VRBAS Media

Oznaka: narodna skupština republike srpske

  • Parlament Srpske u srijedu o Dodikovom zahtjevu i legalizaciji

    Parlament Srpske u srijedu o Dodikovom zahtjevu i legalizaciji

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za srijedu u 12 časova 34. posebnu sjednicu Narodne skupštine na kojoj bi poslanici trebalo da se izjasne o izjavi srpskog člana Predsjedništva o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH.

    Podsjećamo, srpski član Predsjedniptva Milorad Dodik nije podržao davanje agremana ambasadoru Njemačke, dok su druga dva člana glasala za.

    Dodik je zbog toga zatražio da se Narodna skupština izjasni o ovom pitanju, navodeći da je veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske.

    Osim toga, Kolegijum je donio odluku da 35. posebna sjednica Narodne skupštine započne 15 minuta po okončanju 34. posebne sjednice.

    Za ovu sjednicu Vlada Republike Srpske predložila je tri tačke dnevnog reda i to:

    1. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, po hitnom postupku
    2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, po hitnom postupku
    3. Prijedlog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
  • Višković pozvao poslanike na jedinstvotokom posebne sjednice

    Višković pozvao poslanike na jedinstvotokom posebne sjednice

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je nerazumno da njemački Bundestag donosi odluke o sudbini Republike Srpske u okviru BiH i istakao da očekuje da svi poslanici u Narodnoj skupštini Srpske na predstojećoj posebnoj sjednici parlamenta budu jedinstveni s obzirom na to da su u pitanju nacionalni interesi.

    Višković je naglasio da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koristeći svoja ustavna ovlaštenja pokrenuo vitalni interes na odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH.On je poručio da se u Bundestagu ne odlučuje o budućnosti BiH, nego u institucijama BiH i da od poslanika u Narodnoj skupštini Srpske očekuje da pošalju takav stav, bez obzira na to da li su vlast ili opozicija.

    – Republika Srpska je vlasništvo ljudi koji ovdje žive, nije vlasništvo ni vlasti, ni opozicije, nego svih, i ako mislimo dobro ovoj Republici, onda moramo u tome učestvovati – rekao je Višković novinarima u Višegradu.

    Višković je istakao da u nekim pitanjima moramo postojati jedinstvo – kada je riječ o nacionalnim interesima ima neka crvena linija ispod koje se ne bi smjelo ići.

    On je pozvao sve poslanike, i vlasti i opozicije, da učestvuju u radu posebne sjednice i da donesu najbolju odluku za Republiku Srpsku.

    – Mi iz Narodne skupštine Republike Srpske hoćemo da pošaljemo poruku i kažemo: Gospodo, pustite nas da mi u BiH odlučujemo o svojoj sudbini u skladu sa Dejtonskim sporazumom, Ustavom i ovlaštenjima – naglasio je Višković.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva 2. septembra, proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske primljen je Dodikov zahtjev za sazivanje posebne sjednice parlamenta radi izjašnjavanja o njegovoj izjavi o ovoj odluci.

    Prema Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i, ukoliko je deset dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

  • Uskoro kolegijum za posebnu sjednicu koju je tražio Dodik

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je danas Srni da bi u narednih nekoliko dana Kolegijum parlamenta trebalo da zakaže posebnu skupštinsku sjednicu koju je zatražio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
    “Poslovnikom o radu Narodne skupštine propisano je da od trenutka kada je zaprimljen zahtjev za posebnu skupštinsku sjednicu, Kolegijum ima sedam dana da je zakaže”, pojasnio je Petković.
    Kabinet predsjednika Narodne skupštine Srpske Nedeljka Čubrilovića juče je zaprimio zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za održavanje sjednice parlamenta na kojoj bi narodni poslanici trebalo da se izjasne o Izjavi srpskog člana Predsjedništva BiH o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru NJemačke u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH održanoj 2. septembra, veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

  • Šulić: NSRS je zadržala primat najaktivnijeg zakonodavnog organa

    Šulić: NSRS je zadržala primat najaktivnijeg zakonodavnog organa

    Narodna skupština Republike Srpske je zadržala primat najaktivnijeg zakonodavnog organa, izjavio je potrpedsjednik NSRS Denis Šulić.

    Šulić je naglasio da je deseti saziv NSRS imao mogućnost da brani interese Srpske zahvaljujući srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    • Srpski član Predsjedništva BiH ne glasa kako on želi nego kako institucije Srpske kažu kako treba da se glasa – rekao je Šulić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

  • Stranke izgubile poslanike, a i dalje uzimaju novac

    Političke stranke u BiH su na raznim nivoima vlasti od 2004. do prošle godine iz budžeta primile oko 336 miliona maraka, pokazuju podaci koje smo dobili iz Centralne izborne komisije BiH.

    Međutim, zanimljivo je i to da se novac dijeli u skladu s izbornim rezultatima, a ne u skladu s trenutnim izgledom parlamenta, što znači da, na primjer, DNS dobija novac koji bi pripao i Demosu, jer je ta stranka nastala nakon razlaza sa DNS-om nakon što je CIK verifikovao broj stranaka i poslanika i na osnovu toga odredio koliko kojoj stranci pripada. Tako DNS danas dobija novac koji je dobio na osnovu poslanika koji sjede u poslaničkim klupama iz redova Demosa, dok ovoj stranci po tom osnovu ne pripada ništa.

    Za jedne je to logična posljedica činjenice da novac dobija stranka koja je mandate i osvojila, dok drugi misle da, s obzirom na to da mandat pripada poslaniku, novac treba da dobije politička organizacija kojoj pripada poslanik.

    Podaci CIK-a koje smo dobili pokazuju da je u prvoj punoj godini tekućeg mandata strankama u Narodnoj skupštini RS ukupno pripalo 3,53 miliona maraka, naredne 2020. 3,59 miliona, a prošle godine 3,67 miliona maraka. Od ovog iznosa, u prve tri godine mandata oko milion maraka utrošeno je na rad klubova i ovaj novac se dijeli svim klubovima, uključujući i onim koji su formirani naknadno. Ostatak novca pripada strankama koje su mandat osvojile, čak i ako poslanici koji su dobili glasove više nisu u klubovima tih stranaka.

    Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a, smatra da je u redu da stranka koja je osvojila mandat dobija sredstva iz budžeta, čak i ako dio poslanika više nije u stranačkom klubu.

    “Prema Izbornom zakonu, poslanik ima pravo da napusti stranku i mandati se mogu prenositi. Ali stranka je na izborima ostvarila toliki broj mandata i to je kriterij po Zakonu o finansiranju političkih stranaka da stranka ima pravo na ta sredstva”, rekao je on za “Nezavisne”.

    Na pitanje kako komentariše mišljenja onih koji smatraju da zato što mandat pripada pojedincu, pojedincu, odnosno njegovoj političkoj organizaciji pripada i novac namijenjen za njegovu političku organizaciju, Latinović je kategoričan da onom ko je napustio vlastitu stranku pripada mandat, ali da je novac stranački.

    Prema njegovom mišljenju, odnošenje mandata od stranke jeste dozvoljeno po zakonu, ali se radi o anomaliji jer, kako ističe, riječ je o motivaciji iza koje stoje lični interesi.

    “Građani su dali mandate strankama, i prema tome stranke raspolažu tim sredstvima. Sredstva se dijele strankama proporcionalno osvojenim mandatima, uz još nekoliko ostalih kriterija”, rekao je on.

    Boran Bosančić, generalni sekretar Demosa, slaže se s tim da poslanici koji napuste vlastitu stranku ne treba da dobiju novac koji pripada matičnoj stranci, ali da nije u redu da stranka koja isključi svoje poslanike zadrži novac koji je dobijala na osnovu njih.

    “U Demosu imamo situaciju da je DNS isključio četiri poslanika, dakle, ti poslanici nisu napustili DNS. I sad možete zamisliti situaciju da bilo koja stranka isključi sve svoje poslanike, a nastavi da prima novac koji je dobila na osnovu njihovog mandata iako više nema nijednog poslanika. U zakonu jasno stoji da se novac dobija na osnovu poslanika, a stranka isključi svoje poslanike i nastavi da uzima sredstva. Po mom mišljenju, ovo je nešto o čemu treba razmisliti da se promijeni. Ja sam to predlagao, ali, nažalost, nije bilo pozitivnog odgovora od strane nadležnog ministarstva”, kaže on za “Nezavisne”.

    On naglašava da Demos do sada nije dobio ništa po osnovu poslanika koji djeluju u Skupštini, ali da će sada kao politička partija kojoj su ovjerene liste od Republičke izborne komisije RS dobiti određena sredstva.

    “Što se tiče redovnih sredstava koja su dobijale sve političke partije na osnovu broja poslanika, mi nismo dobijali ništa. Do lokalnih izbora 2020. nismo dobijali ni iz budžeta lokalnih zajednica. Sada dobijamo nešto od lokalnih zajednica, ali dio ih i ne uplaćuje. To su jedini prihodi koje mi imamo”, kaže on.

  • Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Vlast je donosila zakone u parlamentu Srpske u cilju zaštite Republike, a opozicija pravila cirkus i rijaliti. Ustvari, vlast je pravila cirkus i obezvrijedila instituciju NSRS, a opozicija ih je demaskirala.

    Ovako ukratko izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske u protekle četiri godine u očima poslanika, u zavisnosti od toga da li pitate one iz vlasti ili opozicije.

    Ono što je činjenica jeste da je ovaj 10. saziv parlamenta Srpske u protekle četiri godine održao 22 redovne i čak 33 posebne sjednice. U međuvremenu su 22 poslanika od ukupno 83 u NSRS promijenila političku partiju, a neki su osnovali nove stranke i nove koalicije.

    U parlament Srpske je tako nakon izbora 2018. godine ušlo sedam stranaka, a danas ih ima 10. Riječ je o tri nove stranke – DEMOS i NPS, koje su nastale cjepanjem DNS, te SPS, koja je nastala cjepanjem SP.

    Kako se bliži kraj sadašnjeg saziva NSRS, pitali smo pojedine poslanike po čemu će pamtiti prethodne četiri godine.

    Odgovori su bili šaroliki, a većina njih se složila da su protekle četiri godine bile turbulentne, te da će im ovaj saziv najviše ostati urezan u pamćenju po velikom broju poslanika koji su mijenjali stranke.

    Potpredsjednik NSRS i poslanik US, Milan Petković, ističe da se ne može osporiti da je u protekle četiri godine bilo sjednica koje su bile izuzetno značajne.

    On dodaje da su se u parlamentu donosile bitne odluke u veoma turbulento vrijeme.

    Kao jednu od najznačajnijih i najpresudnijih sjednica izdvojio je onu koja je održana nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

    – Tada se postiglo srpsko jedinstvo i svi zajedno smo predložili izmjenu i dopune Krivičnog zakonika RS, ali i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Ponosan sam na tu sjednicu, posebno jer sam bio aktivan učesnik u njoj – istakao je Petković za Srpskainfo.

    On dodaje da će ovaj saziv NSRS ostati upamćen i po tome jer su radili pod posebnim epidemiološkim uslovima i održavali sjednice u Banskom dvoru, prostorijama Vlade RS i drugim mjestima.

    Petković kaže da jeste bilo mnogo posebnih sjednica NSRS, što je netipično, ali je to bilo izazvano krizom vlasti na nivou BiH.

    – Sve u svemu smatram da je ovo bio jedan uspješan saziv jer je donijeto mnogo zakona i propisa, bez obzira što su građani u nekom trenutku mislili da se skupština pretvarala u rijaliti – ističe Petković.

    Jedan od najglasnijih opozicionara, Nebojša Vukanović, ističe da je bilo raznih dešavanja od mijenjanja stranačkih dresova, pa do ponižavanja institucije NSRS donošenjem zaključaka i odluka koji se kasnije nisu sprovodili.

    – Milorad Dodik je preko svojih marioneta pretvorio parlament Srpske u protočni bojler, sazivajući vrlo često posebne sjednice, ne s ciljem da se donose neke odluke, već da manipuliše s javnošću i skreće pažnju sa suštinskih problema u društvu. Koristio je skupštinu za jeftini populizam, donošenjem odluka koje su kasnije stavljane van snage – kaže Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je opozicija uspjela da spriječi neke negativne i loše postupk vlasti, te da „demaskira režim“.

    Vukanović kaže da će ovaj saziv NSRS pamtiti i po „nestajućem Čubriloviću“, koji je vrlo često bio odsutan sa sjednica parlamenta.

    On ističe da je rukovođenje NSRS bilo „skandalozno“, i da su mu u više navrata oduzimali riječ, pa čak ga i izbacili iz skupštinske sale.

    – Opozicija je bila ponižena. Posebno se u tome istako potpredsjednik Denis Šulić iz SNSD, ali i ostali koji su zloupotrebljavali funkciju predsjedavajućeg skupštine kako bi oduzimali pravo opoziciji da diskutuje o suštinskim problemima – navodi Vukanović.

    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić ističe da je ovaj saziv NSRS bio specifičan po puno stvari, ali da sigurno nije saziv s kojim bi poslanici, ali i građani koji su ih birali, trebalo da budu ponosni.

    On kaže da je nekoliko poslanika od samog početka imalo plan da od parlamenta naprave cirkus, što su i činili.

    – Malo je bilo korektne i konkretne parlamentarne rasprave, a previše rijalitija, cirkusa i podloge za snimanje nekih filmova za javnost. Ovaj saziv jeste obilježio i prelazak većeg broja narodnih poslanika na relaciji vlast-opozicija, ili iz partije u partiju – kaže Žunić za Srpskainfo.

    Ako se izuzmu neke negativne stvari, kako ističe Žunić, ne može se zanemariti i čvrsto političko djelovanje koje se ogledalo ne samo kroz donošenje zakona već i kroz političko djelovanje u odbrani interesa i nadležnosti Srpske.

    On kaže da možda neko ne može da razumije zbog čega se održavao veći broj posebnih sjednica NSRS, ali da će jednog dana uvidjeti da je to bilo nužno.

    – Sve odluke, zaključci i zakone koje je NSRS donijela, imaće svoj značaj u budućnosti jer ništa nije urađeno bezveze – zaključuje Žunić.

    Poslanica PDP u NSRS, Jelena Trivić, ističe da s obzirom na to da Srpska ima „nesposobnu vlast“ ovaj mandat je obilježilo više posebnih, nego redovnih sjednica.

    Ona dodaje da su se neke posebne sjednice morale održati, ali da ne može shvatiti da su se svaki budžet i ekonomska politika usvajali na posebnoj sjednici i da ni jedan budžet nije prošao redovnu proceduru od nacrta prema prijedlogu, već su svaki put usvajani po hitnoj proceduri.

    – Dakle, ne govorim samo o političkim posebnim sjednicama, nego i onih koje su se ticale socijalnih i ekonomskih tema – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Kao događaj koji će najviše pamtiti, Trivićeva je izdvojila sjednicu NSRS na kojoj je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač fizički nasrnuo na njenog stranačkog kolegu Draška Stanivukovića, današnjeg gradonačelnika Banjaluke, a tada poslanika.

    – Ja sam se tada našla između njih dvojice i na neki način spriječila neku dalju štetu i urušavanje NSRS u vidu potencijalnog daljeg fizičkog obračuna – kaže Trivićeva.

  • U NSRS stigla odluka Šmita, odgovorili mu da je podlegao pritisku sarajevske ulice

    U NSRS stigla odluka Šmita, odgovorili mu da je podlegao pritisku sarajevske ulice

    U kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Ćubrilovića juče je dostavljena odluka Kristijana Šmita o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Ćubrilović je podsjetio da su za Narodnu skupštinu Republike Srpske obavezujući akti koje ona donosi kao najvažniji zakonodavni organ vlasti Republike Srpske.

    U skladu sa tom odlukom, ističe kako je za zastupnike obavezujući Zaključak NSRS-a od 10. marta 2022. godine u vezi Ocjene rada visokog predstavnika, primjene Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u periodu razgovora o imenovanju novog visokog predstavnika.

    “NSRS smatra da je provedba civilnog dijela mirovnog sporazuma odavno postugnuta, a da su prisustvo i aktivnosti Kancelarije visokog predstavnika već duži niz godina ozbiljan teret napretku BiH i nespojivi sa pojmom Ustava BiH, te predstavljaju prepreku na njenom putu ka evropskim integracijama. Nakon 25 godina mira u BiH, krajnje je vrijeme da OHR bude zatvoren i da odgovornost za budućnost i funkcionisanje BiH postane isključivo pravo i nadležnost naroda u BIH u njihovih političkih predstavnika, bez stranog uplitanja ili druge vrste ugrožavanja demokratskih procesa i mehanizama propisanih Ustavom BiH”, navedeno je u odluci.

    Ćubrilović je podsjetio da NSRS smatra da je neophodno da domaće institucije preuzmu odgovornost za funkcioniranje BiH i da su neprihvatljivi, nedemokratski i necivilizirani postupci da “stranac nameće zakonska rješenja za BiH”.

    “Naglašavamo da je potpuno neprihvatljiva činjenica da neko ko pretenduje da bude međunarodni predstavnik podliježe pritisku sarajevske ulice i bošnjačkih političara, a ne uvažava stav legalnog i legitimnog demokratskog organa kao što je NSRS”, dio je pisma upućenog Šmitu.

    NSRS i dalje je opredijeljena za demokratizaciju društva i zalaže se za potpunu “suverenost BiH i njenih entiteta”, ali bez prisustva visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, “a što je nedopustivi presedan koji obesmišljava svaki pokušaj normalizacije odnosa, vladavine prava i procesa evropskih integracija”.

  • Petković: Odgovor Ustavnom sudu u predviđenom roku

    Petković: Odgovor Ustavnom sudu u predviđenom roku

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine RS u predviđenom roku dostaviće odgovor Ustavnom sudu BiH koji je privremeno stavio van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvma Republike Srpske- izjavio je danas član ovog odbora Milan Petković.

    Kao i do sada, Odbor za ustavna pitanja utvrdiće odgovor Ustavnom sudu BiH. U protekle četiri godine radili smo ažurno i u propisanim procedurama dostavljali odgovore na apelacije i odluke ustavnih sudova BiH i Republike Srpske rekao je Petković.

    On je istakao da će biti dostavljen odgovor i na odluku Ustavnog suda BiH o stavljanju van snage Zakona o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida u Republici Srpskoj.

    Ustavni sud BiH stavio je van snage Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida i privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvma Republike Srpske.

  • Zajednička komisija o Zakonu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda

    Zajednička komisija o Zakonu o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda

    Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i ostalih akata danas bi na sjednici u Banjaluci trebalo da usaglasi tekst Zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma na koji su predstavnici Bošnjaka pokrenuli vitalni nacionalni interes.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske u junu je usvojen Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, ali njegova primjena još nije počela budući da su Bošnjaci pokrenuli pitanje zaštite nacionalnog interesa.

  • Petković ističe da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period

    Petković ističe da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je Srni da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period, ali da se veoma efikasno radilo tokom mnogobrojnih redovnih i posebnih zasjedanja.

    Uovakvim turbulentnim vremenima nije bilo lako na sjednicama. Znamo da su tu bile i sjednice koje su bile teške nakon odluke visokog predstavnika i sličnih odluka Ustavnog suda – rekao je Petković.

    On je naveo da je Narodna skupština Srpske razmatrala sve materijale koje je Vlada Srpske predlagala.

    – Smatram da je parlament veoma efikasno radio jer je mnogo zasjedao. Možda i najviše od svih ranijih parlamenata – istakao je Petković.

    Osvrćući se na početak mandata desetog saziva Narodne skupštine, Petković je rekao da ga je obilježio veliki broj prekida sjednica i odstupanja od dnevnog reda.

    – Teško je bilo doći do kvalitetnih i normalnih diskusija. To je ono što je obilježilo prvu polovinu ovoga mandata. Negdje do izmjene Poslovnika o radu Narodne skupštine, ali i kasnije do lokalnih izbora. Često se skupština poredila sa rijaliti programom jer je bilo raznih odstupanja, skoro konstantno, i od tačke dnevnog reda ali i diskusija koje su prelazile i granicu dobrog ukusa, čak i sa vrijeđanjem – rekao je potpredsjednik Narodne skupštine Srpske.

    On je dodao da je parlament u posljednje dvije godine ušao u “mirniju fazu” i da je tome doprinio novi Poslovnik o radu Narodne skupštine.

    – U posljednjem periodu dovelili smo se u jednu normalniju vrstu rada, produktivniju. Naravno da je bilo i uvijek će biti diskusija. Diskusije su nešto što je bilo uvijek potrebno zbog parlamentarizma, ali se ipak svelo na jedan manji broj i vrijeđanja i prekida sjednica – naveo je Petković.

    Rad desetog saziva parlamenta Srpske, dodao je Petković, obilježio je i veliki broj posebnih sjednica Narodne skupštine.

    – To su nametnuli na neki način okolnosti i kriza vlasti na nivou BiH i taj veliki broj posebnih sjednica koje je često zakazivao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik jer je bio preglasan u Predsjedništvu BiH – rekao je Petković.

    Narodna skupština Republike Srpske je 6. jula okončala 33. posebno zasjedanje, a potom i 22. redovno zasjedanje.