Oznaka: narodna skupština republike srpske

  • Vlada Srpske poslala Skupštini zahtjev za zaduživanje

    Vlada Srpske poslala Skupštini zahtjev za zaduživanje

    Vlada Republike Srpske zatražiće od Narodne skupštine Republike Srpske odobrenje da se u narednoj godini dugoročno zaduži sa maksimalno 951,7 miliona KM.

    Podsjećamo, predloženi budžet Republike Srpske za 2024. godinu iznosi 5.735.000.000 KM.

    Prema prijedlogu Odluke o dugoročnom zaduživanju, plan je da se Republika Srpska na domaćem tržištu dugoročno zaduži 141,7 miliona, a na međunarodnom tržištu 810 miliona KM.

    – Usvojeni budžet veći je za 212 miliona ili za četiri odsto u odnosu na nedavno usvojeni rebalans budžeta za 2023. godinu – rekao je premijer Radovan Višković.

    U skladu sa zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama, precizirao je predsjednik Vlade, kratkoročni dug ne može biti viši od osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, pa prema prihodima iz rebalansa budžeta za ovu godinu, maksimalan iznos kratkoročnog duga u 2024. godini ne može biti viši od 337,85 miliona KM – piše Capital.

    Vlada je utvrdila i iznos garancija koje može izdati Republika Srpska u 2024. godini. Ovom odlukom odobrava se izdavanje garancija Republike Srpske za zaduženja u 2024. godini do iznosa od 500 miliona KM, s tim da ukupna izloženost RS po izdatim garancijama ne može biti viša od ograničenja definisanog zakonom koje iznosi 15 odsto BDP-a u toj godini – rekao je premijer.

    Ministarka finansija Zora Vidović precizirala je da su u budžetu za narednu godinu planirani prihodi po osnovu poreza i doprinosa veći za deset odsto.

    Vlada je danas usvojila i dopune Zakona o porezu na dohodak kojima će se se napraviti razlika između malog poljoprivrednika koji ima godišnji prihod do 50.000 KM i lica koje obavlja poljoprivrednu djelatnost u formi preduzetnika.

    – Oni koji imaju manje od 12.000 KM godišnje ne bi plaćali porez, oni između 12.000 KM i 25.000 KM godišnje plaćali bi godišnji porez od 200 KM, a oni čiji je prihod od 25.000 KM i 50.000 KM plaćali bi godišnje 400 KM. Oni čak neće morati da vode poslovne knjige, već će im se poreska obaveza utvrđivati na osnovu njihove izjave o prihodima – precizirala je ministarka finansija.

    O predloženom budžetu i zahtjevu za zaduživanje raspravljaće narodni poslanici na posebnoj sjednici koja je zakazana za 12. decembar.

  • Parlament Srpske uskoro raspravlja o novom zakonu o referendumu, a evo šta je novina

    Parlament Srpske uskoro raspravlja o novom zakonu o referendumu, a evo šta je novina

    Narodna skupština Republike Srpske će održati redovnu sjednicu za dvije sedmice, a na njenom dnevnom redu će se naći brojne tačke.

    Jedna je, ipak, privukla posebnu pažnju, a to je Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi.

    Republika Srpska je još prije 13 godina donijela Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 42 od 19. maja 2010. godine.

    Zakon donesen 2010. godine
    Donošenju ovog zakona prethodila je izjava tadašnjeg predsjednika Vlade Srpske i lidera SNSD, Milorada Dodika, o referendumu o samostalnosti Srpske.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    – Sigurno će se jednog dana održati referendum o tome da li će Republika Srpska biti u okviru BiH ili izvan nje. To ne treba da bude sporno, ali da bismo to učinili moramo legalizovati pravo na referendum, a da bismo to učinili, moramo donijeti zakon o referendumu – rekao je Dodik u januaru 2010. godine.

    Četiri mjeseca kasnije donesen je navedeni Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u NSRS.

    Kaka je razlika između zakona koji je na snazi i nacrta o kojem će raspravljati poslanici?

    Predstavnici opozicionih klubova u parlamentu Srpske nisu željeli ništa da komentarišu, navodeći kako nisu pročitali nacrt, te su poručili da pitamo vladajuću većinu koja ga je uputila u skupštinu.

    Novo, a nije
    Govoreći o Nacrtu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, predsjednik NSRS, Nenad Stevandić, rekao je danas novinarima da je ovim aktom predviđeno da „natpolovična većina izašlih građana odlučuje o referendumu, a ne natpolovična većina upisanih građana“.


    Međutim, uvidom u postojeći Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi vidljivo je da i u njemu već stoji da „natpolovična većina izašlih građana odlučuje o referendumu“ , te da nigdje ne stoji da o tome odlučuje natpolovična većina upisanih građana.

    Naime, u članu 55. Nacrta zakona, koji će se naći pred poslanicima, stoji da je „referendumsko pitanje dobilo podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala na referendumu“.

    S druge strane, u članu 35. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je na snazi, navodi se da je „referendum punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina građana koji imaju biračko pravo i koji su upisani u birački spisak“.

    – Referendumsko pitanje dobilo je podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina građana koja je glasala na referendumu – stoji u zakonu.

    Ko je zadužen za sprovođenje referenduma?
    Iz ovoga proizilazi da nema razlike između nacrta i već postojećeg zakona, kada je u pitanje odlučivanje na referendumu.

    Ono što je novina u Nacrtu zakona jeste da bi za sprovođenje republičkog referenduma trebala biti zadužena Republička izborna komisija, gradska, odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbor, dok prema važećem zakonu za to sada treba oformiti komisiju.

    Naime, u članu 12. postojećeg zakona navodi se da su organi za sprovođenje referenduma komisija i glasački odbor.

    – Komisiju obrazuje organ koji je raspisao referendum, a komisija obrazuje glasačke odbore – stoji u postojećem zakonu.

    Novina je i to da su Nacrtom zakona predviđene novčane kazne od 500 KM pa do 3.000 KM za članove organa za sprovođenje referenduma, odnosno zaposlene u organima i institucijama zbog propusta u radu.

    Predloženim Nacrtom preciznije se definiše i ko ima pravo da glasa na referendumu, a pominju se i građani Srpske koji žive u inostranstvu, postupak glasanja u inostranstvu, način i postupak izrade izvoda iz glasačkog spiska i slično.

    Preciznije je definisan i sam način kampanje sprovođenja referenduma, a pominje se i uloga medija u kampanji.

  • Opozicija o imunitetu, Stevandić o vračanju, a parlament o “novom referendumu” u Srpskoj

    Opozicija o imunitetu, Stevandić o vračanju, a parlament o “novom referendumu” u Srpskoj

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za 12. decembar redovnu sjednicu parlamenta, na kojoj bi, između ostalog, trebalo da se raspravlja o nacrtima zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, te zakona o imunitetu.

    Na predloženom dnevnom redu ima čak 28 tačaka, a protiv su glasali šefovi klubova poslanika opozicije SDS, PDP i Liste za pravdu i red.

    Na dnevnom redu će se, između ostalih, naći Prijedlog Budžeta za 2024. godinu, odluka o dugoročnom i kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske u 2024. godinu, Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024-2026. godine, Izvještaj o radu RTRS za period od 2019. -2022. godine, i mnogi drugi.

    Šef Kluba poslanika „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović ističe da su tražili odgovor od potpredsjednika Vlade Srpske i ministra pravde, Miloša Bukejlovića, te sekretara Vlade RS odgovore na brojna pitanja, prije svega zašto nema Prijedloga Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je bio upućen pa povučen u septembru. Odgovore, kako tvrdi Vukanović, međutim, nisu dobili.

    Opozicija je kritikovala i za Nacrt Zakona o imunitetu, jer smatraju da se njime štiti lično jedna osoba.


    – Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen ko rimski Papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripe. U kontekstu nagodbe između stranaca i Dodika, Satlera i Šmita, otkazuju se i veliki skupovi. Ponovo naš vođa i otac nacije oblači evropsko odijelo – istakao je Vukanović.

    Slično je izjavio i šef Kluba poslanika PDP u parlamentu Srpske, Igor Crnadak koji je ovaj predloženi zakon nazvao nonsesom.

    – Čini se da Stevandić leži potrbuške i smišlja kako da pomogne jadnim funkcionerima. Srpska treba zakone koji treba da pomognu narodu – rekao je Crnadak.

    On je ponovio svoju raniju izjavu kako postoji dogovor između OHR i SNSD, što je danas, tvrdi on, na kolegijumu i potvrđeno.

    – SNSD je obećao da Vlada RS više nikada neće staviti na dnevni red zakon o nepokretnoj imovini. Realizacija tog dogovora je u toku. Sačekaćemo do Nove godine. Imamo informacije da neće biti usvojen ni izborni zakon, da oni nastave i dalje da kradu – tvrdi Crnadak.

    Nenad Stevandić za govornicomFOTO: SRNA
    Predsjednik parlamenta Srpske, Nenad Stevandić rekao je novinarima da opozicija nije željela da učestvuje u predloženom Nacrtu zakona o imunitetu.

    – Nisu htjeli ni da saslušaju o čemu se radi. Imunitet se ne odnosi ni na kakvu zaštitu pojedinaca ili ličnosti. Oni koji provode zakone nemaju imunitet, a mi koji ih donosimo imamo, to je razlog za ovaj zakon – tvrdi Stevandić.

    Komentarišući Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, Stevandić je rekao da je prijedlog da ubuduće o nekom referendumskom pitanju odlučuje natpolovična većina izašlih, a ne kao dosad da se računa natpolovična većina upisanih u birački spisak.

    Na pitanje da li to možda znači da je nekom “palo na pamet” da održi neki referendum, Stevandić je rekao da nema takvu informaciju jer se ne bavi vračanjem.

    – Nemamo zakon o gatanju pa da znamo. Ja da nešto znam, ovdje bih javno to rekao – istakao je Stevandić.

    On je dodao da je na predloženom dnevnom redu i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak, te Prijedlog zakona o dopunama Zakona o doprinosima, prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2024. godinu, te prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2024. godinu.

    Stevandić je rekao da će poslanici razmatrati i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona oplatama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Prijedlog zakona o elektronskom novcu, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, te Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu.

  • Milan Radović vratio mandat SDS-u, ko je novi poslanik

    Milan Radović vratio mandat SDS-u, ko je novi poslanik

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH na juče održanoj sjednici utvrdila je prestanak mandata Milanu Radoviću, sada već bivšem poslaniku SDS-a.

    Radović je ostavku podnio iz ličnih razloga, a na njegovo mjesto CIK je imenovao drugoplasiranog sa liste SDS-a, a to je Nedeljko Glamočak, koji je u prethodnom mandatu takođe bio poslanik.

    Inače, Radović je na prošlim Opštim izborima održanim 2022. godine na listi SDS-a u trećoj Izbornoj jedinici imao 6.625 glasova, dok je Glamočak kao 14. na listi, bio drugoplasirani sa 2.931 glasom.

  • Žunić: Skupštinska većina zadovoljna predloženim budžetom za iduću godinu

    Žunić: Skupštinska većina zadovoljna predloženim budžetom za iduću godinu

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je da su predstavnici poslaničkih klubova skupštinske većine zadovoljni predloženim budžetom Srpske za narednu godinu.

    Razumijemo politike Vlade Republike Srpske, te da će budžetski okvir za iduću godinu biti povećan za skoro 200 miliona KM – rekao je Žunić novinarima nakon sastanka šefova klubova skupštinske većine u Narodnoj skupštini Srpske sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

    Žunić je naveo da je u idućoj godini planirano smanjenje budžetskog deficita, što je dobro.

    Prema njegovim riječima, predviđeno je izdvajanje iz budžeta za iduću godinu ukupno 300 miliona KM za boračku populaciju i penzionere.

    • Planirano je da se sve socijalne i obaveze prema svim korisnicima budžeta redovno izvršavaju, kao i jedan dio ozbiljnih investicija vrijednih 120 miliona KM, od čega 60 miliona KM u zdravstveni sektor, a drugi dio u neke nove investicije – rekao je Žunić.
  • Stevandić: Važna saradnja sa Pravnim fakultetom

    Stevandić: Važna saradnja sa Pravnim fakultetom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić danas je u Banjaluci organizovao “parlamentarni čas” za studente banjalučkog Pravnog fakulteta, koji za cilj ima približavanje parlamentarnog procesa studentima i pružanje jasnijeg uvida u rad ove institucije.

    Studentski savez Pravnog fakulteta tom prilikom uručio je predsjedniku Stevandiću zahvalnicu za doprinos u poboljšanju studentskog standarda u Republici Srpskoj.

    Predsjednik Stevandić studente je upoznao sa radom i ovlaštenjima Narodne skupštine, omogućivši im da steknu bolje razumjevanje mehanizama donošenja odluka i funkcionisanja ovog zakonodavnog tijela. Takođe, predsjednik Stevandić upoznao je studente i sa poslovnikom Narodne skupštine, pružajući detaljan uvid u proceduralne aspekte rada parlamenta, te je otvoreno razgovarao sa studentima, odgovarajući na njihova pitanja i pružao dodatni uvid u teme koje su izazvale veliko interesovanje studenata.

    Predsjednik Stevandić rekao je novinarima da je saradnja Narodne skupštine i Pravnog fakulteta veoma bitna, te ocijenio da bi studenti trebalo da prisustvuju sjednicama skupštinskog Zakonodavnog odbora.

    “Postoji mogućnost da jedan od studenata dobije akreditaciju za prisustvo sjednicama Narodne skupštine Republike Srpske, te u Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. Ova saradnja nije od juče i važno je da bude nastavljena”, izjavio je Stevandić nakon sastanka sa studentima.

    Stevandić je istakao da je značajno što su studenti iz Banjaluke, sa Kosova i Metohije i iz Novog Sada ranije zajednički posjetili Narodnu skupštinu Republike Srpske.

    Predsjednik Studentske organizacije Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Todorović zahvalio je Stevandiću što je ugostio studente.

    “Ovim je nastavljena tradicija da studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci svakog novembra posjećuju Narodnu skupštinu i informišu se o njenom radu”, rekao je Todorović.

  • Stevandić ugostio studente FPN

    Stevandić ugostio studente FPN

    Предсједник Народне скупштине Републике Српске др Ненад Стевандић данас је у парламенту угостио студенте Факултета политичких наука Универзитета у Бањој Луци, које је упознао са организацијом, надлежностима и функционисањем највише законодавне институције Републике Српске.

    Посјета је организована у оквиру предмета Упоредни политички системи с циљем практичног упознавања са радом и организацијом Народне скупштине и процедуром доношења закона.

    Predsjednik Stevandić govorio je studentima o radu Narodne skupštine, funkcionisanju skupštinskih radnih tijela i poslaničkih klubova i grupa, te postupku zakazivanja i održavanja sjednica parlamenta i procedurama usvajanja zakona i drugih akata, kojima se, kako je naglasio, reguliše politički, institucionalni, ekonomski i društveni život Republike Srpske.

    „Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone i druge akte koji regulišu poresku, fiskalnu, bezbjednosnu, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu politiku Republike Srpske. Veoma je važno da se upoznate sa radom najvišeg zakodanavnog doma naše Republike. Mladi i studenti su uvijek rado viđeni gosti u parlamentu“, poručio je predsjednik Stevandić studentima.

    Na sastanku je bilo riječi o prijedlogu studenata da im se omogući obavljanje prakse u Narodnoj skupštini Republike Srpske u saradnji sa narodnim poslanicima, kao i prisustvo plenarnom zasjedanju parlamenta.

    Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci dr Manja Đurić Džakić zahvalila se rukovodstvu parlamenta na srdačnom prijemu, istakavši da su studentske posjete najvišim institucijama Republike Srpske izuzetno značajne i korisne, jer studenti imaju jedinstvenu priliku da svoja teorijska znanja provjere i potvrde u praksi.

    „Imali smo veliku čast i zadovoljstvo da razgovaramo sa predsjednikom Narodne skupštine i da na licu mjesta vidimo kako funkcioniše Narodna skupština Republike Srpske“, kazala je Đurić Džakić.

    Studenti druge godine FPN Dragana Delić i Sanja Švraka istakla su da su studenti veoma zainteresovani za programe stažiranja i volontiranja u Narodnoj skupštinii i prisustvo sjednicama parlamenta, te da će Klub studenata FPN u narednom periodu dostaviti parlamentu pisani prijedlog buduće saradnje.

  • Stevandić-Kilič: Unutrašnji dijalog BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa

    Stevandić-Kilič: Unutrašnji dijalog BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa generalnim konzulom Republike Turske u Banjaluci Oguzom Kiličom o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu, te o unapređivanju ekonomske i političke saradnje Republike Srpske i BiH sa Republikom Turskom.

    Tokom sastanka naglašena je dobra saradnja Srpske i Turske, a fokus razgovora bio je usmjeren na očuvanje mira i stabilnosti u BiH, što je osnovno polazište politike Srpske i spoljne politike Turske.

    Naglašeno je da unutrašnji dijalog u BiH ne smije da bude pod uticajem spoljašnjih interesa, već zalog za mirnu budućnost i napredak Srpske i BiH.

    Stevandić je upoznao je konzula sa političkom situacijom u Srpskoj i BiH i tom prilikom mu se zahvalio što Turska insistira na dosljednom provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ocijenio je da Turska vodi principijelnu politiku prema BiH, uz poštovanje njenih specifičnosti, što predstavlja osnovu za mir i stabilnost.

  • NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Narodna skupština Republike Srpske predloženom rezolucijom, koja će biti razmatrana na sjednici 2. novembra, izražava apsolutno protivljenje uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u hrvatskoj opštini Dvor, koji bi mogao da ugrozi zdravlje velikog broja ljudi u slivu rijeke Une.

    Narodna skupština zahtijeva da Hrvatska preispita razloge zbog kojih je odabrala Trgovsku goru kao lokaciju za izgradnju spornog nuklearnog objekta – navodi se u Prijedlogu rezolucije o protivljenju aktivnostima izgradnje i uspostavljanja nuklearnog objekta Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    U predloženoj rezoluciji ističe se da je apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva namjera Hrvatske da izgradi taj objekat.

    • Tražimo od nadležnih organa u Srpskoj i BiH da s ciljem zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, intenziviraju i koordinišu sve raspoložive političke, pravne i diplomatske aktivnosti u skladu sa odredbama međunarodnog prava s ciljem sprečavanja Hrvatske da odloži radioaktivni otpad, istrošene izvore i istrošeno nuklearno gorivo iz “Krškog” na lokaciji Trgovske gore – navodi se u predloženom dokumentu.

    Narodna skupština poziva Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i grupu poslanika “Zeleni klub” da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju, putem svojih rukovodstava i predstavnika, upoznaju najviše predstavnike zemalja EU, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Međunarodne zajednice za atomsku energiju i druge međunarodne organe i agencije koje su nadležne za ovu oblast.

    “Skupština podržava rad i aktivnosti Pravnog i Ekspertskog tima, naučna istraživanja, kao i uključivanje stručne i akademske zajednice, gradova i opština koji se nalaze u slivu rijeke Une, te nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, u kreiranje i vođenje informativne kampanje u javnim medijima i u sve druge oblike izražavanja nezadovoljstva i neslaganja sa namjerom Hrvatske o ovom pitanju”, navodi se u Prijedlogu rezolucije.

    U predloženoj rezoluciji precizira se da je neprihvatljiva izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Hrvatskoj u kojem će se odlagati otpad niske i srednje radioaktivnosti, te se utvrđuju i osnovni okviri za rješenje navedenog problema.

    “Rezolucija se donosi s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, bezbjednosti i zdravlja građana, te životne sredine”, navodi se u obrazloženju prijedloga ove rezolucije, a koji se nalazi skupštinskim materijalima dostavljenim pred redovnu sjednicu 2. novembra.

    U dokumentu se podsjeća da su na tom planu organi Srpske, zajedničke institucije i agencije na nivou BiH, te lokalne vlasti u Republici i Federaciji BiH aktivno i u skladu sa međunarodnim i evropskim konvencijama preduzimale i preduzimaju brojne aktivnosti, pa i istraživanja i procjene.

    Cilj tih aktivnosti je da spriječe izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori jer bi ono moglo da nanese nesagledive posljedice po zdravlje i život stanovnika opština i gradova u slivu rijeke Une, odnosno na granici BiH i Hrvatske, dodaje se u priejdlogu rezolucije.

    Na ovom planu institucije u BiH su reagovale ka organima Hrvatske da odustanu od izgradnje odlagališta, a Narodna skupština je na sjednici u julu usvojila zaključke kojima se podržavaju sve dosadašnje aktivnosti na tom planu, te se traži angažman Predsjedništva BiH, kao i donošenje novih rezolucija/deklaracija na svim nivoima vlasti u BiH.

    Predlagač ističe da je usvajanje ove rezolucije u Narodnoj skupštini neophodno da bi se izrazilo protivljenje i utvrdila politika od najvišeg nivoa zakonodavne vlasti u Republici u vezi sa izborom lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.

    “Neophodno je da sve nadležne institucije u Srpskoj i BiH, stručna i akademska zajednica, gradovi i opštine koji se nalaze u slivu rijeke Une, kao i nevladine organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, zauzmu jedinstven stav i preduzmu sve aktivnosti s ciljen sprečavanja realizacije aktivnosti na toj lokaciji, a s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja stanovništva i ustavom zagarantovanog prava na zdravu životnu sredinu”, precizira se u Prijedlogu rezolucije.

    U dokumentu se izražava bojazan da bi eventualno izgradnja odlagališta, osim zdravlja ljudi, mogla da ozbiljno zagadi vodotokove i izvore vode za
    piće, te ugrozi poljoprivredne i turističke kapacitete u Srpskoj i BiH.

    Šesta redovna sjednica Skupštine biće održana 2. novembra u Banjaluci.

  • Mogu dvije plate, ali ne i duple funkcije

    Mogu dvije plate, ali ne i duple funkcije

    Da poslanici istovremeno ne mogu biti i direktori javnih ustanova i preduzeća ključna je odredba Nacrta zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS koji je na dnevnom redu sjednice republičkog parlamenta zakazanoj za 2. novembar.

    Kreator ovog zakona je SDS, a šef Kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica rekao je da je na izradi rješenja radio tim stručnjaka sve sa ciljem da se pojam sukoba interesa precizno uredi.

    • Javnost u Srpskoj se više puta uvjerila da se postojeći Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne poštuje, a razlozi su nemušti. Aktuelna vlast je napravila ruglo od pojma koji definiše sprečavanje sukoba interesa. Neshvatljivo je i nepojmljivo to što rade jer u klasičan sukob interesa i nespojivost funkcija dovode određene funkcionere – kazao je “Glasu” Govedarica.

    Kao primjer naveo je da poslanici Narodne skupštine biraju vladu, koja zatim kasnije one koji su za njih glasali postavlja za direktore javnih institucija, a koji nadalje izvještaj o svom radu podnose parlamentu.

    Govedarica je naglasio da su novim zakonom o sprečavanju sukoba interesa sve te stvari uredili na precizan način, te da su predloženim rješenjima obuhvaćeni i izvršni direktori kojih nema u trenutnom zakonu.

    • Propisane su i drakonske kazne, jer su one trenutne najminimalnije moguće. Zakon nije protiv teorije da se ne mogu iz budžeta Srpske primati dvije plate. Naš fokus je isključivo na funkcionerskim pozicijama, odnosno da ne mogu ljudi biti na dvije ili više funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti – poručio je Govedarica.

    Kao primjer naveo je da ljekar koji radi u bolnici može istovremeno biti poslanik, jer se u zdravstvenoj ustanovi ne nalazi ni na kakvoj funkciji.

    • Ali sa druge strane, istovremeno ljekar ne može biti direktor zdravstvene ustanove i poslanik. To su nespojive funkcije. I pod hitno je potrebno tome stati u kraj – kazao je Govedarica.

    SDS je, navodi, predložio zakon koji je precizan u svakom slovu i svakoj riječi.

    • Ako poslanici žele da promijene stvari rješenja su ispred njih. Nadam se da će doći do rasprave jer ne bih volio da aktuelna skupštinska većina u poslovničkoj normi od 24 sata pred samo zasjedanje podnese zahtjev za skidanje sa dnevnog reda zakona koji smo predložili. Trebamo otvoriti široku diskusiju i to isključivo o kvalitetu zakona koji smo predložili – poručio je Govedarica.

    Podsjetio je i da je posljednji pokušaj da se ovo pitanje riješi bio prije decenije, ali do toga nije došlo.

    • Prije desetak godina nismo mogli ni predvidjeti da ovakav haos može nastati kada je riječ o ovoj problematici. Vlada je i nedavnim izmjenama proširila radijus kretanja kada je riječ o sukobu interesa. Kako je krenulo najbolje bi bilo da zakona i nema i da tu radi ko šta hoće, što i imamo realno. U prevodu imamo zakon koji ne poštuju – zaključio je Govedarica.

    Iz SNSD-a navode da su ranije podržavali zakone SDS-a kako u formi prijedloga, tako i nacrta.

    • Neću da isključujem nijednu mogućnost ni kada je riječ o njihovom zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Generalno, tu oblast bi trebalo urediti. Bilo bi bolje da je taj zakon predložila Vlada ali, evo, zakon SDS-a je na stolu. Imam određenih zamjerki. Neke stvari bi drugačije formulisao – kazao je “Glasu” poslanik SNSD-a u republičkom parlamentu Srđan Mazalica.

    Na koji način i koliko zakon treba biti rigorozan, naglašava, reći će poslanici.

    • Uvijek postoje podijeljena mišljenja o ovim rješenjima, jer ovakvim zakonom, između ostalog, narodni poslanici ograničavaju sebe i svoja prava. Zato je važno da oni budu objektivni, nepristrasni i da dobro izvažu šta je to sukob interesa i nespojivost funkcija – poručio je Mazalica.

    Dodik

    O duplim funkcijama pričalo se i ranije, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je nakon opštih izbora u oktobru prošle godine izjavio da će ta stranka operacionalizovati stav da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju.

    • SNSD će, u skladu sa ranijim opredjeljenjem, kroz organe stranke operacionalizovati stav da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju – rekao je Dodik. Međutim, ta ideja poslata sa adrese SNSD nije sprovedena u djelo.