Oznaka: nafta

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, drugu zaredom, pa su dodatno skliznule s najviših nivoa u više godina.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice oko 2 posto, na 82,74 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,7 posto, na 81,27 dolara.

Tako je na londonskom tržištu cijena barela dodatno skliznula s najvišeg nivoa u tri godine, a na američkom tržištu u sedam.

Na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika u četvrtak odlučeno je da se ostaje pri dosadašnjem planu o povećavanju proizvodnje u decembru za 400 hiljada barela dnevno.

Tako je OPEC+ odbio znatnije povećati proizvodnju, premda je predsjednik SAD-a Joe Biden pozvao na veće povećanje kako bi se zakočio brzi rast cijena.

U SAD-u su maloprodajne cijene galona benzina blizu četiri dolara, što se smatra tačkom pritiska za američke vozače, pa je Biden pozvao velike proizvođače energije u grupi vodećih razvijenih i ekonomija u razvoju G20 da povećaju proizvodnju.

Bijela kuća poručila je i da će Washington razmotriti cijeli niz alata koji mu stoje na raspolaganju kako bi nakon sastanka OPEC+ osigurao snabdijevanje energentima po pristupačnim cijenama.

Na tržištu sada svi žele znati hoće li SAD i druge zemlje posegnuti za prodajom nafte iz strateških rezervi, napisao je u bilješci analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

“Takva bi odluka spustila cijene, ali strateške rezerve nafte mogu samo popuniti prazninu u periodu vremenski ograničenih poremećaja u proizvodnji i ne mogu riješiti strukturne probleme, poput nedovoljnih ulaganja i rasta potražnje”, objasnio je Staunovo.

U UBS-u očekuju da će cijena barela u Londonu nastaviti rasti idućih mjeseci prema 90 dolara.

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za više od dva dolara nakon što su članice OPEK i njihovi saveznici odbili poziv SAD za dodatnu proizvodnju nafte, što znači da će se pridržavati plana za postepeno povećanje dnevne proizvodnje iako se potražnja bliži nivoima od prije pandemije.

ULondonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 1,73 dolara ili 2,2 odsto i iznosi 82,27 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,08 dolara ili 2,6 odsto i sada je 80,89 dolara po barelu.

Članice OPEK i njihovi saveznici saglasili su se da će poštovati plan za povećanje dnevne proizvodnje za 400.000 barela od decembra, uprkos pozivima američkog predsjednika Džozefa Bajdena da se poveća proizvodnja radi smanjenja cijena.

Nafta je na putu da zabilježi devetu uzastopnu nedjelju rasta, što je najduži period uspona cijena na sedmičnom nivou od 2015. godine, jer su isporuke proizvođača iz OPEK+ grupe na tržište skromne, a zalihe sirove nafte u SAD opadaju.

Fjučersi američke WTI nafte za isporuku u decembru porasli su za 77 cent ili 0,9 odsto, na 83,27 dolara po barelu na Njujorškoj berzi, i na putu su da ostvare dobitak od 2,0 procenta u odnosu na prošlu nedjelju, prema podacima koje u realnom vremenu objavljuje portal oilprice.com.

Cijena decembarskih fjučersa sjevernomorske nafte Brent ojačala je za 54 centa ili za pola procenta, na 85,08 dolara po barelu na evropskoj Interkontinentalnoj berzi u Londonu. Na nedjeljnom nivou je u porastu za 0,7 procenata.

Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je četvrtak uveče da bi Amerikanci trebalo da očekuju visoke cijene benzina i u narednoj godini jer članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i drugi strani proizvođači ne snabdijevaju tržište dovoljnim količinama, prenio je Blumberg.

Zalihe u najvećem američkom čvorištu za skladištenje nafte su pale na nivoe koji su posljednji put viđeni kada su cijene “crnog zlata” bile 100 dolara za barel.

Cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je i prošle sedmice, šeste zaredom, dosegnuvši novi najviši nivo u tri godine, jer se očekuje da će potražnja i dalje jačati, dok je ponuda ograničena.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3 odsto, na 84,85 dolara, novi najviši nivo u tri godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 3,5 odsto, na 82,28 dolara, najviši nivo od oktobra 2014. godine.

Podršku cijenama pruža jačanje potražnje za naftom, ali i ostalim energentima zbog oporavka svjetske privrede, dok najveći proizvođači “crnog zlata” drže relativno ograničenu proizvodnju.

U takvim uslovima Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procijenila je da će prebacivanje proizvođača struje i teške industrije sa skupog plina na naftu povećati potražnju za pola miliona barela dnevno.

Agencija je u redovnom mjesečnom izvještaju podigla procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj godini za 170 hiljada barela dnevno, na 5,5 miliona barela dnevno.

U idućoj godini trebala bi rasti za 3,3 miliona barela dnevno, za 210 hiljada barela više nego što su dosad očekivali. Ukupna bi potražnja u 2022. godini mogla dosegnuti 99,6 milijuna barela dnevno i blago nadmašiti pretpandemijski nivo, procjenjuje IEA.

Upozorila je, takođe, da bi nedovoljne količine energenta mogle podstaknuti inflaciju i usporiti oporavak svjetske privrede od koronakrize.

Uprkos tome, početkom oktobra Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, predvođeni Rusijom, odlučili su da će u decembru povećati proizvodnju za samo 400 hiljada barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.

Prošle sedmice, pak, Saudijska Arabija odbacila da OPEC i njegovi partneri dodatno povećaju proizvodnju, poručivši da je planirano povećanje dovoljno i da će zaštititi tržište nafte od velikih oscilacija cijena na tržištima plina i ugljena.

“Da bi se zaustavio ovaj rast cijena trebalo bi doći do toga da OPEC+ neočekivano poveća proizvodnju, da na sjevernoj hemisferi naglo zatopli i da vlada predsjednika Džoa Bajdena posegne za strateškim rezervama nafte”, kaže Edeard Moja, analitičar u tvrtki OANDA.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom usljed oporavka privrede, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskog nivoa.

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu pošto SAD razmatraju prodaju nafte iz svojih strateških rezervi, a Rusija je izrazila spremnost da stabilizuje tržište prirodnog gasa.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 16 centi ili 0,2 odsto i sada je 80,92 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 30 centi ili 0,4 odsto i iznosi 77,13 dolara po barelu.

“Situacija na tržištu sirove nafte biće manje zategnuta ukoliko SAD ubrizgaju strateške rezerve i Rusija pošalje dodatne količine prirodnog gasa Evropi”, smatra analitičar tržišta iz forme “UBS” Đovani Staunovo.

Američki ministar za energente DŽenifer Grenholm izjavila je nešto ranije da administracija razmatra da oslobodi strateške rezerve nafte kako bi smirila rast cijena goriva.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ima potencijal da pojača isporuke prirodnog gasa Evropi, gdje je rast cijena ojačao pritisak na potrošače.

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za skoro dva odsto nakon što su zalihe ovog energenta u SAD neočekivano opale.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala je za 1,43 dolara ili 1,8 odsto i sada je 81,13 dolara po barelu. Prethodno je dostigla iznos od 83,47 dolara po barelu što je najviše od oktobra 2018. godine.

U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,38 dolara ili 1,8 odsto i sada iznosi 77,55 dolara po barelu. Nešto ranije je bila 79,78 dolara po barelu, što je najviše od novembra 2014. godine.

Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za 2,3 miliona barela što je u suprotnosti od najava analitičara da će opasti za 418.000 barela.

Posljednji rast cijena nafte na tržištu uzrokovan je odbijanjem Organizacije proizvođača i izvoznika nafte /OPEK/ i njihovih saveznika da povećaju dnevnu proizvodnju.

OPEK, Rusija i drugi saveznici su donijeli odluku da će se pridržavati planiranog postepenog povećanja i da neće dalje pojačavati kao što su to tražile SAD i drugi potrošači.

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu nakon što su podaci američkog Ministarstva rada pokazali slabljenje inflacije, te nakon pobljšanja situacije u energetskom sektoru nakon prolaska tropske oluje “Nikolas”.

ULondonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 38 centi ili 0,5 odsto i sada je 73,13 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 41 cent ili 0,6 odsto i iznosi 70,04 dolara po barelu.

“Nikolas” je druga po redu velika oluja koja u proteklih nekoliko sedmica prijeti regionu Meksičkog zaliva, praćena je jakom kišom i izazvala je nestanak struje, ali većina rafinerija u državi Teksas radi neometano.

Cijene nafte na svjetskom tržištu prošle su sedmice porasle više od 10 posto, što je njihov najveći sedmični skok u više od godinu dana jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.

Cijena barela na londonskoj berzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.

Najveći sedmični skok cijena od juna prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodne sedmice, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida, javlja SEEbiz.

Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu.

U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.

“Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme”, tumači Edward Moya iz OANDA-e.

Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetske privrede od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.

OPEC+ trebao bi se sastati 1. septembra i razgovarati o proizvodnoj politici.

Podršku cijenama pružio je prošle sedmice i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.

Sedam dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih Covid-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.

S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u augustu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od januara.