VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Kovačević: Meki potvrdio da BiH nije na putu ka članstvu u NATO

    Kovačević: Meki potvrdio da BiH nije na putu ka članstvu u NATO

    Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je danas da je direktor Odjeljenja za bezbjednosnu politiku i partnerstvo NATO-a Džejms Meki potvrdio da BiH nije na putu ka članstvu u ovom savezu.
    “Reagujući na izjave kolega koji su govorili o evroatlantskom putu BiH, na sastanku sa Mekijem jasno sam rekao da ne postoji evroatlantski put i da, kada je u pitanju NATO, BiH može isključivo da sarađuje, ali da članstvo trenutno ne dolazi u obzir”, rekao je Kovačević.

    On je naveo da je upoznao Mekija da je za BiH obavezujući jedino Program reformi koji je usklađen u Predsjedništvu BiH zahvaljjujući na prvom mjestu tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, te da je naglasio da se na osnovu ovog programa više ne prejudicira članstvo u NATO-u, već definiše isključivo saradnja.

    “Meki je to jasno prepoznao i rekao da su oni i te kako upoznati, te ponovio da je pitanje članstva isključivo na BiH, na svim strukturama u BiH na način na koji se u BiH već donose odluke”, rekao je Kovačević za RTRS.

    Kovačević je naglasio da mu je drago što je Meki potvrdio ono što predstavnici Republike Srpske uporno govore – da BiH nije na putu ka članstvu u NATO-u, da nije usvojila AMP, te da je definisala poseban okvir saradnje koji se zove Program reformi i koji ne prejudicira članstvo BiH u NATO-u.

    “To jasno kaže da je članstvo ostavljeno u potpunosti po strani, da se uopšte više ne razmatra i da se trenutno može govoriti i raditi isključivo na saradnji BiH i NATO-a”, rekao je Kovačević.

    On je rekao da je kao predstavnik Srpske razmišljao da li da uopšte ode na taj sastanak imajući u vidu stavove Srpske po pitanju čak i saradnje sa NATO-om, ali da je smatrao da je uvijek bolje da neko iz Srpske iznese jasne stavove jer se zna kakve stavove iznosi ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez.

    “U tom smislu sam kritikovao sve ono što radi Helez, iz razloga što je jasno, na osnovu važećih dokumenata u BiH, ali evo sada i na osnovu jasnih izjava iz NATO-a, da su – sve ono što govori Helez da je BiH na korak do članstva u NATO-u – šarene laže koje nisu zasnovane ni na čemu, osim na pustim željama koje će ostati neostvarene”, rekao je Kovačević.

    Meki je i nadavno u intervjuu Srni rekao da NATO ne insistira da bilo koja zemlja postane članica saveza i da zahtjev za članstvo predstavlja suverenu odluku svake od država.

    “Nije zaista na NATO-u da odredi interne procedure unutar BiH i odlučuje da li će zemlja biti članica ili ne Sjevernoatlantskog saveza. To je unutrašnje pitanje BiH da odluči u okviru političkih razgovora”, rekao je Meki.

  • Stoltenberg: Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi

    Stoltenberg: Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi

    Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, iako je dodao da su još rani dani za dugo očekivanu operaciju Kijeva protiv ruske invazije.

    U kratkim komentarima pre sastanka sa američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom, Stoltenberg je rekao da se alijansa priprema za samit lidera u glavnom gradu Litvanije, Vilnjusu, gde se očekuje da će pojačati dalju podršku Ukrajini, preneo je Rojters.

  • NATO započinje najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji

    NATO započinje najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji

    NATO će danas započeti najveću vježbu raspoređivanja zračnih snaga u Evropi u istoriji saveza u znak zajedništva prema partnerima i potencijalnim prijetnjama poput Rusije.

    Vježba ‘Air Defender 23’ pod njemačkim vodstvom trajat će do 23. juna i uključivat će oko 250 vojnih aviona iz 25 NATO i partnerskih zemalja, uključujući Japan i Švedsku, koja je podnijela zahtjev za pridruživanje savezu.

    Do 10.000 ljudi učestvovat će u vježbama namijenjenim jačanju interoperabilnosti i spremnosti za zaštitu od bespilotnih letjelica i krstarećih projektila u slučaju napada na gradove, zračne luke ili morske luke unutar teritorija NATO-a.

    Predstavljajući planove prošle sedmice, general-pukovnik Ingo Gerhartz iz njemačkog Luftwaffea rekao je da je vježba ‘Air Defender’ zamišljena 2018. dijelom kao odgovor na rusku aneksiju Krima od Ukrajine četiri godine prije, iako je rekao da “nije bila usmjerena ni na koga “.

    Rekao je da iako će NATO braniti ‘svaki centimetar’ svog teritorija, vježba neće poslati nikakve letove, na primjer, u smjeru Kalinjingrada, ruske enklave koja graniči s državama članicama saveza Poljskom i Litvanijom, navodi France 24.

    “Mi smo odbrambeni savez i tako je planirana ova vježba”, rekao je.

    Američka ambasadorica u Njemačkoj Amy Gutmann rekla je da će vježba pokazati “agilnost i brzinu naših savezničkih snaga” te da je njezina namjera poslati poruku zemljama uključujući Rusiju.

  • Košarac: Stav Srpske jasan – NATO bespotrebna tema zajedničke sjednice u Zagrebu

    Košarac: Stav Srpske jasan – NATO bespotrebna tema zajedničke sjednice u Zagrebu

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ocijenio je da je nepotrebno da se na dnevnom redu zajedničke sjednice Savjeta ministara i Vlade Hrvatske nađe tačka koja se odnosi na saradnju sa NATO savezom.

    Košarac je u izjavi rekao da je hrvatska strana, između ostalog, predložila da se na zajedničkoj sjednici 20. juna u Zagrebu razmotri Prijedlog zaključaka o saradnji sa Sjevernoatlantskim savezom, ali da je njegov stav da je bespotrebno razgovarati o tome.

    • Republika Srpska je protiv članstva u NATO savezu i o tome postoje validne i adekvatne odluke njenih institucija. Predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama nikada neće razmatrati članstvo u ovom vojnom savezu, jer nas obavezuju politike i odluke institucija Republike Srpske i njenog rukovodstva o vojnoj neutralnosti. Osim toga, prva NATO agresija bila je na Srpsku i Srbiju i to nikada ne možemo zaboraviti – istakao je Košarac.

    S tim u vezi, Košarac je naglasio da ne postoji potreba ni opravdan razlog da se u Zagrebu ili na bilo kojem drugom mjestu razgovara o NATO-u.

    • Naš stav je jasan – NE članstvu u NATO. Određeni oblik saradnje sa ovim savezom nam je prihvatljiv, ali čak ni to ne treba da bude tema razgovora izvan BiH, samim tim ni tema zajedničke sjednice u Zagrebu – rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, energiju na zajedničkoj sjednici bolje bi bilo usmjeriti na rješavanje spornih pitanja koja se tiču svih građana.

    • Primarno mislim na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. To je prva tema koju sam predložio za dnevni rad zajedničke sjednice i zaista očekujem ozbiljnu raspravu o ovom gorućem problemu – zaključio je Košarac.
  • NATO trupe se spremaju da uđu u Ukrajinu?

    NATO trupe se spremaju da uđu u Ukrajinu?

    Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je da bi neke članice Alijanse mogle dobrovoljno poslati vojnike u Ukrajinu.

    Kako je Rasmusen rekao, to bi se moglo desiti ako Kijev ne dobije garancije o širokom spektru pitanja na predstojećem skupu bloka koji će biti održan u julu u Viljnusu u Litvaniji.

    Rasmusen, koji je sada savetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog i koji je sarađivao sa njegovim prethodnikom Petrom Porošenkom, rekao je da Kijevu treba dati pismene garancije pre nego što se lideri NATO-a sastanu sledećeg meseca, uključujući razmenu obaveštajnih podataka sa Zapadom, transfer oružja i zajedničke vojne vežbe.

    “Ako NATO ne može da se dogovori o konkretnoj mapi puta za Ukrajinu, postoji jasna mogućnost da neke zemlje pojedinačno preduzmu akciju”, rekao je on u sredu, prenosi “Gardijan”.

    Kako je Rasmusen ocenio, Poljska bi mogla biti jedna od tih zemalja.

    “Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmotrili ulazak u zemlju i formiranje koalicije dobrovoljaca ako Ukrajina ne dobije ništa u Vilnjusu”, rekao je on.

    Rasmusen je, nakon proputovanja Evropom i SAD, tokom kojeg je pokušao da osnaži vojnu podršku Ukrajini, tvrdio da bi razmeštanje stranih trupa u Ukrajini bilo u skladu sa međunarodnim zakonom ako Kijev to zatraži.

    Aktuelni generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je potvrdio da će se u Viljnusu razmatrati određeni stepen bezbednosnih garancija za Ukrajinu, ali je naglasio da se pune garancije mogu ponuditi samo članicama Alijanse.

    Blok je prvi put obećao da će Ukrajini odobriti članstvo još 2008. godine, a Kijev je zvanično podneo zahtev za pridruživanje prošlog septembra, iako od tada pitanje ukrajinskog članstva nije značajno uznapredovalo.

    Nekoliko NATO članica postale su vatreni pobornici članstva Ukrajine u bloku i pozivaju druge zapadne zemlje da definišu jasan put Kijeva ka članstvu.

    Grupa istočnoevropskih članica poznata kao “Bukureštanska devetorka” je ranije ove nedelje izdala saopštenje u kome poziva blok da u Viljnusu “pokrene novu političku trasu koja će dovesti do članstva Ukrajine u NATO-u” i da se odluči za “robusniji, višegodišnji i sveobuhvatniji paket podrške” za Kijev.

    Iako je iz Vašingtona u više navrata potvrđivano da će se Ukrajina jednog dana pridružiti Alijansi, SAD posvećuju više pažnje aktuelnom sukobu sa Rusijom, nadajući se da će pitanje članstva Kijeva rešiti kasnije.

    Međutim, američka ambasadorka pri NATO-u Džulijan Smit rekla je za “Gardijan” u sredu da zvaničnici sada “razmatraju niz opcija za signaliziranje ukrajinskog napretka u odnosima sa NATO-om”, iako nije precizirala šta bi to moglo da podrazumeva.

    Rusija je, sa druge strane, u više navrata istakla da istočna ekspanzija NATO-a ugrožava njenu bezbednost, dok su napori za naoružavanje Ukrajine i pre eskalacije sukoba navedeni kao jedan od razloga za pokretanje Specijalne vojne operacije u februaru 2022. Moskva je takođe navela da ukrajinska vojna neutralnost predstavlja ključni uslov za dugotrajan mir.

  • NATO najavio najveću vazduhoplovnu vježbu

    NATO najavio najveću vazduhoplovnu vježbu

    Njemačka se sprema da bude domaćin najveće vojne vazduhoplovne vježbe u istoriji NATO-a, demonstraciji sile koja ima za cilj da pokaže jedinstvo saveznika i impresionira potencijalne protivnike, kao što je Rusija, saopštili su njemački i američki zvaničnici, prenosi AP.

    U vježbi pod nazivom “Er defender 23” koja počinje u ponedjeljak i traje do 22. juna, učestvuje 10.000 vojnika i 250 aviona iz 25 zemalja i oni će uvježbavati odgovor na simulirani napad na zemlju članicu NATO-a.

    Vašington na manevre šalje 2.000 pripadnika Nacionalne garde SAD i oko 100 aviona da učestvuju u ovoj obuci.

    “Ovo je vježba koja će biti apsolutno impresivna za svakoga ko je bude posmatrao, a mi nikoga ne tjeramo da je gleda”, rekla je ambasadorka SAD u Njemačkoj Ejmi Gutman.

    Ona je pojasnila da će ona bez ikakve sumnje pokazati “agilnost i brzinu” savezničkih snaga i da bi bila prilično iznenađena da bilo koji svjetski lider ne primijeti šta to pokazuje u smislu duha i snage NATO saveza.

    “A tu uključujem i ruskog predsjednika Vladimira Putina”, dodala je američka ambasadorka.

    U vježbama koje predvodi Njemačka, učestvuju i Švedska, koja se nada pridruživanju alijansi, i Japan, navodi AP.

  • Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto govorio je za medije u ovoj državi o tome da li država u bližoj budućnosti planira odobriti ulazak Švedske u NATO.

    Sijarto je obavio razgovor i sa novim turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom, a jedna od tema razgovora bila je upravo i članstvo Švedske u NATO-u s obzirom na to da su Mađarska i Turska ostale posljednje države koje nisu ratifikovale članstvo ove države u vojnopolitičkoj alijansi.


    Nakon sastanka Sijarto je govorio o detaljima razgovora te se naročito osvrnuo na temu ulaska Švedske u NATO.

    “Bilo bi lijepo da smo to mogli učiniti do sada. To bi značilo da posljednjih godina švedski političari ne bi davali izjave bez poštovanja i sve vrste neosnovanih optužbi na račun Mađarske”, rekao je Sijarto.


    Poručio je i kako su švedski političari o mađarskom narodu govorili na ponižavajući način.

    “Dovođenje u pitanje kvaliteta mađarske demokratije takođe znači da se dovodi u pitanje zrelost mađarskog naroda i to da li može da odlučuje o sopstvenoj budućnosti”, rekao je mađarski šef diplomatije.


    Ističe i kako su izjave švedskih političara prema Mađarskoj nepoštene.

    “Da nije bilo ovih nepoštenih izjava švedskih političara, parlament bi lakše donio odluku o glasanju. Stoga će poslanici razmotriti kada će doći do toga da se na dnevni red stavi i glasanje o ratifikaciji članstva Švedske u NATO-u”, zaključio je Sijarto, a prenosi Klix.

  • “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    Portparolka ruskog MSP reagovala je na izjavu estonske premijerke Kaje Kalas.

    Premijerka je rekla da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate Alijansi za garanciju bezbednosti”.Naime, Kaja Kalas ranije je izjavila da je Rusija kriva za širenje NATO-a i da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate NATO-u za garanciju bezbednosti”. Premijerka je kazala da oni koji optužuju Alijansu za širenje i eskalaciju “usvajaju imperijalistički jezik i ideologiju Rusije”.

    “Da li treba da vas podsećam da se u poslednjih 30 godina stanovništvo Estonije smanjilo za 15 odsto? Danas se 330 hiljada od 1,3 miliona stanovnika Estonije nalazi ispod granice siromaštva, u pozadini činjenice da je više od polovine bogatstva i imovine koja pripada estonskim domaćinstvima koncentrisano u rukama evro orijentisanih elita, koji čine manje od pet odsto stanovništva. Tu pripadaju političari i profesionalni rusofobi kao što je sama Kaja”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ako estonska premijerka Maja Kalas govori o malim baltičkim zemljama, onda za njih nije opasan mitski agresor, već samo njihovi NATO-centrični režimi, jer zahvaljujući njihovim aktivnostima, ove države su izgubile svoju nezavisnost, industriju, nauku i svaku slobodu, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, reagujući na izjavu premijerke Estonije.

    Ona je naglasila da je život pored agresora samo istorija Rusije, koja je stalno napadana sa Zapada, uključujući i teritorije koje se danas zovu Nemačka, Švedska, Francuska.

    “Agresori se nalaze u istom ideološkom gnezdu gde su se rodili nacizam i fašizam, a pre toga gde su vekovima cvetali trgovina robljem i kolonijalizam. NATO nije miroljubiva organizacija, već vojno-politički blok čiji zločini uključuju, posebno, uništenje libijske države, brutalno bombardovanje Jugoslavije i dvadesetogodišnji haos u Avganistanu”, zaključila je Zaharova.

  • Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    • Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu samita Alijanse u julu, naveo je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto na svom “Fejsbuk” nalogu.

    On je u objavi napisao da se ne može razgovarati ni o vremenskom okviru za Ukrajinu.

    “Treba da budemo jasni u vezi s ovim: pristupanje zemlje koja je trenutno u ratu ne može biti na dnevnom redu”, poručio je Sijarto.

  • Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Ukrajina će postati članica NATO, kao i Švedska, a Rusija ovaj rat neće i ne može dobiti, rekao je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je uoči neformalnog sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Oslu, Norveška, u okviru priprema za predstojeći samit Alijanse u Viljnusu i julu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o sukobu u Ukrajini, proširenju Alijanse, kao i o drugim temama.

    “Tokom posljednjih mjeseci, NATO saveznici i partneri pružili su neviđen nivo podrške Ukrajini, pomažući im da ponovo zauzmu i oslobode ukrajinsku teritoriju”, rekao je Stoltenberg na početku, dodavši da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse i da je na NATO saveznicima i Ukrajini da odluče kada će se to desiti.

    “Nije na Moskvi da ima veto protiv proširenja NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    Potom je dodao:

    “Moramo da obezbijedimo da Ukrajina pobijedi poslije ovog rata. A kada se rat završi, moramo da obezbijedimo da se istorija ne ponovi, da ovaj obrazac ruske agresije na Ukrajinu zaista prestane i stoga moramo da imamo uspostavljene okvire da obezbijedimo garancije za ukrajinsku bezbijednost nakon završetka rata, tako da se istorija ne ponavlja”, rekao je on, dodavši da će se razgovarati i o drugim pitanjima, uključujući odvraćanje i odbranu.

    Što se povećanja budžeta za odbranu članica NATO tiče, on je rekao da će se pobrinuti da dva odsto BDP-a ne bude plafon, već minimum za ono što je potrebno za ispunjavanje obaveza kao NATO saveznika.

    “Takođe ćemo se pozabaviti kako da dodatno ojačamo naše partnerstvo sa indopacifičkim partnerima, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, a zatim očekujemo da mnogi saveznici izraze snažnu podršku Švedskoj, postajući punopravni član Alijanse što prije moguće”, dodao je Stoltenberg, rekavši da je o tome razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Među brojnim pitanjima koja su interesovala novinare bilo je i kako će ubijediti Erdogana i Tursku da prihvate Švedsku kao članoci NATO.

    “Dakle, prije svega, moramo zapamtiti da su svi saveznici, takođe i Turska, pozvali Švedsku da postane punopravni član. To se desilo na samitu NATO prošle godine u Madridu, a do sada je ovo bio veoma brz proces pristupanja jer su Finska i Švedska aplicirale u maju, već u junu, pozvane su i Finska i Švedska. Finska je već punopravna članica i uvjeren sam, naravno, da će i Švedska biti članica i onda radimo na tome da se to desi što je prije moguće.”

    Dodao je:

    “Moja poruka je da je švedsko članstvo, punopravno članstvo u NATO dobro za Švedsku, dobro je za nordijske zemlje, za Norvešku, za baltički region, ali je dobro i za cijeli NATO. Ovo će ojačati NATO, učiniti NATO jačim, a to je, naravno, dobro i za Tursku i sve druge saveznike. I opet, važna odluka da se pozove Švedska desila se prošle godine, a to je takođe, stavilo Švedsku na mnogo sigurnije i jače mjesto. Švedska se sada sve više integriše u strukture NATO, naše vojne strukture, naše civilne strukture, a nekoliko saveznika je takođe pružilo bilateralna bezbijednosne garancije za Švedsku. Dakle, apsolutno je nezamislivo da će biti bilo kakve prijetnje ili bilo kakvog napada na Švedsku bez reagovanja NATO-a. Otputovaću u Ankaru u bliskoj budućnosti, kada tačno, još nije odlučeno”, rekao je Stoltenberg.

    Što se članstva Ukrajine tiče, Stoltenberg je uvjeren da će se i po tom pitanju pronaći konsenzus.

    “V​eć smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka. Još prošle godine svi saveznici su se složili da će Ukrajina postati članica i mi činimo konkretne korake jer Ukrajina ide ka NATO-u. Približava se NATO standardima, opremi, doktrinama, a mi im pomažemo da to rade dok govorimo, a mi to radimo od 2014.”, rekao je on.

    Stoltenberg je po tom pitanju dodao da je od početka ruske specijalne vojne operacije Ukrajina dobila značajnu vojnu podršku, uključujući obuku.

    “Pomažemo Ukrajini da se približi članstvu u NATO. Dakle, kada saveznici počnu da ih, na primjer, obučavaju da koriste avione NATO standarda četvrte generacije, to im pomaže da zaista budu u stanju da upravljaju modernim avionima, ali im takođe pomaže da se približe NATO-u, NATO doktrinama i interoperabilnosti. Dakle, da, krećemo se i da, svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica.”

    Što se izjave koju je prije nekoliko dana dan, o tome da Ukrajina ima pravo da se brani povodom mogućih napada Kijeva na rusku teritoriju, Stoltenberg je rekao da je “agresorski rat” Rusije protiv Ukrajine očigledno kršenje međunarodnog prava.

    “Pravo na samoodbranu je sadržano u Povelji UN i nema sumnje da je ovo agresijski rat predsjednika Putina i Moskve protiv Ukrajine, a Ukrajina ima pravo da se brani. Predsjedniče Putine, Moskva je započela ovaj rat i može da ga okonča. Mi podržavamo Ukrajinu, i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. Stajaćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i to ne čini NATO saveznike stranom u sukobu. Imamo pravo da podržimo Ukrajinu, a da ne postanemo strana u sukobu. I naravno, suštinski, NATO ima dva zadatka u ovom sukobu. Jedan je da pružimo podršku Ukrajini, kao što radimo. Drugi je da spriječimo ovaj sukob u Ukrajini, da rat agresije Rusije protiv Ukrajine eskalira izvan Ukrajine. I zato smo pojačali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Alijanse na teritoriji NATO, sa kopnenim snagama, vazduhoplovstvom, mornaričkim snagama da uklonimo svaki prostor nesporazumima i pogrešnim proračunima u Moskvi, o spremnosti NATO-a da zaštiti svaki pedalj NATO teritorija. Razlog zašto to radimo je naravno da spriječimo eskalaciju izvan Ukrajine”, rekao je on, prenosi “Telegraf”.

    Što se priče o dugoročnoj podršci Ukrajini tiče, on je rekao da će se u Viljnusu dogovoriti dugoročni plan višegodišnje podrške, “jer ono što nam je potrebno je da obezbijedimo da kada se rat završi, da Ukrajina ima sposobnosti, snagu da se brani, a NATO saveznici će, naravno, obezbijediti različite vrste vojske podršku”.

    Potom je dodao:

    “Ali NATO takođe sada istražuje kako možemo da im pomognemo da sprovedu ovu važnu tranziciju sa starih doktrina iz sovjetskog doba, municije, standarda, opreme na modernu NATO opremu i standarde. Ova tranzicija je počela, ali kada pogledate bojno polje u Ukrajini, vidite da je još dug put da se osigura da sve što oni rade bude u potpunosti interoperabilno sa NATO-om. Dakle, da im pomognemo da urade ovaj prelaz na NATO standarde, da modernizuju odbrambene i bezbijednosne institucije. Očekujem višegodišnju posvećenost NATO saveznika, uključujući paket različitih vrsta podrške uz solidnije finansiranje”, zaključio je Stolteberg.