VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • BiH u NATO neće moći da uđe još 20 godina

    BiH u NATO neće moći da uđe još 20 godina

    BiH je u posljednjih nekoliko godina od zemlje koja se nalazi u predvorju NATO postala država koja “samo” sarađuje sa Zapadnim vojnim savezom, bez jasne perspektive i vizije kada će tamo ući.
    Ovo je, između ostalog, nedavno ustvrdio ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, odgovarajući na novinarska pitanja o dinamici pristupanja BiH NATO, a što se donedavno smatralo “završenom stvari” i temom koja ne zaslužuje detaljnije razmatranje.

    Iako su vlasti Republike Srpske posljednjih nekoliko godina stalno ponavljale da BiH ne može postati članica NATO bez prethodne saglasnosti Srpske, u javnosti su se mogla čuti različita objašnjenja da je to, praktično, već “gotova stvar”, te da je slanjem godišnjih izvještaja u centralu NATO u Briselu napravljen odlučujući korak za priključivanje BiH toj vojnoj alijansi.

    Međutim, lider NiP i aktuelni ministar spoljnih poslova BiH prije dva dana iznio je potpuno suprotne teze, ističući da BiH, kako je rekao, više nije zemlja koja pretenduje da bude članica NATO, za šta je okrivio prethodnu koaliciju na nivou BiH, posebno DF, jer su, prema njegovim riječima, pristali da se taj proces preformuliše u „saradnju“ sa NATO.

    “Mi više nismo zemlja koja pretenduje za članstvo. Ne znam iz kojih razloga su kolege iz DF pristale na to da se govori o saradnji sa NATO. Da se mene pita, ja bih prije izabrao NATO nego EU. Vidim da u Republici Srpskoj ne žele ni da razgovaraju o tome. Ne vidim da je NATO izvjestan, nas je ta koalicija parkirala na parking. Nama su upaljena četiri žmigavca i dolje stojimo na parkingu”, rekao je slikovito Konaković.

    Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar za Srpskainfo kaže da se slaže sa Konakovićem u ocjeni da su vlasti Republike Srpske zaista uspjele da uspore približavanje BiH zapadnoj vojnoj alijansi.

    “To su uradili tako što su se više orijentisali na saradnju nego priključenje BiH NATO. Saradnja mora postojati, budući da je BiH od 2006. godine članica Partnerstva za mir. U tom formatu, Oružane snage BiH moraju ispunjavati svoje obaveza na multilateralnim vježbama, mirovnim misijama i tome slično. Na tom nivou saradnje je i Vojska Srbije, koja se takođe od 2006. nalazi u Partnerstvu za mir”, objašnjava Kozar.

    Dodaje da BiH u ovom trenutku, čak i kad bi je NATO sutra pozvao u zvanično članstvo, za tako nešto nije spremna.

    “NATO u svoje članstvo ne prima zemlje koje bi svojim unutrašnjim problemima opterećivale savez. Dok se unutrašnja kriza u BiH ne riješi, ne postoji nikakva šansa za ulazak u NATO još najmanje 20 godina”, tvrdi Kozar.

    Promijenjeni stavovi
    Za razliku od današnjeg stava aktuelne vlasti u Republici Srpskoj o priključivanju BiH NATO, koji je krajnje negativan, prije 14 godina stvari su bile potpuno drugačije. Naime, tadašnji srpski član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, u zvaničnom pismu čelnicima zapadne vojne alijanse 2009. godine iskazao je nedvosmislen stav o opredijeljenosti BiH priključivanju NATO.

    “Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za BiH”, napisao je Radmanović.

  • Sporije nego što se NATO nadao: “Osvajaju oko 100 metara na dan”

    Sporije nego što se NATO nadao: “Osvajaju oko 100 metara na dan”

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da Ukrajinci sporije napreduju u svojoj kontraofanzivi protiv ruskih snaga nego što se Savez nadao.

    Kako je dodao, oni ipak osvajaju oko 100 metara na dan, a napredovanje ukrajinskih snaga pohvalio je i britanski premijer Riši Sunak, prenosi dpa.”Ukrajinci postepeno napreduju i to dokazuje važnost naše podrške i da možemo i da smo voljni da nastavimo da pomognemo”, rekao je na sastanku odbora Evropskog parlamenta u Briselu.

    “To su velike borbe, teške borbe, ali oni su uspeli da probiju odbrambenu liniju ruskih snaga. Ruska vojska bila je druga najjača na svetu, a sada je druga najjača u Ukrajini. To je prilično impresivno”, kazao je šef NATO-a.

    Britanska vlada takođe je danas branila ukrajinsku kontraofanzivu. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obavestio je danas britanskog premijera Rišija Sunaka o napretku u telefonskom razgovoru. Sunak je pohvalio ukrajinske oružane snage na njihovu kontinuiranom napredovanju na bojnom polju, saopštio je njegov kabinet.

  • Stoltenberg o padu ruskih dronova na teritoriji NATO-a: Nema indicija da je napad namjeran

    Stoltenberg o padu ruskih dronova na teritoriji NATO-a: Nema indicija da je napad namjeran

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg komentarisao je pad ruskih dronova u Rumuniji poručivši da NATO ne raspolaže nikakvim indikacijama da su ostaci drona pronađeni na teritoriju Rumunije rezultat namjernog ruskog napada na tu zemlju.

    “Nemamo nikakvih informacija koje bi ukazivale na namjerni napad Rusije i čekamo ishod istrage koja je u toku”, rekao je Stoltenberg zastupnicima EU-a.
    Stoltenberg je naglasio rizike koje predstavljaju ruski zračni udari u tako bliskoj blizini teritorija saveza.

    “To pokazuje rizike od incidenata i nesreća”, naveo je Stoltenberg dodavši da bez obzira na ishod istrage, njegove kolege i on su vidjeli puno borbi i zračnih napada u blizini granica NATO-a, što je ono o čemu u budućnosti trebaju razmišljati.

    Podsjećamo, na području Rumunije, u blizini rijeke Dunav, pronađene su krhotine koje pripadaju dronu. Rumuni su isprva negirali da su krhotine pale na njihov teritorij, no došlo je do obrata.

    Rumunski ministar odbrane Angel Tilvar je novinarima potvrdio da su pronašli olupinu sličnu ostatku drona u blizini sela Plauru na području okruga Tulc, nasuprot ukrajinskog Izmaila. Naselja razdvaja samo korito Dunava.

    Bukurešt je isprva kategorički negirao pad ruskih “Shaheed” dronova, koji su napali ukrajinske luke na Dunavu, na teritoriji Rumunije.

  • Evropski pravnici zainteresovani za slučajeve u Srpskoj

    Evropski pravnici zainteresovani za slučajeve u Srpskoj

    Italijanski advokat Anđelo Fjore Tartalja koji je dokazao vezu između NATO bombi i obolijevanja od kancera, u slučaju da i građani Srpske odluče da tuže ovaj savez, iskazao je spremnost da bude dio pravnog tima svih onih za koje se može dokazati da su oboljeli zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom tokom 1995. godine.
    Istakao je ovo za “Glas Srpske” advokat Srđan Aleksić iz Aleksinca, koji već godinama vodi veliku pravnu bitku zastupajući ljude iz Srbije koji su u proteklom periodu oboljeli od raka. Kako je pojasnio, radi se o italijanskom advokatu koji je zastupao italijanske vojnike koji su svojevremeno boravili na KiM, kao i u BiH, tokom ratnih godina, a koji su u kasnijem periodu oboljeli od raka.

    “Oni su već dobili presude protiv NATO-a. Ukoliko i građani Srpske, a koji su oboleli od raka zbog ovog bombardovanja, odluče da tuže ovaj vojni savez Tartalja i ja bismo pomogli tim ljudima da podignu tužbe pred vašim sudovima. Pre toga je neophodno prikupiti adekvatnu medicinsku dokumentaciju, uraditi biopsiju, a ja bih pomogao da se ti uzorci pošalju na ispitivanje u Torino, kako bi se pokazala i dokazala uzročno-posljedična veza. Navešću vam jedan primer, za pukovnika Dragana Stojčića, koji je u međuvremenu nažalost preminuo, utvrđeno je prisustvo 500 puta više osiromašenog uranijuma u telu nego što je minimum, ali i prisustvo dvadesetak teških metala, koji izazivaju kancer”, naveo je Aleksić, dodajući kako će tim povodom i mogućnošću podizanja optužnica u Srpskoj, odnosno BiH, uskoro ponovo posjetiti Banjaluku.

    Smatra i da bi građani Srpske, koji su oboljeli od raka, a koji su u tokom, ali i nakon NATO akcije 1995. živjeli na područjima bombardovanim osiromašenim uranijumom, kao što su na primjer Hadžići, trebalo da presaviju tabak i tuže ovaj vojni savez za nadoknadu štete.

    “Uz pomoć italijanskih eksperata ja sam još pre par godina pokrenuo tužbe ovde u Beogradu u kojima moji klijenti traže nadoknade štete u iznosu od 100.000 evra. Ravnali smo se sa zakonima zemalja koje su nas bombardovale, a koji se tiču iznosa ovih nadoknada. Tu štetu treba da plati NATO. Imamo presude iz Italije, ali i Bečku konvenciju. Verujem da bi prve presude, bar što se tiče Srbije, mogle biti već do kraja ove godine”, poručio je Aleksić.

    Slično mišljenje dijeli predsjednik NSRS Nenad Stevandić koji je juče istakao da svi oni koji su oboljeli od malignih bolesti na teritorijama koje je bombardovao NATO treba da dobiju odštetu.

    “Stotine italijanskih vojnika, onih koji su umrli i koji su liječeni, dobijali su od 100.000 do 300.000 pa i do 500.000 evra odštete. Ako su ozračeni italijanski vojnici i ako imaju nalazi u italijanskim naučnim institucijama, mi ne treba ništa da dokazujemo, nego da se spremimo za tužbe za odštetu. Treba da plate oni koji su nas kontaminirali osiromašenim uranijumom koji utiče na najteže oblike kancera od kojih obolijevaju naša djeca”, poručio je Stevandić.

    “Namjerna sila”
    Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja koje su snage Alijanse izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji BiH bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, obilježava se 9. septembra. Tokom NATO operacije “Namjerna sila” na Srpsku je bačeno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

  • Rusi napali NATO?

    Rusi napali NATO?

    Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova tvrdi da su ruski dronovi eksplodirali na teritoriji Rumunije u napadu prošle noći, ali Bukurešt to negira.

    Portparol rumunskog Ministarstva odbrane, inače zemlje članice NATO, rekao je novinarima da su navodi o tome da su ruski dronovi pali i eksplodirali na rumunskoj teritoriji netačni, prenosi Rojters.

    On je dodao da će Ministarstvo kasnije izdati zvanično saopštenje o incidentu.

    Prethodno su ukrajinske vlasti saopštile da su ruski dronovi tri i po sata gađali ukrajinsku luku Izmail na Dunavu u Odeskoj oblasti, nekoliko sati pred današnji sastanak ruskog i turskog predsednika Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana u Sočiju, gde se očekuju razgovori o obnovi izvoza žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.

    Guverner Odese Oleh Kipe naveo je na Telegramu da u višesatnom ruskom napadu dronovima na luku Izmail nije bilo žrtava ili povređenih, ali da su na širem području grada oštećena skladišta i proizvodni pogoni kao i poljoprivredne mašine i oprema.

  • Generalni sekretar NATO-a: Ukrajinci su ponovo premašili očekivanja

    Generalni sekretar NATO-a: Ukrajinci su ponovo premašili očekivanja

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, ocjenjujući kontraofanzivu ukrajinskih odbrambenih snaga, rekao je da Ukrajinci premašuju očekivanja.

    “Ukrajinci postepeno osvajaju zemlju, što znači da potiskuju Ruse i da su u stanju da prođu kroz neke od ovih teško branjenih teritorija, ne samo minska polja. A još je važnije podržati ih. Ono što smo vidjeli je da su Ukrajinci iznova i iznova premašili očekivanja i moramo se sjetiti gdje je cijela stvar počela prošle godine sa punom invazijom Rusije na Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg.

    Istakao je da su tada analitičari vjerovali da će Ukrajina izdržati samo nekoliko dana ili sedmica.

    “Sada su oslobodili sjever, oko Kijeva, istok, oko Harkova i teritoriju na jugu, Herson. Sada ostvaruju još veći dobitak”, kazao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao da je u pitanju žestoka i teška borba i da Ukrajinci nemaju lak put do pobjede, ali oni postižu uspjehe, osvajaju poziciju.

    Odgovarajući na pitanje o razlikama u procjeni kontraofanzivnih taktika među zapadnim vojskama, Stoltenberg je napomenuo da postoji stalni dijalog između NATO saveznika i dijalog sa Ukrajinom.

    Stoltenberg smatra da Ukrajincima treba pomoći savjetima i podrškom, “ali na kraju krajeva, te teške odluke moraju donijeti Ukrajinci, njihovi komandanti na bojnom polju”.

  • Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Mađarska još nije uspjela da riješi sporove sa Švedskom u vezi sa članstvom u NATO, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.


    Finska i Švedska su, u pozadini događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, aplicirale za ulazak u Alijansu. Finska je 4. aprila postala 31. članica NATO-a, dok švedska aplikacija još nije dobila mađarsko i tursko odobrenje.

    “Parlament Mađarske bi ove jeseni trebalo da donese odluku o ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u, pošto je vlada podnijela relevantne dokumente ranije ove godine”, rekao je Sijarto u intervjuu za turski TV kanal “TRT Vorld”.


    Šef mađarske diplomatije je istakao da su dosadašnji pokušaji da se riješe sporovi sa Stokholmom propali, dodajući da je Mađarska postala “meta i žrtva ovog političkog spora” i da je na udaru miješanja u unutrašnju politiku.

    Prema njegovim riječima, Mađarska se, kao saveznik Turske, redovno konsultuje o članstvu Finske i Švedske u NATO-u sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

    “Iako Mađarska ne želi da postane prepreka na putu švedskog članstva u NATO, ona takođe uzima u obzir turske interese, jer odbrambeni savezi moraju biti zasnovani na povjerenju”, naveo je mađarski ministar, prenosi agencija MTI.


    Što se tiče rata u Ukrajini, Sijarto je rekao da je Mađarska u “jedinstvenoj situaciji” i ukazao da Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, od kojih su mnogi regrutovani u ukrajinsku vojsku i izgubili život.

    “Mađarska poziva na hitan prekid vatre i mirovne pregovore i odbija da dozvoli isporuku oružja Ukrajini preko svoje teritorije”, naglasio je Sijarto i istakao da što se prije završi rat, to će manje Ukrajinaca i ukrajinskih Mađara ginuti.

    Kako je naveo, Mađarska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine “bezuslovno” i podržava oko milion izbjeglica koje su stigle od početka rata.


    “Shodno tome, Mađarska očekuje od Ukrajine da vrati prava mađarske manjine kakva su bila 2015. u pogledu upotrebe maternjeg jezika, kulture i administracije”, zaključio je Sijarto.

  • “NATO je izgubio nadu”

    “NATO je izgubio nadu”

    NATO je, po svemu sudeći, prestao da se nada da će Ukrajina da pobjedi u sukobu sa Rusijom.

    Ovo je saopštio listu Dejli Telegraf penzionisani pukovnik britanske vojske Ričard Kemp, koji je komandovao trupama u Avganistanu.

    Kemp podseća na nedavnu izjavu šefa kancelarije generalnog sekretara NATO Stijana Jensena koji je za švedski list Verdens Gang rekao da bi Ukrajina mogla postati članica NATO-a ako pristane da ustupi deo teritorije Rusiji.

    “Stoltenbergovo naknadno priznanje da će se mirovni pregovori odvijati pod uslovima Kijeva nije razvejalo sumnje da je Jensen otkrio kako Zapad zapravo vidi ovaj rat”, navodi se u kolumni.

    Analitičar se pozvao i na nedavnu procenu američke obaveštajne zajednice koju je objavio Vašington posta da Ukrajina neće moći da ostvari svoje ciljeve u kontraofanzivi.

    “Mračan zaključak do kojeg bi neko mogao da dođe: uprkos kontinuiranim napadima i Rusije i Ukrajine nijedna strana neće napraviti napredak koji je od strateškog značaja”, napisao je Kemp.

    Istovremeno, Kemp izražava mišljenje da odgovor Zapada na ovakvo stanje ne treba da bude pritisak na Kijev kako bi priznao gubitak teritorija, već pokušaj da se promeni situacija na bojnom polju. Ekspert poziva na povećanje isporuka oružja Kijevu kako bi postigao uspeh, ako ne ove godine, onda u budućnosti.

  • Ako Zelenski prihvati NATO plan biće haos

    Ako Zelenski prihvati NATO plan biće haos

    Stijan Jensen, šef štaba generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, unio je pravu pometnju među članicama vojnog saveza predlogom za Ukrajinu.

    Naime, on je poručio da Ukrajina treba da razmotri ustupanje dela svoje teritorije Rusiji u zamenu za članstvo u NATO-u, izvestio je 15. avgusta norveški list VG.

    Govoreći tokom debate u norveškom gradu Arendalu, Jensen je izneo tu ideju, napominjući da je to jedno od mogućih rešenja koja se razmatraju. On je naglasio da svaka odluka o pregovorima i uslovima treba da bude na Ukrajini.

    ensen je istakao da su diskusije o statusu Ukrajine nakon sukoba već u toku, a neke zemlje u tom procesu postavljaju pitanje da Kijev ustupi teritoriju Rusiji.

    Prema većini anketa, ogromna većina Ukrajinaca se protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima Rusiji. Istovremeno, zvanični mirovni plan ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog od 10 tačaka počinje zahtevom da Rusija potpuno napusti celu teritoriju Ukrajine i vrati se na granice iz 1991. godine.

    Ukoliko Zelenski prihvati sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke, analitičari predviđaju rasprostranjene proteste u Ukrajini koji se protive svakom takvom planu.

    Jensenova izjava izazvala je pravi haos u medijima koji su to impretirali kao “stav NATO”, međutim, napominje se da alijansa poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i da je Jensen izneo svoj lični stav, a ne stav NATO.

  • Stavridis: Rusija rizikuje rat sa NATO-om u Crnom moru

    Stavridis: Rusija rizikuje rat sa NATO-om u Crnom moru

    Bivši komandant NATO snaga u Evropi Džejms Stavridis smatra da Moskva rizikuje da izazove direktan rat sa NATO-om u Crnom moru zbog presretanja brodova u međunarodnim vodama i nastojanja da nametne ekonomsku kontrolu Ukrajine.

    Stavridis, koji je predvodio snage NATO-a u Evropi od 2009. do 2013. godine, rekao je za Politiko da bi eskalacija situacije u Crnom moru mogla da primora partnere Kijeva da intervenišu kako bi spriječili sakaćenje ukrajinske ekonomije.

    “Akcije Rusije u međunarodnim vodama Crnog mora stvaraju realan rizik od eskalacije u rat na moru između NATO-a i Ruske Federacije”, ocijenio je Stavridis.

    On smatra da NATO, dok obezbjeđuje oružje i novac za Ukrajinu, neće samo posmatrati kako Rusija guši ukrajinsku ekonomiju.

    Stavridis ocjenjuje da će, ako Rusija počne da pleni brodove, NATO vjerovatno odgovoriti podrškom za humanitarni koridor za brodove.

    Prema njegovim riječima, Alijansa bi mogla da zaštiti brodove koji idu u i iz ukrajinskih luka borbenim avionima NATO-a i eventualno ratnim brodovima.

    Ministarstvo odbrane Rusije u utorak je potvrdilo da je ruska vojska ispalila hice upozorenja na teretni brod koji je plovio pod zastavom Palaua ka ukrajinskoj luci Izmail, jer, kako je navedeno, nije reagovao na upozorenje.

    Napetosti u Crnom moru su eskalirale otkako se Rusija u julu povukla iz sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka na Crnom moru i upozorila da će svi brodovi koji plove ka ukrajinskim lukama u Crnom moru biti smatrani za potencijalne prevoznike vojnog tereta.