VRBAS Media

Oznaka: NATO

  • Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Ukrajini ne treba davati obećanja koja “nismo u stanju ispuniti”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović hrvatskim novinarima na samitu NATO saveza u Vašingtonu, na kojem su saveznici u nacrtu zajedničke izjave potvrdili podršku Kijevu prema članstvu u bloku.

    “Ukrajini prijeti opasnost da se ekonomski potpuno iscrpi i demografski uništi. Moramo biti iskreni prema njima (Ukrajini) i ne davati obećanja koja nismo u stanju ispuniti. Govori se da je put Ukrajine prema NATO-u ireverzibilan, to treba shvatiti jako ozbiljno jer to obvezuje”, poručio je Milanović.

    Istakao je da “živimo u opasno vrijeme u kojem valja paziti na svaki potez i svaku riječ”.

    “Važno je da se zadrži dijalog s Moskvom, tu ne mislim samo na Putina, i zna se tko treba razgovarati s Rusima, to su Amerikanci. To se dogodilo prije desetak dana nakon onoga incidenta na plaži i nakon toga su se neke stvari promijenile. To držim važnim i potrebnim, bitan je odnos Moskve i Washingtona, sve ostalo je dekor”, kazao je Milanović.

    Prošli mjesec su od krhotina projektila koji su ispalili Ukrajinci smrtno stradale četiri osobe, među kojima i dvoje djece. To se dogodilo na plaži u gradu Sevastopolju, pri čemu je povrijeđena još 151 osoba, prenosi Index.hr.

    “Važno je da se NATO, kao najstariji i najuspješniji obrambeni savez koji je ikad postojao, održi zajedno jer mi boljeg društva nemamo. Ali, istovremeno svijet se polarizira, neki ljudi ovdje to teže razumiju”, dodao je Milanović.

    Na pitanje o tome postoji li zabrinutost među evropskim liderima zbog moguće promjene u Bijeloj kući i povratka Donalda Trampa, Milanović je rekao: “Kako kome, nekima bi bilo drago, nekima ne bi.”

    Predsjednik je kazao da je večera u Bijeloj kući bila prilika za neformalno druženje i razgovor s Bajdenom te da je tokom trodnevnog samita imao više bilateralnih razgovora s čelnicima NATO članica.

    Trećeg dana NATO samita u Vašingtonu održan je sastanak Sjevernoatlantskog savjeta za šefove država i vlada s EU i indopacifičkim partnerima, kao i sastanak NATO-Ukrajina, stoji u saopštenju Kancelarije predsjednika Hrvatske.

  • Šta se krije iza jačanja odbrambene sposobnosti NATO na Balkanu?

    Šta se krije iza jačanja odbrambene sposobnosti NATO na Balkanu?

    NATO jača odbrambene sposobnosti na Balkanu. U toj funkciji je i koridor vojne mobilnosti preko teritorije Albanije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Italije.

    Okruživanje Srbije NATO snagama je, prema ocjeni stručnjaka za geopolitiku, poruka, pa čak i indirektna prijetnja Srbiji i Republici Srpskoj da odustanu od vojne neutralnosti. Smatraju, istovremeno je to i otvaranje NATO koridora preko Balkana za obračun sa Rusijom.

     

    Četiri države, od toga tri koje graniče sa Srbijom, jačaju vojnu logistiku NATO snaga. Ko iza toga stoji i šta je cilj? Dobro upućeni, tvrde, Amerika, koja koridorom preko Balkana priprema teren za obračun sa Rusijom. Na tom putu stoje joj vojno neutralne Srbija i BiH.

    – Ti vojni koridori su u stvari okruživanje Srbije i BiH i pritisak koji se možda na prvi pogled ne vidi, a tu se radi na pritisku da Srbija odustane od vojne neutralnosti i da postane članica NATO – kaže Srđan Perišić, profesor geopolitike.

    I Republika Srpska se kroz rezoluciju Narodne skupštine opredijelila za vojnu neutralnost. To je i razlog što BiH nije na NATO putu.

    – Naravno da planiraju, kada budu povoljne okolonosti, da BiH pristupi NATO paktu i pored protivljenja Republike Srpske. Vidjećemo u kojim oblicima, to je posebna tema, vršiće se pritisci i na Srbiju i na Republiku Srpsku da promijeni svoju stratešku odluku – kaže Mitar Kovač, penzionisani general-major Vojske Srbije.

    Pojačano djelovanje NATO diplomatije i otvorene pritiske na Republiku Srpsku zbog toga što se ona efektivno već 14 godina bori protiv učlanjena BiH u ovu vojnu organizaciju, očekuje i Perišić.

    – Ako to ne bude uspjelo, onda će vjerovatno NATO u nekom pogodnom momentu preći na jednokratno, unilateralno djelovanje da BiH učlani u NATO, bez obzira na to što se Republika Srpska tome protivi – kaže Perišić.

    U susret godišnjem samitu NATO u Vašingtonu, Srbija je zbog učešća na meti kritika. Za dobro upućene neosnovanih – Srbija ima interes i osnov da učestvuje kroz Partnerstvo za mir.

    Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globalizacije, kaže da Srbija nema nikakvu dilemu o nastavku politike vojne neutralnosti, da striktno vodi računa da se ne opredjeljuju ni na jednu stranu i da poštuje ulogu NATO na Kosovu i Metohiji.

    – Ne stoje nikakve primjedbe da to znači nekakvo približavanje jednoj ili drugoj strani, da to dovodi u pitanje odnose sa Rusijom i drugim zemljama. To je potpuno prirodni proces – kaže karijerni diplomata Zoran Milivojević.

    Prema Milivojevićevim riječima, Srbija na ovaj način reafirmiše svoj položaj i strateški pristup kada je riječ o miru i bezbjednosti na ovim prostorima.

  • Stoltenberg: Niko ne garantuje Ukrajini članstvo u narednoj deceniji

    Stoltenberg: Niko ne garantuje Ukrajini članstvo u narednoj deceniji

    Ukrajini niko ne može da garantuje da će se pridružiti NATO-u u narednoj deceniji, izjavio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

    On je za “CBS News” rekao da članstvo Ukrajine zavisi od toga da li će pobijediti u sukobu sa Rusijom.

    “Niko nije rekao tačno 10 godina, ali je očigledno da je to veoma ozbiljno pitanje za Ukrajinu, koja je sada zemlja u ratu”, objasnio je Stoltenberg na pitanje zašto se nada da će Kijev biti primljen u NATO do 2034. godine, umjesto u roku od tri godine.

    Stoltenberg je naglasio da je za NATO sada najvažnije da pojača podršku Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda Kijeva, prenijeli su ruski mediji.

    “To je preduslov za bilo kakvo članstvo Ukrajine u budućnosti”, dodao je Stoltenberg, navodi “Srna”.

  • Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su “novi zvaničnici NATO i EU rusofobi i da iza sebe imaju mnogo neuspjeha i skandala”.

     

    “Novoimenovanima želim sve najbolje, odnosno, u prevodu sa diplomatskog jezika – maksimalne neuspjehe i strašne probleme u obavljanju dužnosti”, poručio je Medvedev.

    On je istakao da je bivši premijer Nizozemske Mark Rute, koji preuzima dužnost generalnog sekretara NATO, političar koji se pretvorio u okorjelog rusofoba i odanog atlantistu.

    “Rute već neko vrijeme žestoko mrzi našu zemlju. Pristalica je sve oštrijih sankcija. On će, očigledno, vjerno slijediti politiku klasika paranoidnog atlantizma”, napisao je Medvedev na “Telegramu”, prenosi Srna.

    Govoreći o novom šefu evropske diplomatije Kaji Kalas, Medvedev je rekao da ona ima “dvije najvažnije osobine uspješnog evropskog političara, a to su nuklearna rusofobija i beskrajna žeđ za profitom”.

    On je podsjetio da je, dok je Kalas širom zemlje histerično vikala o ruskoj prijetnji, njen muž poslovao sa ruskim kompanijama ostvarujući značajan profit.

    “Kalasova se dobro razumije u zaštitu ljudskih prava. Autorka je čuvene nacističke fraze `posjetiti Evropu nije pravo, već privilegija`”, podsjetio je Medvedev.

    On je naveo da je šef Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je izabrana drugi put na tu dužnost, “mazohistički odana svojim prekookeanskim gospodarima i stalno priča besmislice o Rusiji, ne birajući riječi”, prenosi “Sputnjik”.

  • Otkriveno ko mijenja Stoltenberga

    Otkriveno ko mijenja Stoltenberga

    Odlazeći nizozemski premijer Mark Rute biće novi generalni sekretar NATO, javio je nizozemski javni servis NOS.

    Rute će na tom mjestu zamijeniti Jensa Stoltenberga, kome mandat ističe 1. oktobra, prenosi Tanjug.NOS se u izvještaju poziva na izvore koji su upoznati sa ovim pitanjem.

    Rojters navodi da zasad nije mogao da dobije komentar od NATO.

    Prethodno su danas Mađarska i Slovačka dale podršku kandidaturi Rutea za sljedećeg generalnog sekretara NATO.

    Podrška Mađarske uslijedila je nakon sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana sa Stoltenbergom prošle nedjelje, kada su se dve strane saglasile da Mađarska neće blokirati odluke Alijanse o pružanju podrške Ukrajini, ali da se Budimpešta neće direktno uključivati.

    Turska i Slovačka su takođe promijenile stavove povodom Ruteove kandidature, s tim da je Turska saopštila da će podržati Rutea krajem aprila, a Slovačka ranije danas.

    Slovačka, koja se graniči sa Ukrajinom, naglasila je potrebu da sljedeći šef NATO pomogne u rješavanju zaštite slovačkog vazdušnog prostora.

  • Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa ulogom Alijanse u pomoći Ukrajini, a očekuje se da će zajedničko rješenje biti postignuto tokom predstojećeg samita u SAD, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Postoje različiti stavovi unutar Alijanse dok se pripremamo za nove važne odluke na samitu u Vašingtonu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

    On je izrazio uvjerenje da će članice Alijanse uspjeti da se dogovore o tačnom okviru podrške Ukrajini, prenosi Srna.

    Samit NATO-a biće održan od 9. do 11. jula u Vašingtonu.

  • Ode Milo u NATO?

    Ode Milo u NATO?

    Kako pišu turski mediji, pozivajući se na saznanja iz visokih diplomatskih izvora iz nekoliko članica NATO, u toku je priprema inicijative za kandidovanje Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara Alijanse.

    Iza te inicijative, kako se navodi, do sada stoji devet članica Alijanse. Među njima je i Turska.

    Ovo je danas objavio turski portal “Firtina Haber”, koji u tekstu ističe da bi kandidat iz Istočne Evrope imao dobre šanse i da bi to bila svojevrsna poruka samog NATO-a.

    “Na draftu nacrta rade diplomate iz devet članica. Oni namjeravaju da kandiduju Đukanovića, pri čemu u dokumentu navode da Crna Gora, pod liderstvom Đukanovića, ne samo da je bila jedina država bivše Jugoslavije koja je uspjela bez vojnog konflikta da stekne samostalnost, već je odmah postala i najpozitivniji regionalni primjer za skladne unutrašnje odnose i širenje tolerancije i pomirenja u post-konfliktnom Balkanu”, kaže se u objavi, ali bez navođenja o kojih devet članica NATO je riječ, prenijele su “Novosti”.

    Crna Gora je u NATO alijansu ušla tačno prije sedam godina. To je urađeno odlukom Đukanovića i njegovih partnera uz tadašnje vlasti, mimo obavezujućeg referenduma.

    Nekoliko godina pitom, bivši premijer Duško Marković, potvrdio je da je u tom momentu ogroman broj građana Crne Gore bio protiv toga, prenosi “b92”.

  • Lavrov: Isporuka F-16 Ukrajini signal Moskvi – NATO je spreman na sve

    Lavrov: Isporuka F-16 Ukrajini signal Moskvi – NATO je spreman na sve

    Isporuku lovaca F-16 Ukrajini Moskva će smatrati namjernim signalom NATO u nuklearnoj sferi, a ti avioni neće izmijeniti situaciju na bojnom polju, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov za Sputnjik.

    Lovci F-16 dugo su bili glavno sredstvo za isporuku u okviru takozvanih zajedničkih nuklearnih misija NATO. Stoga, ne možemo da ne smatramo isporuku takvih sistema kijevskom režimu kao namjerni signal NATO u nuklearnoj sferi. Pokušavaju da nam stave do znanja da su SAD i NATO u Ukrajini spremni bukvalno na sve – rekao je Lavrov.

    Istovremeno je dodao da isporuka borbenih aviona F-16 nikako neće promijeniti situaciju na kontakt liniji na frontu.

    – Pomenuti avioni će se uništavati kao i druge vrste oružja koje NATO zemlje isporučuju Ukrajini – poručio je Lavrov.

    Takođe je istakao da Zapad pokazuje nezainteresovanost za završetak sukoba u Ukrajini, jer nastavlja da pumpa kijevski režim sve destruktivnijim vrstama oružja, o čemu svjedoče i planirane isporuke F-16.

    – Ipak se nadamo da će rusko-bjeloruske vojne vježbe sa nestrateškim nuklearnim oružjem, koje se održavaju ovih dana, urazumiti naše protivnike i da će ih podsjetiti na (moguće) katastrofalne posljedice dalje nuklearne eskalacije – poručio je šef ruske diplomatije.

    Prethodno je predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio da je Rusija redovno održavala i održava vježbe strateških i nestrateških snaga za obuzdavanje, te da i NATO sprovodi iste takve vježbe.

    Putin je ocijenio da Rusija izvođenjem vežbi sa nestrateškim nuklearnim oružjem na teritoriji Bjelorusije ne teži eskalaciji situacije i dodao da sve ide po planu.

  • Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Zajednička deklaracija sa predstojećeg samita NATO saveza u Vašingtonu sadržavaće novu formulaciju o aspiracijama Ukrajine za članstvo, izjavila je stalni predstavnik SAD pri Alijansi Džulijan Smit.

    “Biće to novi jezik u deklaraciji samita o aspiracijama Ukrajine za članstvo. Neće izgledati baš kao jezik koji smo koristili prošle godine”, rekla je Smitova tokom virtuelne konferencije za novinare.

    Ona je dodala da NATO razmatra da li da imenuje specijalnog predstavnika za Ukrajinu koji bi vodio razne inicijative širom vojnog bloka.

    Sljedeći samit NATO saveza biće održan u Vašingtonu od 9. do 11. jula i tada će biti obilježeno 75 godina vojnog bloka.

  • Članovi delegacije PS BiH učestvuju na proljetnom zasjedanju PS NATO u Sofiji

    Članovi delegacije PS BiH učestvuju na proljetnom zasjedanju PS NATO u Sofiji

    Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini NATO, Kemal Ademović, i zamjenik predsjedavajućeg Delegacije PS BiH, Obren Petrović, učestvuju na proljetnom zasjedanju PS NATO koje se održava u Sofiji, u Republici Bugarskoj.

    Saopštio je to Sektor za odnose s javnošću PS BiH.

    Zasjedanje je prvog dana otvoreno sjednicama Odbora za ekonomiju i bezbjednost, Odbora za nauku i tehnologiju, te Odbora za odbranu i bezbjednost PS NATO, a na kojem se razmatra i preliminarni nacrt izvještaja „Zapadni Balkan: Obnovljeni bezbjednosni izazovi na pragu NATO“, izvjestioca lorda, Marka Lankastera, iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, a u okviru čega su članovi Delegacije PS BiH aktivno učestvovali.

    Članovi Delegacije PS BiH održali su i radni sastanak s generalnom sekretarkom PS NATO, Ruksandrom Popa, tokom kojeg su se osvrnuli na ispunjene zaključke s prethodnog sastanka u pogledu organizovanja “Rose-Roth” seminara i održanog događaja Sjevernoatlantskog savjeta u Sarajevu. Takođe, posjeta Briselu Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH ocijenjena je uspješnom i primjerom dobre prakse koja se, kako je kazano, u budućnosti treba nastaviti.

    Popa je rekla kako PS NATO prepoznaje BiH kao zemlju saradnicu, te upravo iz tog razloga, a što je najavio i predsjednik PS NATO, Mihal Ščerba, razmatrano je unapređenje statusa i povećanje broja članova Delegacije PS BiH, prenosi Bosnainfo.

    Naglašeno je da posvećenost PS NATO BiH, te regiji Zapadnog Balkana pokazuju i izvještaji koji su na dnevnom redu odbora. Sastanak je zaključen razgovorom o predstojećim aktivnostima PS NATO, kao i najavom idućeg proljetnog zasjedanja u Dejtonu, SAD, koje će, kako je rečeno, i samim mjestom održavanja, biti posvećeno obilježavanju godišnjice potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.