VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je susret članova Predsjedništva sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom bio prilika da se iznesu stavovi i da su od njega dobili poruke da sve što se dešava u BiH treba da se riješi na domaćem nivou.

    Cvijanovićeva je poslije radne večere sa Stoltenbergom rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu i da je generalni sekretar rekao da je to stvar opredjeljenja svake države, da NATO nikada ne vrši pritisak.

    Izjavila je da je poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO.

    • Zanimljiv, konstruktivan razgovor. Rekla bih da je ovo bila prilika da svako od nas iznese svoje stavove. Ali, isto tako da čujemo i od njega kada su u pitanju određena globalna kretanja, ono što se odnosi na našu regiju – rekla je Cvijanovićeva.

    Istakla je da nije biklo teme o članstvu.

    • To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah – rekla je ona

    Poručila je da smatra da NATO razumije situaciju u BiH kada je u pitanju to neslaganje.

    • Ponovila sam da ostajemo opredijeljeni da razvijamo saradnju sa NATO-om, onako kako smo se dogovorili – da nema saglasnosti kada je u pitanju članstvo – rekla je ona i istakla da je ponovo bilo neslaganja sa druga dva člana Predsjedništva, posebno sa Bećirovićem.

    Naglasila je da je za nju oovo bio sastanak na kojem je mogla da vidi da u suštini i nema nikakvih pritisaka.

    • Poruke generalnog sekretara su bile takve da on smatra da sve što se dešava u BiH mora da bude domaći proizvod za rješavanje, da smo mi ti koji moramo utvrđivati određene stvari, definisati naše korake, da ne očekujemo da će nam neko to sa strane riješiti čarobnim štapićem – poručila je Cvijanović.

    Rekla je da je Stoltenberg rekao da nema bezbjednosne krize u BiH kako neki pokušavaju to da predstave.

    • Јa sam rekla da veoma često pokušava da se manipuliše, nastojeći da se pošalju slike u svijetu kako je Republika Srpska kriva za određene stvari. Meni je važno da ta vrsta kapaciteta za neki unutrašnji sukob ne postoji u BiH. Mi smo vrlo jasno dobili takav odgovor. Postojalo je interesovanje kako su se kretale stvari za produžetak misije ALTEA. Dakle, u pogledu bezbjednosti nigdje nije bila prepoznata neka problematična koja bi ugrozila BiH – kaže ona.

    Dodala je da je na sastanku rekla da sve što se dešava u BiH, dešava se u političkoj areni.

    • Mi u Republici Srpskoj branimo Ustav, branimo ustavnost BiH i Republike Srpske, i želimo da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. Ali nije Dejtonski sporazum ono što neko hoće da ga istumači sada, nego je Dejtonski sporazum ono što tamo piše. Rekla sam da apsolutno ne prihvatam da može bilo koji pojedinac da može da se postavlja iznad demokratski izabranih institucija, da on supstituiše nešto što treba da rade parlamenti. Naravno, oni kažu “mi prepoznajemo visokog predstavnika kao dejtonsku kategoriju”, to je rekao i gospodin Stoltenberg – rekla je Cvijanovićeva.

    Prepoznajem i ja, nije problem, kaže Cvijanović, ali onako kako je to Dejton rekao, a ne da neko radi nešto što mu Dejton nije dao za pravo.

    • Dakle, tu je to malo, da kažem, neslaganje, ali ja mislim da oni ne raspolažu tim informacijama i oni ne znaju ovako kako mi možemo da opišemo određene stvari, jer smo upravo mi ti koji na svojim leđima nosimo teret tih visokih predstavnika koji su radili stvari za koje nisu dobili ovlaštenja po meunarodnom pravu. Ali, ovo je dobra prilika da se to iskomunicira – ponovila je Cvijanović.

    Poručila je da sirugna da bolje razumije stvari u okviru BiH, nego što ih razumije Denis Bećirović.

    • On pokazuje jedno nestrpljenje i nepoštovanje. Pokazuje jedno odsustvo želje da razumije sve one sa kojima živi – poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
  • Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme.

    Članovi Predsjedništva BiH razgovarali su s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji je stigao u radnu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Denis Bećirović zahvalio se generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na prihvatanju poziva da u 2023. godini posjeti Bosnu i Hercegovinu, kao i na iskrenoj podršci Bosni i Hercegovini i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme i da u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. precizno piše sljedeće:

    • Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da su prioriteti vanjske politike Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u NATO i EU. Također, rekao je da je Bosna i Hercegovina spremna dati doprinos kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u Evropi i svijetu. Naglasio je da je vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti.

    Bećirović je upoznao generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga s trenutnom situacijom u Bosni i Hercegovini i napadu organa vlasti bh. entiteta RS na ustavni poredak naše zemlje. On je rekao da je važno zaustaviti rušenje ustavnog poretka, kako bi se država Bosna i Hercegovina mogla posvetiti EU i NATO integracijama.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da NATO ostaje garant sigurnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rekao je da NATO ne odobrava retoriku, koja podstiče podjele i ugrožavanje funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Također je naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni, te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je da je njegova prva međunarodna posjeta bila sjedištu NATO-a gdje je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Naglasio je da je ta posjeta imala simbolični i strateški značaj, uz poruku da će Bosna i Hercegovina sigurno nastaviti i intenzivirati put prema punopravnom članstvu u NATO-u.

  • Ko je sve bio na večeri sa Stoltenbergom

    Ko je sve bio na večeri sa Stoltenbergom

    Važna je posjeta generalnog sekretara NATO Sarajevu. Ukazano je i poštovanje, jer je svoju balkansku turneju započeo baš iz BiH. Međutim…

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg večeras je stigao u službenu posjetu Sarajevu, a noć je iskoristio za radnu večeru sa članovima Predsjedništva BiH.

    Večera je trajala duže, a kako se može vidjeti na fotografijama koje je objavio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, sastanku su prisustvovali i savjetnici, piše Bosnainfo.Zanimljivo je da je Bećirović objavio fotografiju sa Željkom Komšićem, Jensom Stoltenbergom i savjetnicima, a na slikama gotovo da se ne vidi Željka Cvijanović iako je i ona prisustvovala večeri.

    Fotografije su očigledno “kropovane” (isječene), što potvrđuju i originalne fotografije koje je objavio Avaz.

    Stoltenberg će sutra razgovarati s visokim predstavnikom za BiH Kristijanom Šmitom, nakon čega će se sastati s predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto. Planirano je i da se obrati medijima.

    Takođe, Stoltenberg će posjetiti i sjedište NATO u Sarajevu, gdje će imati sastanke s vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.

  • “Ukrajina da se pridruži NATO bez teritorija koje je okupirala Rusija”

    “Ukrajina da se pridruži NATO bez teritorija koje je okupirala Rusija”

    Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen iznio je prijedlog da se Ukrajina pridruži toj vojnoj alijansi bez teritorija koje je okupirala Rusija, jer bi, kako je rekao djelimično članstvo Ukrajine poslalo poruku Rusiji da ne može da spriječi ulazak Ukrajine u NATO.

    Rasmusen, danski političar koji je bio generalni sekretar NATO-a u periodu od 2009. do 2014. godine, insistirao je da plan za djelimično članstvo Ukrajine ne bi simbolizovao zamrzavanje sukoba, već bi umjesto toga bio izraz odlučnosti da Rusija ne može da spriječi da se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom savezu, prenosi londonski Gardijan.

    Rasmusen je rekao da se pitanje članstva Ukrajine u NATO ne može ponovo odlagati za sljedeće godine.

    • Došlo je vrijeme da se učini sljedeći korak i uputi poziv Ukrajini da se pridruži NATO. Potrebna nam je nova evropska bezbjednosna arhitektura u kojoj je Ukrajina u srcu NATO. Isključivanjem teritorije koju drži Rusija iz NATO, smanjila bi se opasnost od sukoba između Rusije i Alijanse – ukazao je Rasmusen.
  • “Potencijalna ruska pobjeda prijeti da oslabi NATO”

    “Potencijalna ruska pobjeda prijeti da oslabi NATO”

    Potencijalna ruska pobeda u sukobu u Ukrajini preti da oslabi NATO kao alijansu, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Prema njegovim rečima, pobeda Rusije u Ukrajini ne bi bila samo tragedija za Kijev, već bi predstavljala i rizik za NATO, jer bi ga učinila ranjivim, prenosi TASS.

    Moramo da nastavimo da dajemo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da ostanu jaki na bojnom polju, da bi sutra mogli da budu jaki za pregovaračkim stolom“, dodao je Stoltenberg.

    On je naveo da je u najboljem interesu NATO-a da nastavi da podržava Ukrajinu.

    “Vojna podrška Ukrajini trebalo bi da približi dugoročno i pravedno rešenje krize”, rekao je Stoltenberg odgovarajući na pitanje o rizicima smanjenja pomoći Ukrajini kako se sukob odugovlači.

    Stoltenberg se danas sastao sa nemačkim ministrom odbrane Borisom Pistorijusom i zahvalio mu na njegovom vođstvu u transformaciji Bundesvera i na velikom udelu Nemačke u jačanju odbrane NATO-a, saopštio je NATO.

    Generalni sekretar je naglasio da nove smernice nemačke odbrambene politike pokazuju njenu posvećenost povećanju potrošnje na odbranu.

    “Potreban nam je snažan Bundesver, koji je spreman da se bori u srcu alijanse“, rekao je on, pozdravljajući jasnu posvećenost Nemačke da do sledeće godine uloži dva odsto BDP-a u odbranu.

    “Ovo odražava nemačku odgovornost i nemačko vođstvo“, dodao je on.

    Stoltenberg se u četvrtak sastao i sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Tokom posete Berlinu Stoltenberg će primiti nagradu Američke akademije u Berlinu za 2023. godinu “Henri A. Kisindžer” za doprinos transatlantskim odnosima, navodi se u saopštenju Alijanse.

  • Stoltenberg o proširenju NATO-a

    Stoltenberg o proširenju NATO-a

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da podnese parlamentu prijedlog zakona o odobrenju ulaska Švedske u Alijansu, rekavši da je takva odluka u skladu sa sporazumom potpisanim na samitu u Vilnjusu u julu.
    “Nakon podnošenja ratifikacionih dokumenata, sada računam na brzu ratifikaciju turskog parlamenta”, rekao je Stoltenbergtokom nakon razgovora sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom u Stokholmu.

    Generalni sekretar istakao je da je Švedska, takođe, ispunila svoje obaveze, objavljeno je na internet stranici Alijanse.

    “Švedska je izmijenila svoj ustav, promijenila zakone, proširila saradnju u borbi protiv terorizma i nastavila sa izvozom oružja u Tursku”, napomenuo je Stoltenberg.

    Stoltenberg je naglasio da se NATO ponovo posvetio borbi protiv terorizma, uključujući ažuriranje svog akcionog plana i imenovanje pomoćnika generalnog sekretara koji će služiti kao njegov specijalni koordinator za borbu protiv terorizma.

    “Drago mi je što smo uspjeli da se pozabavimo legitimnim bezbjednosnim zabrinutostima Turske na način koji omogućava da članstvo Švedske krene naprijed. Radujem se što ću u bliskoj budućnosti dočekati Švedsku kao punopravnog saveznika u NATO-u”, rekao je on.

    Dvojica lidera su se, takođe, pozabavila nedavnim oštećenjima ključne podvodne infrastrukture u Baltičkom moru.

    “Saveznici i Švedska rade zajedno na utvrđivanju činjenica, a NATO jača svoje prisustvo u regionu”, naveo je Stoltenberg.

    Stoltenberg je saopštio da je sa Kristersonom razgovarao i o situaciji na Bliskom istoku i odgovoru Izraela na napad koji je Hamasa.

    “Izrael ima pravo da se brani u skladu sa međunarodnim pravom. Zaštita civila je od suštinskog značaja i pozdravljam napore da se osigura da humanitarna pomoć stigne u Gazu. Iran i Hezbolah ne bi trebalo da iskoriste sukob. Važno je da ova situacija ne eskalira dalje”, upozorio je Stoltenberg.

    Stoltenberg će se tokom posjete Švedskoj sastati i sa ministrom odbrane Polom Jonsonom, ministrom spoljnih poslova Tobijasom Bilstromom i prvim potpredsjednikom švedskog parlamenta Kenetom G. Forslundom.

  • Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je parlamentu na ratifikaciju podnio prijedlog zakona o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u.

    Informaciju je prenijelo tursko predsjedništvo. Vlada Švedske je jučer saopćila da očekuje kako će Turska početi ratifikacijom članstva ove zemlje u NATO-u.

    Pozitivni signali iz Ankare dolaze u isto vrijeme kada je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio posjetu Stockholmu gdje će obaviti niz sastanaka sa čelnicima vlade.

    Erdogan je odgađao ratifikaciju švedskog članstva, optužujući Stockholm da je previše blag prema kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra sigurnosnom prijetnjom.

    Tursku je također razljutio niz demonstracija paljenja Kur'ana u Švedskoj.

    Švedska i njezin susjed Finska napustile su desetljeća vojne nesvrstanosti nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim trupama da napadnu Ukrajinu u februaru 2022., tražeći zaštitu pod sigurnosnim kišobranom NATO-a. Finska se pridružila vojnom savezu u aprilu.

    Ranije ovog mjeseca, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Tursku da brzo ratificira članstvo Švedske u vojnoj organizaciji.

    “Mnogi saveznici željeli bi vidjeti brzi napredak u ratifikaciji”, rekao je Stoltenberg nakon predsjedanja sastankom ministara odbrane NATO-a u Briselu. “Švedska je ispunila ono što je obećala i sada nam treba ratifikacija švedskog članstva”.

    Svaka od 31 NATO saveznice mora podržati članstvo Švedske. Ukoliko turski parlament podrži Erdoganov prijedlog, što je gotovo sigurno, ostaje još da ratifikaciju odobri i Mađarska.

  • Košarac: Navodni ubrzani put u NATO je vožnja u leru

    Košarac: Navodni ubrzani put u NATO je vožnja u leru

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da određeni političari mogu da sanjaju i maštaju o članstvu u NATO-u, ali da u realnosti BiH neće u taj savez jer Republika Srpska nikada neće dati saglasnost za članstvo u vojnoj alijansi koja je izvršila agresiju nad Srpskom i Srbijom.

    • Određeni oblik saradnje može da postoji, ali članstvo ne. Srpska je za demilitarizaciju i vojnu neutralnost – poručio je Košarac.

    Kada je riječ o željama ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza za članstvo BiH u NATO, Košarac je rekao da određeni političari o tome samo mogu da sanjaju.

    • Da ne kažem – haluciniraju. Da razjasnimo i ovo – generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg može da svake sedmice dođe u BiH, ali BiH neće u NATO. Mogu da mu lično budu domaćini i da ga vode kući, ali BiH neće u NATO – naveo je Košarac na Instagramu.

    On je naglasio da je navodni ubrzani put BiH ka NATO-u vožnja u leru.

    • To je više nego jasno, ali oni opet naglas maštaju. To postaje degutantno. Mi ne sporimo pravo određenim političarima da sanjaju i maštaju o članstvu u NATO-u. Neka sanjaju u tišini, sami sa sobom, nema potrebe da javno govore o svojim snovima. Posebno nemaju pravo da govore u ime BiH – poručio je Košarac.

  • Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Aleksandar Goganović kaže u ATV Jutru da umjesto da se milioni troše na modernizaciju Oružanih snaga BiH, bolje je da se pažnja usmjeri na obične vojnike koji sedam godina nisu dobili nove ni jakne, ni čizme ni uniformu.

    Dok ministar Zukan Helez traži milione u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga, Goganović poručuje da se s tim ne slaže.

    “To je neozbiljno. To je spisak lijepih želja. Budžet ministarstva odbrane u narednoj godini biće kao i ove godine. Preko 90 odsto budžeta odlazi na plate zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kada Helez kaže da treba da idemo u modernizaciju, ja kažem da nam ne treba. BiH se graniči sa Srbijom koja je veliki prijatelj, s druge strane Hrvatska, a sa treće strane Crna Gora. Ne vidim od koga se BiH treba braniti ako imamo dobre odnose. Trebamo se posvetiti saradnji i izgradnji dobrih odnosa. Kada me pitaju hoće li biti sukoba u BiH, ja kažem da građani mogu mirno spavati jer nemamo ni oružja za sukob”, kaže Goganović.

    On naglašava da se treba posvetiti samom vojniku.

    “Život vojnika je težak. To se krije i od javnosti i od menadžmenta. Kasarne su u lošem stanju, ide grejna sezona instalacije su veoma loše, vojnici uključuju grijalice da se griju. Ni hrana nije na najboljem nivou. Hajde da riješimo prvo njihove probleme. Imamo preko 8.000 vojnika. Polako dolaze nove uniforme. Prvo su ih dobili vojnici u zajedničkom štabu. A vojnik koji je na straži nije dobio sedan godina ni jaknu, ni čizme ni uniformu”, kaže Goganović i poručuje da treba ostaviti modernizaciju za budućnosti, a sada treba da se pomogne običnom vojniku.

    Govoreći o najavama mogućeg dolaska generalnog sekretara NATO-a u BiH Stoltenberga, Goganović kaže da informacije imaju dvije strane.

    “NATO savez i NATO štab u Sarajevu nisu najavili dolazak generalnog sekretara u BiH. Tu informaciju smo dobili iz medija koji tvrde da im je ministarstvo odbrane potvrdilo tu informaciju. Neozbiljno je najavljivati tako nešto ako je neistina. S druge strane, ako je istina, pita se kako je ta informacija mogla procuriti iz Ministarstva spoljnih poslova ako je to klasifikovano kao tajno”, kaže Goganović.

    On poručuje i da je na ovaj način narušena bezbjednost generalnog sekretara NATO-a Jansa Stoltenberga, jer pravac njegovog kretanja je uvijek tajna, pogotovo ako odlazi u zemlje koje nisu članovi NATO.

    “Stav zvaničnika Srpske je jasan, ne idemo i integracije ali podržavamo saradnju. Imamo pritisak kolega iz FBiH koji pričaju o integraciji. NATO je korektan. Njihova saopštenja govore da BiH nije na ulaznim vratima. Čak su rekli da o tome neće ni govoriti dok sve ne dogovore tri naroda u BiH. Zvanične institucije podržavaju ЕUFOR i to što oni rade u BiH. Kada me neko pita da li je beszbjednosna situacija stabilna, uvijek se pozivam na ЕUFOR koji je više puta naglasio da je stabilna. A ЕUFOR ima jedini mandat da ocjenjuje bezbjednost u BiH. To je emisija Еvropske unije. Ne vidimo zašto bi ЕUFOR nekome smeta i podržavamo produžetak misije”, kaže Goganović i poručuje:

    “Mislim da je nekorektno da unaprijed osuđuju novoimenovanog komandanta koji dolazi iz Mađarske. Njima je problem dobar odnos Dodika i Orbana. Na ovaj način je Sarajevo uvrijedilo čitavu ЕU. Jer nije Mađarska sama odredila da šalje komandanta, nego je to odluka ЕU”.

    On ističe da je novi komandant ЕUFORA profesionalac koji dobro poznaje situaciju na Balkanu.

    Imenovanja generala u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH nema već nekoliko mjeseci zbog opstrukcija jer na tu poziciju treba da dođe Srbin. Na redu je da se dostave konkretna imena Predsjedništvu BiH da ih usvoji, ali Sarajevo je nekorektno.

    “ЕUFOR i NATO su poručili da se što prije trebaju imenovati generali u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH”, kaže Goganović.

    “Ministarstvo odbrane jedino ima dva zamjenika. Sa kolegom Helezom nemam najbolji jezik, ali sa kolegom Galićem imam više nego korektnu saradnju. To je doza kada ministar želi da isključi zamjenike iz odlučivanja”.

    Goganović poručuje i da je proces rada težak jer Helez umanjuje važnost zamjenika.

    “Zašto onda postoje dva zamjenika u ministarstvu odbrane? Kada dolaze strane delegacije zašto insistiraju da sastancima prisustvuju i zamjenici”, kaže Goganović.

    On napominje da će zastupati stavove Srpske, pratiti zvanične stavove institucija Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Govoreći o informacijama koje je ministar bezbjednosti Nenad Nešić iznio u emisiji ATV-a o boravku Kristijana Šmita u BiH.

    “Mislim da nije u redu da turisti unose oružje u BiH. Stav Republike Srpske je jasan, mi ne priznajemo Šmita kao visokog predstavnika. On je za nas turista u BiH, ne priznajemo njegove odluke. Protivim se kad nam neko nameće odluke. Mi Srbi smo emotivan narod, pa kad nam neko nešto nameće nećemo namjerno. U posljednje vrijeme dolaze i razne optužnice protiv predsjednika Republike Srpske koji je radio samo zakonom predviđene zadatke. On je bio dužan da potpiše ukaz. Iz ovog napada na Institucije Republike Srpske ne samo SNSD nego svi građani i sama Republika Srpska izaći će jača”, kaže Goganović.

  • “Napašće. Putin će iskoristiti zimu”

    “Napašće. Putin će iskoristiti zimu”

    Generalni sekretar NATO je rekao da Oružane snage Ukrajine “iznova i iznova premašuju očekivanja”.

    Napominjući da je Ukrajina vratila pod svoju kontrolu 50 odsto teritorija koje je Rusija zauzela.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas u Briselu da se ruski predsednik Vladimir Putin “ponovo priprema da iskoristi zimu kao oružje u ratu” tako što će napasti energetsku infrastrukturu u Ukrajini.

    Stoltenberg je to rekao u obraćanju nakon 16. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Ramštajn formatu u Briselu.

    On je istakao da se to mora sprečiti, kao i da bi jačanje kapaciteta Ukrajine u sferi protivvazdušne odbrane mnogo značilo u tom smislu, preneo je Rojters.

    On je dodao da će NATO pružiti još pomoći Ukrajini u vidu zimske odeće, goriva, medicinske opreme i instrumenata, opreme za deminiranje, kako bi se stanovništvu pomoglo da izdrži još jednu tešku zimu, objavljeno je na sajtu Alijanse.

    Saveznici su na sastanku razmotrili i prioritete Ukrajine na njenom putu ka članstvu u NATO, uključujući dugoročnu interoperabilnost sa Alijansom i nabavku opreme za odbranu.

    Stoltenberg je pozdravio najave saveznika da će dati dodatnu pomoć Ukrajini, uključujući lovce F-16, kao i municiju za protivvazdušnu odbranu.

    U međuvremenu je saopšteno da SAD izdvajaju sredstva za novi paket pomoći Ukrajini. Ministar odbrane Lojd Ostin najavio je da će SAD izdvojiti 200 miliona dolara pomoći.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije danas je od NATO saveznika zatražio još oružja kako bi njegova zemlja prebrodila još jednu ratnu zimu.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica NATO-a.

    “Treba da stvorimo dugoročnu osnovu koja će obezbediti da se istorija ne ponovi. Svi saveznici su saglasni da će Ukrajina postati članica NATO-a. Na našem samitu u Viljnus u julu, predstavili smo program koji ima za cilj da obezbedi punu kompatibilnost Oružanih snaga Ukrajine sa članicama NATO. I stvorili smo Savet NATO-Ukrajina, u kojem su saveznici i Ukrajina ravnopravni”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    On je naglasio da Oružane snage Ukrajine “iznova i iznova premašuju očekivanja”, napominjući da je Ukrajina vratila pod svoju kontrolu 50 odsto teritorija koje je Rusija zauzela od februara 2022. godine.