VRBAS Media

Oznaka: narodna skupština republike srpske

  • Čubrilović operisan, Vukanović misli da se ponio kukavički

    Čubrilović operisan, Vukanović misli da se ponio kukavički

    Predsjednik Narodne skupštine RS, Nedeljko Čubrilović, zbog zdravstvenih razloga, prenio je ovlaštenja na potpredsjednika Denisa Šulića (SNSD).

    Mada u Odluci o davanju ovlaštenja, koja je potpisana 19. novembra, piše da se to odnosi „do povratka“ Čubrilovića, ne precizirajući ni okvirno kada bi se to moglo desiti, u kasnijem saopštenju Narodne skupštine je navedeno da bi se Čubrilović redovnim obavezama mogao vratiti „za nekoliko dana“.

    – Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović imao je u ponedjeljak lakšu hiruršku intervenciju i nalazi se na postoperativnom oporavku. Prema procjeni ljekara, ukoliko oporavak bude išao predviđenom dinamikom, predsjednik Čubrilović bi trebalo da se vrati radnim obavezama za nekoliko dana – navode u saopštenju.

    Kako kažu, Čubrilović je, na osnovu člana 27. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, ovlastio potpredsjednika Denisa Šulića da obavlja poslove iz nadležnosti predsjednka Narodne skupštine, a vezane za sazivanje kolegijuma, predsjedavanje sjednicama Narodne skupštine RS, uključujući i potpisivanje donesnih zakona i drugih akata – saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Poznato je da se predsjednik parlamenta od ranije žalio na zdravstvene probleme, kao i to da je bio odsustan sa nekih sjednica NSRS, naročito sa nekih na kojima su na dnevnom redu bile „vruće“ političke teme. Iz tog razloga pojedinci sumnjaju da se i ovaj put Čubrilović pokušava skloniti sa „prve linije“ jer danas počinje redovna sjednica parlamenta na kojoj se, između ostalog, nalazi zahtjev poslanika Nebojše Vukanovića za razrješenje Čubrilovića.

    Potom se očekuje zakazivanje posebne sjednice NSRS o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku i tu pojedini međunarodni krugovi najavljuju sankcije prema zvaničnicima RS.

    Nebojša Vukanović za Srpskainfo kaže da sve to pokazuje da je bio u pravu kada je podnio zahtjev za njegovu smjenu.

    – Ja bih da prekratim muke gospodinu Čubriloviću, da mu dam častan izlaz. Jedna od tačaka dnevnog reda je moj prijedlog za njegovu smjenu, zbog toga što je čovjek izgubio svaki autoritet. Svojim načinom vođenja parlamenta ponizio je Narodnu skupštinu. Svaka sjednica je veliki skandal zato što nema autoritet da obuzda goste koji dođu, mislim prije svih na Milorada Dodika. Mislim da bi bio pravi i častan način da se Čubrilović povuče sa funkcije, da ostane poslanik i da prepusti nekom drugom funkciju – smatra Vukanović.

    S druge strane, on tvrdi da je Čubrilović ušao duboko „u zakulisne radnje režima“ zbog čega „ne smije skroz da se povuče“.

    – Vjerovatno je zbog pritisaka stranaca, bojeći se da će mu uvesti sankcije, našao solomonsko rješenje. Povlačenjem je izbjegao da glasa o nekim pitanjima koja bi se mogla naći na dnevnom redu. Mislim da je to krajnji kukavičluk Čubrilovića da, se bez obavještavanja poslanika, bez ikakvog razloga povuče kao posljednja kukavica, čekajući da prođe krizni period, pa da se ponovo vrati – zaključuje Vukanović.

  • „Lakša hirurška intervencija“ Oglasila se Narodna skupština povodom odsustva predsjednika Čubrilovića

    „Lakša hirurška intervencija“ Oglasila se Narodna skupština povodom odsustva predsjednika Čubrilovića

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović imao je u ponedjeljak lakšu hiruršku intervenciju i nalazi se na postoperativnom oporavku, saopšteno je iz Narodne skupštine.Prema procijeni ljekara, ukoliko oporavak bude išao predviđenom dinamikom, predsjednik Čubrilović trebalo bi da se vrati radnim obavezama za nekoliko dana.Predsjednik Čubrilović na osnovu člana 27. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine ovlastio je potpredsjednika Narodne skupštine Denisa Šulića da obavlja poslove iz nadležnosti predsjednka Narodne skupštine, a vezane za sazivanje kolegijuma, predsjedavanje sjednicama Narodne skupštine Republike Srpske, uključujući i potisivanje donesnih zakona i drugih akata – saopšteno je iz Narodne skupštine.

  • Ciljaju 10 poslaničkih mandata: Može li dijaspora da spasi probosanske stranke u Srpskoj

    Mogu li probosanske stranke u Republici Srpskoj na sljedećim opštim izborima, uz pomoć dijaspore, da osvoje desetak poslaničkih mandata ili je njihov cilj za sada nedostižan?

    Upravo ovu temu je pokrenuo lider SDA, Bakir Izetbegović, koji je prije nekoliko dana na svečanoj tribini u Luksemburgu pozvao dijasporu, posebno one koji imaju prebivalište u Srpskoj, da izađu na predstojeće opšte izbore i glasaju za probosanske stranke. Izetbegović je podsjetio da će probosanske stranke u Srpskoj ponuditi jedinstvenu zajedničku listu, te napomenuo da im treba oko 80.000 glasova da u Narodnoj skupštini RS dobiju 10 ili 12 mandata.

    – Kada to uradimo, onda je druga priča u BiH. To je jedan dan u četiri godine. Birajte koga god hoćete, ali birajte one koji vole BiH – poručio je Izetbegović.

    “Snovi”
    Predsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i poslanik ove stranke u NSRS, Dragan Čavić, smatra da su Izetbegovićeva očekivanja nerealna.


    – Što je babi milo, to joj se i snilo. Jedino tako mogu prokomentarisati taj Izetbegovićev poziv dijaspori. Takvi i slični pokušaji bošnjačkih stranaka u Srpskoj traju odavno, tačnije u zadnjih pet ili šest izbornih ciklusa oni pokušavaju da koncentrišu glasove, posebno se oslanjajući na dijasporu. Uprkos tome, maksimalno imaju pet poslanika, uključujući jednog Hrvata – kaže Čavić.

    Dodaje da bošnjačke stranke u NSRS u pravilu dobiju toliko glasova da ispune kvotu koja je zagarantovana Ustavom, da svaki konstitutivni narod ima minimalno četiri poslanika u parlamentu RS.

    Čavić ističe da bi koncentracijom glasova bošnjačke stranke došle do boljeg izbornog rezultata, ali je preoptimistična procena da to može biti osam ili deset poslanika.

    – To je nemoguća misija i daleko od realnosti. Naravno, mobilizacijom građana za glasanje u odsustvu moguće je nešto poboljšati situaciju, ali sam skeptičan da je moguće da dobiju 80.000 glasova. Mislim da mogu dobiti maksimalno šest poslanika, i to uz najveće napore i potpunu koncentraciju bošnjačkih glasova – mišljenja je Čavić.

    Dodaje da jeste tačno da bi bošnjačke stranke, u slučaju kada bi dobile 80.000 glasova, imale osam do deset mandata u NSRS, ali treba tako nešto postići.

    Čavić podsjeća da je bošnjački blok izašao gotovo ujedinjen na protekle opšte izbore, pa su osvojili oko 30.000 glasova, uključujući i one iz dijaspore.

    – Računati da ćeš sada gotovo utrostručiti broj glasova je nemoguća misija. Ogroman broj građana, bez obzira na nacionalnost, u kontinuitetu apstinira od učestvovanja u izbornim procesima. O dijaspori da ne govorim. Ljudima je na vrh glave ovog svega i jednostavno ne žele da učestvuju u tim procesima. Zato je i taj broj birača u odsustvu jako mali u odnosu na glasače koji glasaju na biračkim mjestima u Srpskoj ili FBiH – ističe Čavić.

    Smanjen broj glasača
    Potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), Admir Čavka, takođe smatra da će cilj od 80.000 glasova biti teško dostupan.

    – Moramo se držati činjenica, a one kažu da iz godine u godinu sve manje građana glasa iz dijaspore. Samo u proteklih pet godina je broj glasača iz dijaspore drastično smanjen – podsjeća Čavka.

    On kao primjer navodi da je na posljednjim izborima glasalo oko 8.000 Bošnjaka koji žive u inostranstvu.

    Čavka ističe da ne zna kakvu poruku Izetbegović želi da pošalje dijaspori i da li ih misli na ovaj način animirati da izađu na izbore. Činjenica je, kaže on, da su građani u dijaspori razočarani političkim stanjem u BiH i da će ih biti veoma teško animirati da glasaju.

    – Mislim da bi bilo mnogo bolje da se bavimo povratnicima koji žive u Republici Srpskoj, da pokušamo njih animirati da ostanu na ovim područjima. Ostaće jedino ako im poboljšamo kvalitet života. Broj povratnika se iz godine u godinu, takođe, drastično smanjuje i bilo bi puno bolje da se bavimo njima nego dijasporom – smatra Čavka.

    Dodaje da to ne znači da treba odustati od dijaspore već treba posložiti prioritete i promijeniti način komunikacije sa dijasporom tako što će se mnogo više s njima razgovarati.

  • “Iz zdravstvenih razloga” Čubrilović prenio ovlaštenja na Šulića, ne zna se kada se vraća

    “Iz zdravstvenih razloga” Čubrilović prenio ovlaštenja na Šulića, ne zna se kada se vraća

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nedeljko Čubrilović, prenio je svoja ovlaštenja na potpredsjednika parlamenta, Denisa Šulića (SNSD), saznaje Srpskainfo.

    Čubrilović je to učinio iz “zdravstvenih razloga”, a Šulić je preuzeo predsjedavanje od juče, 22. novembra do povratka Čubrilovića.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Kako saznajemo, datum povratka predsjednika Narodne skupštine nije preciziran.

    Čubrilović je odluku donio 19. novembra, a Šilić ima ovlaštenja da saziva sjednice Kolegijuma, da predsjedava sjednicama NSRS, ali i da potpisuje usvojene akte.

  • Među saradnicima Nedeljka Čubrilovića se špekuliše da privremeno odlazi iz NSRS-a, on negirao

    Među saradnicima Nedeljka Čubrilovića se špekuliše da privremeno odlazi iz NSRS-a, on negirao

    Među saradnicima predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljka Čubrilovića se špekulisalo da će on sljedeća dva mjeseca biti odsutan i da će sjednice ovog zakonodavnog doma voditi potpredsjednica Željka Stojičić (SNSD), međutim Čubrilović je izjavi za Klix.ba kazao da to nije tačno.

    Čubrilović je svojim najbližim saradnicima navodno rekao da privremeno mora biti odsutan i da će to u javnosti pravdati zdravstvenim razlozima.

    Na pitanje Klix.ba da li će neko vrijeme prepustiti vođenje Narodne skupštine RS-a Željki Stojičić, Čubrilović je rekao da se to neće desiti i da mu zdravlje nije ugroženo, kao ni funkcija predsjednika NSRS-a.

    “Ma kako će to biti? Nije to tačno, ne idem nigdje”, rekao je on.

    Međutim, u RS-u se špekuliše da se Čubrilović protivi namjeri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da dio nadležnosti državne vlasti prenese na vlast Republike Srpske.

    Ćubrilović je bio i među onim političarima koji su nedavno razgovarali s američkim diplomatama, zvaničnicima Evropske unije te ambasadorima Velike Britanije Matthewom Fieldom i Njemačke Margaret Uebber. Sa njima su se sastali u Banjoj Luci i predstavnici opozicije. Prema navodima BN-a, tokom tih razgovora mu je rečeno šta se može desiti ako NSRS održi sjednice na kojima će se prenositi nadležnosti.

    Podsjećamo da su pojedini strani zvaničnici najavili sankcije onima koji budu kršili Ustav Bosne i Hercegovine.

  • “Posebna sjednica Narodne skupštine Srpske u narednim danima”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da će u narednim danima biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti poništene sve odluke koje je donio visoki predstavnik.

    Dodik je rekao da nisu tačni navodi specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara da će se bilo šta povući.

    “Obaviješten sam da će sutra doći u Sarajevo, pa će vidjeti da ništa nije povučeno. Ja sam njemu rekao da smo mi trajno nezadovoljni položajem u BiH, a on da ima razumijevanja za nas i da su spremni da učine napore, ali da mi pustimo sve. Naravno da neću vjerovati njegovim dobrim namjerama i pustiti sve”, rekao je Dodik za RTS.

    Prema njegovim riječima, rečeno je da će biti povučena saglasnost koja je ranije isforsirana primjenom političke sile.

    “Povući ćemo saglasnost o ukidanju Vojske Republike Srpske i formiranju Oružanih snaga BiH i reći ćemo – evo imamo šest mjeseci, ako hoćete možemo se dogovoriti. Prepolovite Oružane snage BiH, prepolovite troškove, ali vojna imovina mora da bude riješena”, rekao je Dodik i podsjetio da je ona blokirana već 20 godina.

    Dodik je naveo da je Republika Srpska pokazala da može da održi ekonomiju na nivou i da se sama finasira.

    “Republika Srpska se vječito borila u okruženju u koje je bilo nepovoljno”, rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da BiH nema visokog predstvanika i da Kristijan Šmit to nije, jer nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Jedina je istina da obraćanje Kristijana Šmita nije bilo na dnevnom redu sjednice Savjeta bezbjednosti”, rekao je Dodik i dodao da u Savjetu bezbjednosti prvi put postoji značajnije razmjevanje situacije u BiH.

    Dodik je istakao da će svaki Šmitov pokušaj da nešto uradi samo komplikovati situaciju.

    Srpski član Predsjedništva BiH je istakao da BiH nikada nije bila zemlja nego ustavno područje Austrougarske, te da su četiri bivša visoka predstavnika bila iz germanskog svijeta.

    Dodik je rekao da se BiH sa bivšom Jugoslavijom ni po čemu ne može porediti, osim po postojanju tri naroda.

    “Uvijek se BiH nazivala Jugoslavijom u malom, a onda su rekli Jugoslavija može da nestane, a BiH da opstane. BiH je eksperiment”, rekao je Dodik.

  • Može li novi Ustav Srpske proći bez Vijeća naroda?

    Iako je deklaracijom o ustavnim principima predviđena izmjena Ustava Republike Srpske, pitanje je koliko je u ovom trenutku realno da do toga dođe, s obzirom na to da u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS već sada tvrde da to neće prihvatiti.

    Inače, Vijeće naroda Republike Srpske sa Narodnom skupštinom Republike Srpske ravnopravno odlučuje o samo dva pitanja, a to su izbor sudija Ustavnog suda RS i donošenje Ustava RS. Dok u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavljuju da neće podržati izmjene Ustava RS, u SNSD-u kao jednom od predlagača deklaracije o ustavnim principima kažu da je Vijeće naroda nametnuo visoki predstavnik i da, ukoliko se sve odbaci što je nametnutno, a samim tim i Vijeće naroda Republike Srpske, da se ono na kraju neće ni pitati o izmjeni Ustava Republike Srpske.

    U samoj deklaraciji o ustavnim principima, koja bi trebalo da se nađe pred poslanicima NS RS, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da u koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    “Novim ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica Srpske”, piše, između ostalog, u deklaraciji o ustavnim principima.

    Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, kaže da su i ranije izmjene Ustava Republike Srpske spriječene, a tako će biti i ovaj put.

    “Ranije su bili amandmani na Ustav Republike Srpske u vezi sa glavnim gradom, to nije prošlo i opet neće proći. To je samo nastavak retorike i vidjećemo dokle će to ići. Imamo svoju ulogu u tome, iskoristićemo sve ono što je dozvoljeno kad bude u proceduri i vidjećemo dokle će stići”, rekao je Okić.

    S druge strane, Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, kaže da je Vijeće naroda Republike Srpske nametnuto i samim tim i nelegalno.

    “Rješenje je da se Ustav Republike Srpske donese dvotrećinskom većinom, jer sve što je nametnuo visoki predstavnik smatra se nelegalnim. To je način koji je moguć u ovom slučaju, jer bilo šta da pokreneš oni će pokrenuti veto”, rekao je Mazalica.

    Inače, i ranije Vijeće naroda Republike Srpske, odnosno Klub Bošnjaka, blokiralo je izmjene Ustava Republike Srpske kojima je bilo predviđeno da umjesto Sarajevo, glavni grad bude Banjaluka, a podrška je izostala i na amandman kojim je bilo predviđeno ukidanje smrtne kazne, i pored toga što je ranije bilo dogovoreno da se to prihvati.

    “Sve što se predlaže trebalo bi da postoji podrška i mogućnost da se to dovede do kraja, a ako nemate podršku u Vijeću naroda, onda se postavlja pitanje da li se radi o politizaciji svega toga i prikupljanju poena za izbore sljedeće godine. Ako znamo praksu Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, oni to neće dozvoliti, jer oni i na mnogo manje stvari pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa, čak i na one stvari koje to nisu”, rekao je Davor Šešić, poslanik SDS-a i zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

    Podsjećanja radi, o izmjeni Ustava Republike Srpske priča se već godinama. Dosad je Ustav Republike Srpske sa 140 članova i više od 120 amandmana mijenjan kroz 17 ustavnih promjena i pored toga što u praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, slijedi donošenje novog ustava.

    Posljednji pokušaj izmjene Ustava Republike Srpske bio je 2012. godine, kada Vijeće naroda nije prihvatilo nijedan od amandmana na Ustav Republike Srpske jer su delegati Kluba Bošnjaka, uglavnom iz SDA, glasali protiv svega, iako je ranije bilo dogovoreno usvajanje pojedinih odredaba, kao što je brisanje smrtne kazne.

  • Deklaracijom o ustavnim principima do vraćanja nadležnosti Srpskoj

    Deklaracija o ustavnim principima i četiri informacije – to je sadržaj Dnevnog reda posebne sjednice Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti Republici Srpskoj.

    Objelodanjeni su prijedlozi zaključaka kojima će svi akti koje je ikada nametnuo visoki predstavnik, biti proglašeni neustavnim.

    Više od 140 zakona biće poništeno, a Vlada će dobiti zaduženje i rok da Parlamentu uputi prijedloge zakona i propisa, koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Srpske.

    Za vlast i opoziciju ovo je jedno od ključnih pitanja o kojem ipak ne postoji konsenzus dva bloka, pa je pitanje da li je moguć do održavanja sjednice?

    Datum još nije poznat, ali dnevni red i materijali jesu. Na posebnoj sjednici Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti poslanici će prvo o “Informaciji o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH”.

    Tu stoji da je prenos nadležnosti u brojnim oblastima vršen od 1997. godine, van ustavne procedure, i da je samo visoki predstavnik nametnuo oko 260 odluka kojima je donosio, mijenjao ili dopunjavao zakone i Ustav.

    U prilogu je pobrojano 128 zakona i 114 drugih akata, koji su doveli do prenosa nadležnosti, a predložen je i tekst zaključaka: “Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Republike Srpske.”

    Sličan rok Vladi se daje i kroz druge tačke koje će biti razmatrane, informacije o pravosudnim institucijama i prenosu nadležnosti u oblastima indirektnog oporezivanja, odbrane i bezbjednosti.

    Budu li usvojene, Vlada će, između ostalog, povući saglasnost na Sporazum o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, datu 2004.

    Šest mjeseci biće rok u kojem će Vlada imati obavezu da uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz oblasti odbrane, čime bi prestala primjena Zakona o odbrani BiH, Službi u Oružanim snagama, i zakona o OBA i SIPA.

    Biće povučena i saglasnost na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja. Poslanici će raspravu na posebnoj sjednici završiti pretresom Deklaracije o ustavnim principima u kojoj, između ostalog stoji: “Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednikom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.”

    U deklaraciji se precizira da su akti koje je nametnuo OHR neustavni, da je prema Ustavu, Parlamentarna skupštine BiH odgovorna za donošenje zakona, sprovođenje odluka Predsjedništva, ali ne i za usvajanje nametnutih zakona visokog predstavnika.

    Iza predloženih informacija stali su predsjednik Republike, premijer i srpski član Predsjedništva sa poslaničkim klubovima stranaka vladajuće većine. O dokumentima, bar za sada, ne postoji saglasnost sa opozicijom.

    • Nama se javljaju ljudi iz opozicije koji drže do patriotizma, a ne do izdaje koju promoviše SDS i PDP i njihova rukovodstva, i ja vjerujem da su oni isto tako spremni da u nekom dijelu podrže te aktivnosti. Ovdje se radi o Republici Srpskoj – istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD

    Da o ovoj temi postoji ogromna podijeljenost između dva bloka vidljivo je i po izjavama iz opozicije.

    Za SDS Milorad Dodik vodi opasnu politiku, a na jednom od ključnih nacionalnih pitanja nastoji da dobije podršku na predstojećim izborima, kaže nakon Glavnog odbora stranke Mirko Šarović, koji je najavio učešće SDS-a u radu posebne sjednice.

    Kaže, SDS jeste za vraćanje Srpskoj oduzetih nadležnosti, ali uz konsenzus svih.

    • Јa sam za to, za legitimitet, ali i poštovanje pravila. Nijedan slučaj nije potpuno isti. Ukoliko budemo tako razmišljali onda treba da sjednemo i u okviru Republike Srpske dogovorimo kako da to uradimo – navodi Šarović.

    Zbog važnosti teme, Šarović je, kaže u odgovoru na novinarsko pitanje, spreman i na sastanak sa Dodikom uoči sjednice, na kojoj je najavio da će govoriti o svom viđenju pitanja koje smatra opštenarodnim i da će razobličiti politiku SNSD-a koji je, kaže, polako odustao od najavljene namjere.

    Na to je reagovao portparol SNSD-a riječima da oni koji neće podržati jačanje Srpske netačno optužuju.

    • Vidim da isto tako kažu da će oni nekoga da razobliče. Međutim, zaboravili su da su oni već u potpunosti razobličeni time što je američki diplomata javno priznao da su oni poslije njegovog poziva napustili sjednicu Narodne skupštine i time omogućili Sarajevu i Bošnjacima da preglasaju Srbe i Republiku Srpsku – istakao je Radovan Kovačević, portparol SNSD.

    Posebna sjednica Narodne skupštine, kako stoji na sajtu parlamenta, biće održana nakon redovne koja je planirana za 24. novembar.

    O terminu će se naknadno izjasniti Kolegijum.

  • Šta piše u Deklaraciji o ustavnim principima, koju će razmatrati NSRS

    Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji s predsjednikom Republike, pripremi tekst Ustava RS kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    To je navedeno u Deklaraciji o ustavnim principima, koju će Narodna skupština razmatrati na posebnoj sjednici čiji termin održavanja tek treba da bude dogovoren. Deklaraciju, kao i ostale materijale i tačke dnevnog reda, predložili su predsjednik Republike, Vlada Republike Srpske, član Predsjedništva BiH iz Srpske i klubovi poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.

    Kako se navodi u predloženom tekstu deklaracije, Narodna skupština će o proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada.

    – Potvrđujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava RS od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava RS donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske – piše u deklaraciji.

    U njoj se podsjeća da je ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom i da podliježe odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, a međunarodni ugovori se tumače pravilom „pacta sunt servanda“, kako to predviđa i član 26. Konvencije po kome „svaki ugovor koji je na snazi veže strane i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri“.

    Međutim, dodaje se u dokumentu, međunarodni ugovori se mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

    – Bosna i Hercegovina nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH kao Aneks 4. dio međunarodnog ugovora – Dejtonskog sporazuma, i nije donesen ni ratifikovan od bilo kog organa u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je asimetrična državna zajednica koju „čine dva entiteta“ (član 1.3. Ustava BiH), „Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi“ (Preambula Ustava BiH), a članom 9.3. Ustava BiH je određeno da funkcioneri imenovani na mjesta u institucijama BiH predstavljaju narode BiH. Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH, članovima 4.1. i 5.2.d – piše u ovoj deklaraciji.

    Dalje se navodi da su svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine, a svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH, neustavni su.

    Ustav BiH je jasan: „Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu“, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao visoki predstavnik. Neustavnost nametnutih zakona, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština bez izričitog ustavnog osnova, direktno potvrđuju dva pokušaja ustavnih promjena poznatih kao „aprilski“ i „butmirski“ paket, koji nisu nikada usvojeni po proceduri promjene međunarodnih ugovora utvrđenoj članom 40. Bečke konvencije i članom 10.1. Ustava BiH, koji reguliše njegove izmjene i dopune. Nedostatak novih inicijativa za ustavne promjene ne znači da su nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH postale ustavne. Sporazumima entiteta: o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene – dio je iz deklaracije.

    Takođe, BiH nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu s međunarodno priznatim granicama, sa nadležnostima u spoljnim odnosima (spoljni poslovi i spoljna trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.

    – Kada je u pitanju neusklađenost, odnosno odstupanje od ustavne strukture BiH utvrđene Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4. koji je Ustav BiH, a koje je nastupilo nakon zaključenja međunarodnog ugovora, Republika Srpska će se, kao njegova strana potpisnica, pridržavati člana 5. Dejtonskog sporazuma prema kome „strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom Bosne i Hercegovine, izloženog u Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštovati i raditi na ispunjavanju obaveza preuzetih ovim Sporazumom“ – navodi se u predloženoj deklaraciji.

    Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti doslednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH, koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti „u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH“.

    – To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH – piše, između ostalog, u dokumentu.

  • Dodik: Materijali za posebnu sjednicu NS RS dostavljeni i neće biti povučeni

    Dodik: Materijali za posebnu sjednicu NS RS dostavljeni i neće biti povučeni

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras u Čelincu da su svi materijali za posebnu sjednicu o vraćanju nadležnosti dostavljeni Narodnoj skupštini i neće biti povučeni, te da se čeka odluka Kolegijuma, koji treba da zakaže termin sjednice.

    Reagujući na napade opozicije iz Republike Srpske kada je riječ o održavanju posebne sjednice posvećene vraćanju oduzetih nadležnosti, Dodik je poručio da niko ni od čega ne odustaje.

    “Objašnjeno mi je da se prvo održava redovna sjednica Narodne skupštine 24. novembra, te da će po njenom okončanju biti dogovoren termin održavanja posebne sjednice”, rekao je Dodik novinarima u Čelincu.

    Dodik je naveo da opozicija ne zna šta bi drugo nego spekulisala.

    “Da je određeno da sjednica bude sutra, napali bi zašto je sutra. To govori o konvertitima koji se zovu opozicija, ali ko još vjeruje u to što pričaju Crnadak ili Stanić. PDP treba da objasni optužbe svog potpredsjednika iz Trebinja koji je iznio niz optužbi za korupciju”, tvrdi Dodik.

    Prema njegovim riječima, (šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Miladin) Stanić bi mogao da objasni “ko je nedavno u Milvokiju u SAD kupio kuću”.

    Dodik je rekao da je dobro da svi izuče pripremljeni materijal.

    “Javljaju nam se i ljudi iz opozicije koji drže do patriotizma, a ne do izdaje koju promovišu PDP i SDS i njihova rukovodstva. Ti ljudi su isto tako spremni da u nekom dijelu podrže te aktivnosti jer je riječ o Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik.

    On je naveo da ovdje nije riječ ni o vladajućoj koaliciji, ni o SNSD-u, niti bilo čemu drugom, osim o statusu i suštini funkcionisanja same Republike Srpske i suštini odnosa u BiH između Srpske i Sarajeva.

    “Ostajemo pri tome. U narednom periodu očekujemo značajne sastanke koji će biti prilika da objasnimo našu poziciju. To što opozicija spinuje, to je kod njih uobičajeno”, istakao je Dodik.

    Dodik je rekao da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan prilikom nedavnog susreta poslao niz poruka čija je suština da želi da se razgovara o odnosima u BiH, te da je on to prihvatio.

    “Veoma je važno da mi kao Srbi možemo otići u Ankaru i objasniti naše stavove. Moram da kažem da sam objasnio sve detalje našeg položaja i Erdogan će dodatno uticati i biti spreman da posreduje u mnogim pitanjima”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je to dovoljno za racionalnu politiku.

    “Za ovu imaginarnu koju vodi opozicija, ne znam šta bi više mogao da kažem da bi nahranio njihove sujete”, rekao je Dodik.