države.

    Savez, slažu se stručnjaci, više se ne priprema za veliki napad, nego za više manjih, regionalnih kriza, za koje će biti potrebne snage za brzo raspoređivanje.

    Na kraju krajeva, karte su značajno drugačije nego u Hladnom ratu, s obzirom na više država članica i pristupanje Finske. Sada je i ta granica značajan deo slagalice, a ranije je glavno potencijalno bojno polje bila Nemačka.

    Velika novost je postojanje dronova, hipersoničnog oružja i brza cirkulacija informacija.

    Mnogo je izazova – u pripravnost treba staviti 300.000 vojnika, od prethodnih 40.000, a tu je i proizvodnja municije i naoružanja, iscrpljenih ratom u Ukrajini.

  • Zaharova: NATO ne smije da izaziva sukobe ako želi da spriječi ponavljanje istorije

    Zaharova: NATO ne smije da izaziva sukobe ako želi da spriječi ponavljanje istorije

    NATO ne bi trebalo da izaziva sukobe u svijetu ako želi da izbjegne ponavljanje sukoba u budućnosti, upozorila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagujući na izjavu generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.

    Stoltenberg je ranije rekao da ne zna kako će se završiti vojni sukob u Ukrajini, ali da smatra da je “izuzetno važno” da NATO “može da spriječi da se istorija ponovi”.

    “Ako NATO želi da spriječi da se takva istorija ponovi, onda ne bi trebalo da je stvara”, poručila je Zaharova na svom Telegram kanalu, prenosi TASS.

  • NATO odlučio – neće pozvati Ukrajinu u Alijansu

    NATO odlučio – neće pozvati Ukrajinu u Alijansu

    Članice NATO-a su odlučile da Ukrajini ne upute poziv za članstvo u Sjevernoatlantsku alijansu na samitu koji će biti održan u Viljnusu u julu. Međutim, razmatraju jačanje saradnje sa Kijevom i potencijalno utvrđivanje rokova njegovog ulaska u vojni blok, piše list Vašington post.

    Kako se navodi u članku, 31 članica Alijanse, bez obzira na pozive Kijeva, postigla je konsenzus da NATO neće Ukrajini poslati zvaničan poziv za članstvo tokom samita.

    Prema podacima lista “istočnoevropske zemlje postižu konkretne korake ka ovom cilju, uključujući potencijalne obaveze u vezi sa rokovima za članstvo Ukrajine, dok se SAD i neke zapadnoevropske države zalažu za neke manje korake”.

    Kako se pojašnjava u članku, u te korake može ući i birokratska saradnja između NATO-a i Ukrajine ili odluka o daljem proširenju tehničke podrške NATO-a odbrambenom sektoru Ukrajine.

    Ističe se da su zvaničnici baltičkih zemalja predlagali da Sjevernoatlantska alijansa pošalje zvaničan poziv Ukrajini da postane članica NATO ili da započne proces uspostavljanja vremenskih rokova ili određenih uslova za to.

    Dodaje se da je ministar inostranih poslova Češke Јan Lipavski podržao to da se Ukrajini ukaže na aktuelni put do NATO-a.

    SAD su za “obazriv pristup”

    U članku se navodi da SAD i njeni saveznici u Zapadnoj Evropi više vole obazriviji i sporiji pristup.

    Prema riječima američkih zvaničnika, administracija predsjednika SAD DŽozefa Bajdena insistira na tome da stalnu podršku Ukrajini na bojnom polju, dok se pripremala za kontraofanzivu, zemlje NATO-a razmatraju kao prioritetne zadatke.

    Amerika smatra da su “članstvo Kijeva u NATO-u i potencijalne garancije bezbjednosti pitanja koja treba riješiti u okviru budućeg uređenja” u Ukrajini.

    • U trenutnoj fazi bi trebalo da se pažnja koncentriše na praktičnu podršku i na to na koji najbolji način mi možemo da sačuvamo vojnu pomoć, koju pružamo Ukrajini – rekao je američki zvaničnik.

    Prema njegovom mišljenju, odnosi između NATO-a i Ukrajine neće imati prvostepeni značaj ako Alijansa ne može da garantuje načine kako da podrži Kijev u sferi bezbjednosti.

    Navodi se da neke zemlje govore o tome da bi članstvo Ukrajine u NATO-u značilo “automatsko uključivanje člana pet” Sjevernoatlantskog sporazuma koji je potpisan u Vašingtonu 1949. godine.

    Tim članom se predviđa kolektivni odgovor u slučaju oružanog napada na jednu ili više zemalja članica NATO-a, što bi uvuklo savez u masovni sukob sa najvećom nuklearnom silom na svijetu.

    Prema riječima zvaničnika iz istočnoevropske zemlje, to je neka vrsta ping-ponga između Njemačke, Francuske i SAD.
    Aktivizacija konsultacija

    Zemlje Alijanse pokušavaju da prevaziđu nesuglasice na temu članstva Ukrajine. U posljednje vrijeme je ova tema sve aktivnija.

    List pojašnjava da države koje su NATO članice sprovode konsultacije kako bi odredile sljedeće korake na putu Ukrajine za ulazak u Alijansu.

    Pokušavaju da razviju opšti stav po tom pitanju “koliko bi brzo Kijev trebalo da bude pod transatlantskim štitom”.

    Britanski diplomata je izjavio da NATO zemlje pokušavaju da do samita postignu dogovor koji bi demonstrirao jedinstvo i opipljivu podršku Ukrajini, ukazivao na očuvanje politike otvorenih vrata Alijanse i pokazivao progres na temu članstva Kijeva, a sve to uz poštovanje određenih zabrinutih članica.

    Navodi se komentar ambasadora Ukrajine pri NATO-u Natalije Galibarenko koja smatra da samit u Viljnusu neće imati istorijski značaj bez odluke o budućnosti Ukrajine u Alijansi.

    Ona kaže da bi zemlje vojnog bloka trebalo da odrede put za članstvo Kijeva u Alijansi, kao i da definišu algoritam koraka koje bi trebalo da napravi Ukrajina kako bi ušla u NATO.

    Zaključuje i da nije dovoljno to što govore da su vrata NATO-a i dalje otvorena.

    NATO samit se u Viljnusu održava 11-12. jula.

  • NATO admiral: Biće to velika razlika

    NATO admiral: Biće to velika razlika

    Predsedavajući Vojnog komiteta NATO Rob Bauer izjavio da će se u ratu Ukrajini pojaviti velika razlika između ruske i ukrajinske vojske.

    Prema njegovim rečima, rat u Ukrajini sve više će postati bitka između velikog broja loše obučenih ruskih trupa sa zastarelom opremom i manjih ukrajinskih snaga koje imaju bolje zapadno naoružanje.

    Bauer je naveo da Rusija sada raspoređuje značajan broj starih tenkova T-54, prenosi Rojters.

    “Međutim, problem je što još uvek imaju mnogo tenkova T-54. Ono što ćemo sada videti jeste da će se Rusi fokusirati, odnosno da će morati da se fokusiraju na kvantitet, veći broj vojnih obveznika. Istovremeno će mobilisati loše obučene vojnike sa zastarelom opremom”, rekao je Bauer.

    U međuvremenu, tvrdi on, Ukrajinci će se fokusirati na kvalitet, sa zapadnim sistemom naoružanja i zapadnom obukom vojnika. “To će biti velika razlika u narednim mesecima”, poručio je Bauer.

    On je istakao da “nema sumnje da će NATO podržavati Ukrajinu koliko god bude bilo potrebno”.

  • Peskov: NATO faktički učesnik sukoba na strani Ukrajine

    Peskov: NATO faktički učesnik sukoba na strani Ukrajine

    “Specijalna vojna operacija” počela je kao konflikt Rusije i Ukrajine, ali da je NATO sada postao faktički učesnik sukoba.

    To je izjavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.”Teško je bilo zamisliti da će se članice NATO-a, Sjedinjene Američke Države i evropske države, prvo indirektno, a potom i direktno, umešati u ovaj konflikt. NATO je sada faktički učesnik ovog sukoba, na strani Ukrajine”, poručio je Peskov u intervjuu za banjalučku ATV.

    On je naveo da je “specijalna vojna operacija” veoma teška operacija i da je glavni cilj osigurati bezbednost ljudi koji žive u Donbasu.

    “Delimično nam je uspelo da izvršimo taj zadatak, a delom smo još daleko od njegovog potpunog izvršenja”, rekao je Peskov.

    Portparol Kremlja je istakao da Rusija sporo napreduje u Ukrajini zato što ne vodi rat, već specijalnu vojnu operaciju.

    “Voditi rat je sasvim druga stvar. To je potpuno uništavanje infrastrukture, potpuno uništavanje gradova i tako dalje. Mi to ne radimo. Trudimo se da sačuvamo infrastrukturu i pod dva, trudimo se da sačuvamo ljudske živote”, naveo je on.

    Govoreći o pokušaju napada dva drona na Kremlj, Peskov je rekao da se taj napad može tretirati “kao pokušaj terorističkog napada na šefa ruske države”.

    “To je veoma uznemirujuće i neprihvatljivo. Teroristička aktivnost države. Mi smatramo da je Ukrajina na taj način praktično sama sebe svrstala u red država sponzora terorizma, čak ne pravno, nego de fakto, faktički”, istakao je Peskov i dodao da će Moskva odgovoriti onda, kako i kada bude smatrala da je to svrishodno.

  • Kina: Nikada nećemo zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji

    Kina: Nikada nećemo zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji

    Kineski narod nikada neće zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji, izjavio je na konferenciji za medije u ponedjeljak portparol Ministarstva inostranih poslova Kine Vang Venbin.

    Kineski narod nikada neće zaboraviti krv i živote koje je dao radi zaštite istine, časti i pravde. On nikada neće zaboraviti varvarske zločine NATO-a, na čelu sa SAD – rekao je kineski dipomata.

    On je naveo da, s jedne strane, NATO pretenduje na ulogu organizacije za regionalnu odbranu, a s druge – stalno nameće regionalnu napetost i stvara blokovsko sukobljavanje.

    – Poslije Hladnog rata NATO je na čelu sa SAD u više navrata raspirivao sukobe širom svijeta – od BiH do Kosmeta, od Iraka do Avganistana, od Libije do Sirije – rekao je Vang Venbin.

    Prema njegovim riječima, NATO nastavlja da se širi ka istoku, u Azijsko-pacifičkom regionu, provocirajući blokovsko sukobljavanje, razarajući regionalni mir i stabilnost.

    – NATO na čelu sa SAD mora ozbiljno da se zamisli o svojim zločinima, potpuno da odustane od zastarjelog načina razmišljanja iz vremena Hladnog rata, da prekine da izaziva regionalne sukobe, stvarajući raskol i nerede – naglasio je diplomata.

    Snage NATO-a počele su da bombarduju Јugoslaviju 24. marta 1999. godine. Sedmog maja te godine u napadu NATO-a je pogođena Ambasada Kine u Beogradu. Poginule su tri osobe, a više od 20 je ranjeno.

  • Sijarto: Izbjeći direktan sukob Alijanse sa Rusijom

    Sijarto: Izbjeći direktan sukob Alijanse sa Rusijom

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto pozvao je NATO da učini sve kako bi izbjegao direktnu umiješanost u oružani sukob u Ukrajini ili direktan sukob sa Rusijom.

    “Moramo učiniti sve kako bismo osigurali da NATO ne postane dio sukoba i da ne uđe u direktan sukob sa Ruskom Federacijom”, rekao je Sijarto za Si-En-En.

    On je istakao da Mađarska insistira na takvoj odluci i da se nada da će ona biti poštovana u budućnosti, prenio je TASS.

    “U suprotnom, ako se NATO uvuče u ovaj sukob, to će nositi rizik od izbijanja trećeg svjetskog rata”, upozorio je Sijarto.

  • Predsjednik Crne Gore odao počast žrtvama NATO bombardovanja u Murinu

    Predsjednik Crne Gore odao počast žrtvama NATO bombardovanja u Murinu

    Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je odao počast i položio vijenac na spomen-obilježju nevinim žrtvama NATO bombardovanja u Murinu, što je prvi put da crnogorski predsjednik dođe na obilježavanje godišnjice nevino stradalim murinskim žrtvama.

    Milatović je poručio da je ovdje prvenstveno došao kao čovjek, a onda i kao novoizabrani predsjednik da oda počast nevino stradalim žrtvama i da se na neki način izvini u ime države Crne Gore zbog prethodnog maćehinskog odnosa prema današnjem danu i prema ovoj velikoj žrtvi.

    On je istakao da je 30. april 1999. godine bio tužan dan ne samo za ovaj kraj, nego za cijelu Crnu Goru.

    “Ovo je možda najtužniji dan u novijoj istoriji. Stradalo je šest nevino stradalih ljudi, ovo stradanje obavezuje na sjećanje. Ako se ne sjećamo naših žrtava i ako ih ne poštujemo, onda nas kao naroda neće biti. Odavde želim da pošaljem poruku mira, poruku bolje, ljepše budućnosti u Crnoj Gori u kojoj se ovako nešto više ne smije i neće dogoditi”, dodao je Milatović.

    Prije odavanja pošte stradalima, među kojima su troje djece i troje odraslih, Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom služio je liturgiju i parastos u Crkvi Svete Petke u Murinu.

    Na spomenik vijence su položili i predsjednici opština i skupština Plava, Berana i Andrijevice, predstavnici Vlade Crne Gore, političkih partija i drugi.

    Avioni NATO bombardovali su varošicu Murino 30. april 1999. poslije podne bez sirene za uzbunu.

    Tada je srušen stari kameni most, a na njemu je život izgubilo šest civila, među kojima je bilo troje djece.

    Poginuli su četrnaestogodišnji Miroslav Knežević, trinaestogodišnja Olivera Maksimović, jedanaestogodišnja Julija Brudar, zatim Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (69) i Manojlo Komatina (73).

    Vijence i cvijece na spomenik stradalima danas je položio i veliki broj građana Gornjeg Polimlja.

    Obilježavanje 24 godine od NATO bombardovanja organizovali su Eparhija budimljansko-nikšićka, porodice žrtava bombardovanja, Mjesna zajednica Murino i Srpski nacionalni savjet Crne Gore, prenosi Srna.

  • Putin napao Ukrajinu zbog NATO-a

    Putin napao Ukrajinu zbog NATO-a

    Ruski lider Vladimir Putin je u maju prošle godine rekao da je odluka Rusije da pokrene “specijalnu vojnu operaciju” ,”neophodna, ispravna i blagovremena”.

    Putin je ranije, najavljujući invaziju, optužio NATO da predstavlja pretnju Rusiji. Putin već godinama ne gleda blagonaklono na širenje NATO-a na istok, a na njegovoj listi je i želja da Ukrajina zauvek ostane vojno neutralna.Takođe zahteva da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu iz zemalja članica koje su pristupile Alijansi od 1997. godine. To su centralna i istočna Evropa i baltičke zemlje.

    On tvrdi da je NATO iskoristio slabost Rusije nakon raspada Sovjetskog saveza da se proširi na istok, prekršivši obećanja zapadnih lidera koja su navodno dali Moskvi.

    Ali takva obećanja nikada nisu data, a to je potvrdio neko ko je morao znati: Mihaila Gorbačova, tadašnjeg predsednika SSSR-a, podsetio je i objasnio pre 9 godina Stiven Pajfer, bivši američki ambasador u Ukrajini i stručnjak za evropska pitanja i razoružanje u Brukings institutu.

    Ovih dana na Tviteru je osvanuo stari intervju Gorbačova nemačkoj televiziji ZDF iz 2014. godine.

    Navodno kršenje obećanja sa Zapada da se NATO neće širiti dugo je figurirao kao ključni element u Putinovom narativu protiv vojnog saveza.

    U govoru na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu održanoj 2007. Putin je rekao:

    “I imamo pravo da se zapitamo: protiv koga je ovo [NATO] proširenje namenjeno? A šta se desilo sa garancijama naših zapadnih partnera posle raspada Varšavskog pakta?”

    Institut Brukings je svojevremeno napisao da zapadni lideri nikada nisu obećali da neće širiti NATO, što je utvrdilo nekoliko analitičara. Podsećaju da je Mark Kramer detaljno istražio ovo pitanje u članku iz 2009. za Vašington kvorterli. Kao izvor koristio je deklasifikovane američke, nemačke i sovjetske zapise. On je primetio da u raspravama o ponovnom ujedinjenju Nemačke Sovjeti nikada nisu postavljali pitanje širenja NATO-a, osim kako bi se to moglo primeniti u bivšoj DDR. Tvrdio je da su se Nemci, Amerikanci, Britanci i Francuzi 1990. godine dogovorili da neće biti razmeštanja nenemačkih NATO snaga na teritoriji bivše DDR. Te 1990. malo ko je ozbiljno razmišljao o mogućnosti proširenja NATO-a na istok.

    Gorbačov je 2014. govorio o obećanjima u intervjuu nemačkoj televiziji tokom diskusija o ujedinjenju Nemačke.

    Na pitanje novinara zašto nije insistirao da obećanja koja je dobio, posebno obećanje američkog državnog sekretara Džejmsa Bejkera ​​da se NATO neće širiti na istok, budu pravno regulisana, Gorbačov je odgovorio:

    “O temi širenja NATO-a uopšte se nije razgovaralo, niti se o tome govorilo tih godina.. Razgovaralo se o drugom pitanju: da se vojne strukture NATO-a ne napreduju i da se dodatne oružane snage ne razmeštaju na teritoriji tadašnje DDR- i posle ujedinjenja. Bejkerova izjava je data u tom kontekstu. Urađeno je sve što je moglo i trebalo da se učini da se ovo političko opredeljenje ojača. I ispunjeno”, rekao je.

    Gorbačov je nastavio da je u “sporazumu o konačnom rešenju sa Nemačkom navedeno da se u istočnom delu zemlje neće stvarati nove vojne strukture, da neće biti razmeštane dodatne trupe, da neće biti raspoređeno oružje za masovno uništenje”. On je ustvrdio da se sporazum poštovao svih tih godina.

    Iako je bivši sovjetski lider kritikovao širenje NATO-a i nazvao to kršenjem duha garancija datih Moskvi 1990. godine, on je jasno rekao da nema obećanja u vezi sa širenjem Alijanse.

  • Orbanova reakcija na ulazak Ukrajine u NATO: “Šta?!”

    Orbanova reakcija na ulazak Ukrajine u NATO: “Šta?!”

    Mađarski premijer Viktor Orban je sa čuđenjem odreagovao na izjavu generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da je mjesto Ukrajini u sastavu Alijanse.


    On je na društvenoj mreži Tviter napisao jednu jedinu riječ: “Šta?”.

    Stoltenberg je tokom posjete Kijevu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kazao da je Ukrajina zaslužila svoje mjesto u evroatlantskoj porodici pozvavši da prisustvuje samitu Alijanse koji će u julu biti održan u Vilnjusu.

    Međutim, Mađarska, koja je takođe članica Alijanse, u više navrata saopštavala je da je protiv ideje da Ukrajina postane dio tog vojnog bloka.


    I ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto je nedavno izjavio da Budimpešta neće podržati nijedan korak Ukrajine bliže i NATO i samoj EU, sve dok Kijev ne vrati puna manjinska prava zakarpatskim Mađarima.

    Štaviše, on je rekao da je na inicijativu Mađarske i Rumunije Savjet Evrope usvojio odluku da se obrate Venecijanskoj komisiji po pitanju položaja manjina u Ukrajini, te je izrazio nadu da će Kijev biti prinuđen da odreaguje.