VRBAS Media

Oznaka: narodna skupština republike srpske

  • Ambasade zapadnih zemalja: Odluke NSRS-a predstavljaju dodatni korak eskalacije

    Ambasade zapadnih zemalja: Odluke NSRS-a predstavljaju dodatni korak eskalacije

    Ambasade SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Delegacije EU u BiH oglasile su se povodom današnje sjednice NSRS-a te su poručili kako zaključci sa sjednice predstavljaju dodatni korak eskalacije.

    U zajedničkom saopćenju, ambasade su naglasile kako vlast u RS-u mora biti svijesna da nastavak kretanja slijepom ulicom prijeti stabilnosti zemlje.
    “Pripadnici vladajuće koalicije u RS moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU. Povećane tenzije i blokiranje funkcionalnosti institucija će ograničiti ekonomske prilike na raspolaganju građanima, odvratiti investicije i odvući fokus od borbe protiv korupcije”, navodi se.

    Također, ambasadori su naglasili kako lideri u RS-u odmah moraju prestati sa zapaljivom retorikom i vratiti se u državne institucije.

    “Političari u RS i oni u FBiH imaju prilike da nastave dijalog i da hitno pronađu rješenje. Ohrabrujemo sve lidere da izgrade uzajamno povjerenje tako što će odmah prestati sa zapaljivom retorikom i onom koja dovodi do podjela, te da se vrate u državne institucije u punom kapacitetu, gdje se također može razgovarati o pitanjima po kojima ne postoji dogovor. Fokus sada treba biti na postizanju napretka u reformama koje su važne građanima i za put pristupanja EU”, zaključuje se u zajedničkom saopćenju ambasada zapadnih zemalja.

    Podsjetimo, na današnjoj sjednici razmatrane su četiri informacije, nakon čega su usvojeni zaključci u vezi s pravosudnim institucijama, odbranom i sigurnosti te indirektnim porezima.

    Opozicija nije prisustvovala glasanju. Glasala su 52 poslanika, od čega je 49 njih iz vladajuće koalicije u RS-u podržalo zaključke.

    Cjelodnevnu raspravu u NSRS-u obilježili su žestoki sukobi i međusobne optužbe pozicije i opozicije. Lider SNSD-a Milorad Dodik nekoliko puta je uzimao riječ, pri čemu se obrušavao na opoziciju kao i na strance.

    S druge strane, opozicioni političari ukazivali su na opasnost da bi povlačenje iz organa i institucija kao što su Oružane snage BiH, te pravljenje vojske RS-a, moglo imati velike negativne posljedice, uključujući i sukobe.

  • Parlament usvojio Deklaraciju o ustavnim principima – pripremiti novi tekst Ustava Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na posebnoj sjednici Deklaraciju o ustavnim principima.

    U Deklaraciji, Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    Pročitajte kompletnu Deklaraciju o ustavnim principima:

    Ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom, podliježe odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (Bečka konvencija) kako je to konstatovala Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) svojim mišljenjem od 10/11. juna 2005. godine.

    Međunarodni ugovori se tumače pravilom pacta sunt servanda kako to predviđa i član 26. Konvencije po kome “svaki ugovor koji je na snazi veže strane i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri”.

    Međunarodni ugovori se mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

    BiH nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH kao Aneks 4. dio međunarodnog ugovora – Dejtonskog sporazuma, i nije donesen ni ratifikovan od bilo kog organa u BiH.

    BiH je asimetrična državna zajednica koju “čine dva entiteta” (član 1.3. Ustava BiH), “Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi” (Preambula Ustava BiH), a članom 9.3. Ustava BiH je određeno da funkcioneri imenovani na mjesta u institucijama BiH predstavljaju narode BiH.

    Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH, članovima 4.1. i 5.2.d:

    Narodna skupština Republike Srpske bira pet Srba za delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine, pet bošnjačkih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine biraju bošnjački delegati u Domu naroda FBiH, a pet hrvatskih delegata u Dom naroda BiH biraju hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH (član 4.1. Ustava BiH), izbor članova Predsjedništva BiH vrši se na teritorijama entiteta, tako da Srbina, kao člana Predsjedništva BiH, biraju birači na području Republike Srpske, a Bošnjaka i Hrvata za članove Predsjedništva BiH biraju birači na teritoriji Federacije BiH. (član 5. 1.a. Ustava BiH).

    Kada član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske glasa protiv neke odluke Predsjedništva BiH, i takvu odluku proglasi štetnom po vitalni interes Republike Srpske, upućuje je Narodnoj skupštini Republike Srpske na potvrdu (član 5.2.d. Ustava BiH). Vijeće naroda u Republici Srpskoj nametnuto amandmanima visokog predstavnika na Ustav Republike Srpske, nema nikakvu ustavnu nadležnost u zaštiti vitalnih interesa ni entiteta ni naroda, za razliku od Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH koji ima nadležnost po članu 5.2.d. Ustava BiH. Time Ustav BiH potvrđuje Narodnu skupštinu kao jedini predstavnički i zakonodavni organ Republike Srpske kao entiteta srpskog naroda.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH svoju odluku o proglašenju štetnom po vitalni interes Federacije BiH upućuje bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, a hrvatski član Predsjedništva BiH takvu odluku upućuje hrvatskim delegatima u Domu naroda Federacije BiH (član 5.2.d. Ustava BiH).

    Članovi 4.1. i 5.2.d. Ustava BiH su ustavna potvrda nacionalne i konstitutivne strukture entiteta – Republike Srpske kao jednonacionalnog entiteta srpskog naroda, a Federacije BiH kao dvonacionalnog entiteta bošnjačkog i hrvatskog naroda.

    Ustav BiH potvrđuje asimetričnost državotvornih entiteta prilikom sastavljanja dejtonske Bosne i Hercegovine, koja je naknadno grubo narušena nametanjem amandmana na ustave entiteta od strane Visokog predstavnika, pod plaštom provođenja Odluke Ustavnog suda BiH broj U 5/98, na šta nije imao nikakvo pravo.

    Svi zakoni koje je nametao Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni. Ustav BiH je jasan: “Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu”, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao Visoki predstavnik.

    Neustavnost nametnutih zakona, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština bez izričitog ustavnog osnova, direktno potvrđuju dva pokušaja ustavnih promjena poznatih kao „aprilski“ i „butmirski“ paket koji nisu nikada usvojeni po proceduri promjene međunarodnih ugovora utvrđenoj članom 40. Bečke konvencije i članom 10.1. Ustava BiH koji reguliše njegove izmjene i dopune. Nedostatak novih inicijativa za ustavne promjene, ne znači da su nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH postale ustavne.

    Sporazumima entiteta: o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov koji određuje član 3.3.a. Ustava BiH. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene.

    Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.” Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH” niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1- A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisnica – “Republike BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji), Republike Srpske i Federacije BiH, navodi „uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstava“ nastavljajući tekstom: “Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.”

    Ustav BiH članom 8. jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome„Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikupljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština.Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo daje mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije ni objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju.

    Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 25.2 2004. u pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, zahtijevano je da se „kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na Visoki sudski i tužilački savjet BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTS BiH bude u Srpskom (Istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Narodna skupština Republike Srpske će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala.“

    Međusobna prava i obaveze entiteta uređeni su Dejtonskim sporazumom, uključujući Ustav BiH. Sporazumi koji u skladu sa Ustavom BiH zaključe dva entiteta, sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav BiH, niti ga mogu mijenjati ili dopunjavati. Ustavni sud BiH je svojom odlukom U 17/05 od 24. maja 2006. godine ispravno utvrdio da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH, te da Sud nema nadležnost da utvrđuje da li je osporeni akt suprotan Ustavu BiH. (Sud obrazlaže: “Podnosilac zahtjeva osnovu za neusaglašenost osporenih odredbi predmetnog zakona sa članom 3.5.b. Ustava BiH vidi u tome što su osporene odredbe odstupile od Sporazuma kojima su entiteti prenijeli nadležnost u navedenim pitanjima na državu BiH. Stoga, podnosilac zahtjeva posredno traži od Ustavnog suda da ispita osporene odredbe predmetnog zakona u odnosu na Sporazum. Imajući to u vidu, Ustavni sud napominje da je nadležan vršiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih zakonskih odredbi isključivo u odnosu na odredbe Ustava BiH i Evropske konvencije, a ne u odnosu na odredbe Sporazuma koji ne predstavlja dio Ustava BiH.”)

    Djelovanje Ustavnog suda BiH, koji se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka Visokog predstavnika i time mijenjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti. Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Republici Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova.

    Bosna i Hercegovina nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu sa međunarodno priznatim granicama (član 1.1. Ustava BiH) sa nadležnostima u spoljnim odnosima (spoljni poslovi i spoljna trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.

    Po Ustavu BiH (član 5.3.), Predsjedništvo BiH je nadležno za: vođenje spoljne politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, pregovaranje, otkazivanje te uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje sporazuma Bosne i Hercegovine. Ustav BiH to potvrđuje i sastavom Savjeta ministara kao pomoćnog tijela Predsjedništva BiH. Savjet ministara kao obavezan sastav ima predsjedavajućeg i samo još dva ministra – spoljnih poslova i spoljne trgovine (član 5.4. Ustava BiH).

    Svakom entitetu pripada pravo na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH (član 3.2.a. Ustava BiH) kao i pravo na sklapanje sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva saglasnost (član 3.2.d. Ustava BiH).

    Kada je u pitanju neusklađenost, odnosno odstupanje od ustavne strukture BiH utvrđene Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4. koji je Ustav BiH, a koje je nastupilo nakon zaključenja međunarodnog ugovora, Republika Srpska će se, kao njegova strana potpisnica, pridržavati člana 5. Dejtonskog sporazuma prema kome „strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom BiH, izloženog u Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštovati i raditi na ispunjavanju obaveza preuzetih ovim Sporazumom.

    Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti doslednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti „u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH. To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH.

    Potvrđujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava Republike Srpske donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske.

    Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    O proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske, Narodna skupština će odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada Republike Srpske.

    Deklaracija je usvojena na prijedlog predsjednice Republike, Vlade Republike Srpske, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i klubova poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.

  • “Ne šijemo nikakve uniforme” Dodik poručio da je opozicija došla sa antisrpskom politikom s namjerom da sve sruši

    “Ne šijemo nikakve uniforme” Dodik poručio da je opozicija došla sa antisrpskom politikom s namjerom da sve sruši

    Lider SNSD Milorad Dodik, u ime vladajuće koalicije, poručio je da je ovo jedna od najvažnijih sjednica koja će odlučiti budućnost i strukturu RS.Dodik je rekao da su nastojali da dođu do održive atmosfere, ali da je opozicija došla sa stavom da to sruši, sa politikom Sarajeva koja nije politika srpskog naroda.

    Ne šijemo nikakve uniforme. Zao mi je, a istovremeno i nije, što su oni napustili sjednicu. Oni iznesu niz laži, a onda bježe kao povrijeđeno dijete sa igrališta. Naš koncept je da se povuče saglasnost sa VSTS, odbrane i ostalo. Do kraja godine planiramo da usvojimo zakon koji će definisati sistem odbrane u RS i VSTS – kaže Dodik.

    On kaže da nije pravo Ustavnog suda BiH da odlučuje čija je imovina.

    – Srpska ovim ništa ne gubi, može samo da dobije. Danas čemo imati povučene naše saglasnosti. Zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik neće važiti u RS od kada mi donesemo svoje zakone. To ćemo početi da radimo već ove godine – kaže Dodik.

  • Cvijanović: Neprihvatljiva priča opozicije “o ratu”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je neprihvatljiva priča opozicije “o ratu” kojom kod građana bude strah po bezbjednost.

    “To pokazuje nemoć opozicije i njen strah da se bavi temom i odluku da građanima nabijaju strah pričom o ratu”, rekla je Cvijanovićeva tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti prenesenih na BiH.

    Cvijanovićeva je napomenula da niko od predstavnika vlasti i institucija Republike Srpske nije pričao o ratu.

    Ona smatra da je skandalozno kako se ova situacija danas komentariše spolja na način da je BiH na ivici litice i da su za to krivi Srbi i Republika Srpska.

    “Da li je moguće da se pozivanjem na Ustav i ustavne nadležnosti država gura na ivicu litice?”, upitala je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da se opozicija u Republici Srpskoj na ovaj način uporno svrstava na stranu onih iz Federacije BiH koji pričaju o ratu.

    “Republika Srpska je rekla da sve treba raditi samo da rata ne bude”, poručila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Bitniji su oni koji hoće, nego oni koji moraju

    Stevandić: Bitniji su oni koji hoće, nego oni koji moraju

    Sve što se dešava u zadnjih nekoliko mjeseci što je dovelo do pripreme ove sjednice, je definisanje prava na Ustavnu i teritorijalnu odbranu Republike Srpske, i mogućnost da Republika Srpska samostalno donosi svoje odluke, rekao je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, nakon svog izlaganja na posebnoj sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske.
    Nas koji smo voljni da ostvarimo taj cilj, ima više nego onih koji ne žele, rekao je Stevandić, komentarišući napuštanje skupštine od članova opozicije, te dodao da mu je iskreno žao, jer je on pozvao članove opozicije da se usaglase kad je u pitanju donošenje odluka, međutim, oni su odlučili da je skupština mjesto političkog nadigravanja. Stevandić smatra da se ovde radi o stvarima koje su iznad ličnih ambicija te da je ovo pitanje političkog trenutka, jer opoziciono djelovanje može samo dovesti do unutrašnje krize koja ne može biti dobra za Republiku Srpsku.
    Danas nisu doneseni zakoni, nego odluke, te je Stevandić naglasio da te odluke otvaraju vrata za pregovore, bilo sa političarima iz Federacije, bilo sa međunarodnom zajednicom. Naš posao nisu prepiranja, naš posao nisu ratovanja, već stvaranje bolje političke, društvene i ekonomske situacije, što nas razlikuje od kolega iz opozicije, i iskreno mi je žao što nisu znali iskoristiti ovaj momenat, zaključuje Stevandić, i napominje da donošenjem odluka Republika Srpska će nastaviti svoj život i dalje onako kako je živjela do sad, bez ikakvih sukoba, a da je stvar dogovora da u BiH niko ne može biti ugrožen, i da niko nikom ne može birati predstavnike i da otima imovinu.

  • Opozicija napušta sjednicu Narodne skupštine

    Opozicija napušta sjednicu Narodne skupštine

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, kaže da je zaključak opozicije da ne mogu podržati običnu farsu vlasti u RS koja se svodi na pripremu za opšte izbore.

    Odlučili smo da nećemo učestvovati u glasanju i napustićemo sjednicu Narodne skupštine rekao je Šarović na konferencij za novinare opozicije.

    Lider DNS, Nenad Nešić, kaže da je SNSD svjestan da im je rejting na minimumu i da je to razlog za sjednicu parlamenta.

    – Radi se o kampanji SNSD. Da su htjeli da pistignu jedinstvo, napravili bi dogovor sa opozicijom prije ove sjednice. DNS je bio i ostao na braniku RS. Možda nam je cilj isti, ali put nije. Od vraćanja nadležnosti neće biti nita – kaže Nešić.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović pitao je zašto se važna tema otvara na kraju mandata ove vlasti.

    – SNSD ima apsolutnu vlast, on je vrhovni komandant OS BiH. Ovo je blef koji je opasno skup za RS i BiH, imaće svoje ekonomske posljedice. Danas je trebala biti sjednica o borcima, cijenama koje divljaju, o tome zašto narod odlazi – rekao je Borenović.

    Lide SPS, Goran Selak, kaže da želi da čuje stav matice Srbije i prijatelja na međunarodnoj sceni, ali da je cilj da Srpska bude jaka.Selak je rekao da je prioritet rasprava o pravima boraca u RS.– Mi danas ne raspravljamo o zakonima nego o zaključcima koji se ne objavljuju u Službenom glasniku – kaže Selak.

  • Borenović: Ovo je blef koji može koštati Srpsku

    “Ovo je politički opasan blef koji može koštati Republiku Srpske”, kazao je predsjednik PDP-a Baranislav Borenović.

    “Ovo što radite je licemjerno i opasno za Srpsku. Imate vlast na svim nivoima, razgovarajte, imate koalicione partnere, smijenili ste sve Srbe u diplomatiji, preuzeli sve budžetske stavke, sada riješite problem”, kazao je Borenović tokom skupštinskom obraćanja.

    Imate, kaže Borenović, sve u svojim rukama i prioizvodite strahove, tenzije, sukobe..

    “Danas je trebala biti sjednica o borcima, o javnim nabavkama, o cijenama koje divljaju”, istakao je Borenović.

  • Banjac u Narodnoj skupštini „Danas je dan istorije, ponovo smo ustali u odbranu Srpske“

    Predsjednik NPS, Darko Banjac, rekao je da će današnji dan biti dan istorije „jer smo nakon odbrambeno-otadžbinskog rata ponovo ustali u odbranu RS, danas u miru, poštujući njen Ustav i Ustav BiH“.

    Banjac je na posebnoj sjednici Narodne skupštine rekao da je pravni haos u BiH nastao djelovanje visokih predstavnika.

    – Danas smo ovdje da zaustavimo to ili ono. Vrjeme visokih predstavnika je prošlo. Iznad nas može da bude samo Republika Srpska. Današnjim glasanjem zapošinjeno gradnju sigurne budućnosti Srpske. Potrebno nam je jedinstvo kojim smo mnogo puta zasijenili svijet – poručio je Banjac.

  • Emotivan govor Nešića „Tužan sam kada nas vidim ovako posvađane“

    Predsjednik DNS Nenad Nešić, izjavio je u Narodnoj skupštini da podržava svaku napisanu riječ koja se odnosi na analize o tome kako su prenošene nadležnosti na BiH.

    On je poručio da na desetine zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, nisu dogovor entiteta, nego djelo namjesnika, ali je od vlasti u Srpskoj zatražio odgovore na brojna pitanja.

    – DNS nikada nije glasao za prenos nadležnosti. Neki drugi jesu, potvrdili su ih u oba doma PS BiH. Greške su pravljene kada su u PS BiH verifikovani zakoni visokog prestavnika, kao i kada su usvajani zakoni iz nadležnosti entiteta, a za koje ova NSRS nije dala saglasnost. Dobro je da se danas sve te greške piznaju da se ne bi ponovile. Sad dolazimo do najbitnijeg pitanja – kako dalje?

    Vi predlažete da za šest mjeseci predložite zakone da sve restartujemo na dejtonski ustavi osnov – rekao je Nešić.

    On je postavio pitanje zašto čekamo šest mjeseci i pozvao vlast da već sutra budu usvojeni zakoni o vraćanju nadležnosti.

    – Bakir Izetbegović je rekao da će te zakone poništiti na Ustavnom sudu BiH, a ja vas pitam šta ćemo kada ih poništi. Ako se zakoni usvoje u junu, taman će Ustavni sud BiH o njima odlučivati u septembru, u mjesecu kampanje. Očekujem da nam kažete kako će biti krajem 2022. godine. Hoće li naši građani igdje moći da putuju sa našim dokumentima, ili će imati dva pasoša, dvije lične karte, jednu za po kući, drugu za izvan BiH? Imamo li odgovor na pitanje šta ako nam prekinu platni promet? Ne treba nam avanturizam, nego odgovorne državničke odluke. Nisam siguran šta vam je cilj – povrat nadležnosti ili predizborna kampanja. Mislim da je ovo drugo – rekao je Nešić.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Potom je dodao da kao je „tužan kao Srbin, kada nas vidim ovako razjedinjene, posvađane“ i uputao se za šta su ljudi dali živote?

    – Da bismo se mi danas svađali, a da se neko drugi veseli, da nas zovu za federalne medje, da pljujemo jedni na druge. Mene je sramota, pitam da li je vas sramota. Da li ste išta uradili po pitanju jedinstva u NSRS, prije svega mislim na vas gospodine Dodik. Ova sjednica je morala biti jedinstvo svih političkih partija. Sa nje smo trebali izaći sa zakonima koje na snagu stupaju odmah. Zato mislimo da je ovo predizborni trik da se digne popularnost određene političke partije. Kao Srbin iz RS, ja jesam za svaku nadležnost RS ali zašto nismo išli sa planom vraćanja, jednu po jednu – pitao je Nešić.

  • “Nismo nikakvi pobunjenici“ Cvijanovićeva poručila da Srpska ne želi secesiju

    “Nismo nikakvi pobunjenici“ Cvijanovićeva poručila da Srpska ne želi secesiju

    Predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović, naglasila je da je Srpska u kontinuitetu bila izložena raznim pritiscima, posebno onih koji su išli ka umanjenju ustavnih naležnosti.

    Obrazlažući Deklaracija o ustavnim principima, o kojoj će takođe raspravljati Narodna skupština RS, Cvijanovićeva je rekla da ipak nije napravljen bolji i funkcionalniji sistem u BiH, nego suprotno od toga.

    Prema njenim riječima, bila je na sceni nelegalna centralizacija zemlje, a u to spada i nametanje odluke o izmjeni Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka, kao i brojne sporne odluke Ustavnog suda BiH.

    – Na koji način se efikasno suprotstaviti ovom bespravnom divljanju? Srpska nema namjeru da uzurpira bilo šta što pripada nekom drugom nivou vlasti, niti će ugroziti Ustav BiH. Ne postoji rat ni secesija. Ovo nije revolucija, nismo nikakvi revolucionari ni pobunjenici. Samo se držimo ustavnih nadležnosti, želimo da upravljamo procesima – kaže predsjednica.

    Poručila je da visoki predstavnik ne može biti predlagač zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, što znači da je njihovo usvajanje na takav način bilo neprihvatljivo, bez obzira na glasanje poslanika.

    – Osim što je postojanje OHR i stranih sudija suprotno evropskim integracijama, treba podsjetiti na izjave u kojima se vidi da su oni neprocjenjivo sredstvo bošnjačke politike za obračun sa Srpskom. Normalno je da reagujemo na takvo stanje – rekla je Cvijanovićeva.

    Dodaje da je Srpska otvorena za dijalog sa svima, ali da neće dozvoliti dalje ugrožavanje nadležnosti.

    -Ne isključujem mogućnost da se neke nadležnosti u BiH objedine, radi bolje prohodnosti za građane, ali to mora da bude rezultat domaćeg dogovora, a ne nametanja. Deklaracija o ustavnim pincipima bi trebala da opredijeli našu namjeru da čuvamo i poštujemo Ustav – kaže Cvijanovićeva.