Oznaka: nafta

Cijena barela nafte premašila je 90 dolara i najveća je u prethodnih sedam godina, pošto je ukrajinska kriza prevladala naznake da će američke Federalne rezerve pooštriti monetarnu politiku.

Cijena barela brent nafte porasla je za jedan procenat i iznosi 90,85 dolara, a barel sirove nafte u SAD-u trenutno košta 88,22 centa nakon poskupljenja za jedan posto.

Cijena je naglo skočila jučer usljed tenzija između Rusije, drugog najvećeg izvoznika u svijetu, i Zapada. Zbog njihovog spora o Ukrajini postoji bojazan da će doći do poremećaja u zalihama energenata u Evropi.

Američke Federalne rezerve najavile su jučer da će vjerovatno povećati osnovnu kamatnu stopu u martu, kao i da planiraju završetak otkupa vrijednosnih papira u istom mjesecu da bi ublažile inflaciju.
Američki dolar ojačao je poslije te objave, što je poskupilo naftu za kupce koji koriste druge valute.

Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

“Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

Na svjetskim tržištima su u prvoj sedmici 2022. godine cijene nafte porasle više od 5 posto zbog nemira u Kazahstanu i poremećaja u proizvodnji u Libiji, pa su vijesti o širenju omikrona bile u drugom planu.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice za 5,2 posto, na 81,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 5,1 posto, na 78,90 dolara.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvoj sedmici nove godine cijene nafte dodatno su znatno porasle, što je, među ostalim, posljedica nemira u Kazahstanu, članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Protesti su počeli u naftom bogatim regijama na zapadu Kazahstana, nakon što su početkom nove godine u toj zemlji znatno porasle cijene goriva.

Proizvodnja nafte na glavnom kazahstanskom polju Tengizu smanjena je tokom sedmice, nakon što su neki podizvođači prekinuli željezničke linije u znak podrške protestima širom zemlje.

Nemiri u toj srednjoazijskoj zemlji zaoštrili su problem slabije ponude OPEC-a i njegovih saveznika, koji ne uspijevaju pratiti rast potražnje.

“Skok cijena nafte uglavnom odražava nervozu tržišta zbog eskalacije nemira u Kazahstanu i kontinuiranog pogoršanja političke situacije u Libiji, što blokira proizvodnju nafte”, rekla je Louise Dickson iz Rystad Energyja, prenosi Reuters.

Proizvodnja u Libiji pala je, među ostalim, i zbog radova na održavanju cjevovoda, na 729 hiljada barela dnevno, u usporedbi s najvišom prošlogodišnjom proizvodnjom od 1,3 miliona barela dnevno.

Zbog toga je ubrzano širenje omikrona palo u drugi plan premda sve veći broj zemalja uvodi nove restriktivne mjere. Ipak, zabrinutost za potražnju smanjena je zbog tvrdnji da nova varijanta koronavirusa izaziva blaže simptome od dosadašnjih.

Cijena nafte porasla je danas u očekivanju investitora da će proizvođači ovog energenta odlučiti da nastave sa povećanjem isporuka, što je znak da je potražnja na visokom nivou uprkos širenju omikron varijante virusa korona.

Barel brent nafte skuplji je za 43 centa i sada košta 79,41 dolar, a barel sirove nafte u SAD prodaje se za 76,41 dolara nakon poskupljenja za 33 centa.

– Glavni pokretač globalnih cijena u ovom trenutku je regulisanje isporuka na tržištu sa strane grupe OPEK plus, dok postoje i prekidi snabdijevanja iz Libije i Ekvadora – izjavila je Vijendra Čauhan, analitičar iz kompanije “Enerdži aspekts”.

Ona je ocijenila da je efekat bojazni za potražnju usljed širenja omikrona i planiranog korištenja strateških rezervi nafte manji nego što se očekivalo.

OPEK, Rusija i ostali izvoznici nafte sastaće se danas, a tri izvora iz ove grupe zemalja rekla su da se očekuje odluka o nastavku povećanja dnevnog izvoza u februaru za 400.000 barela na dan, kao što se radilo u svakom mjesecu od avgusta.

Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je porasla za više od jedan posto zbog rekordne potražnje u SAD-u, pada zaliha sirove nafte i optimističnih ekonomskih predviđanja Federalnih rezervi.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 1,01 dolar ili 1,4 posto i sada je 74,89 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 1,34 dolara ili 1,9 posto i iznosi 72,21 dolar po barelu.

Prema podacima američke Administracije za energetske informacije /IEA/ dnevna potražnja za naftom je prošle sedmice porasla na 23,2 miliona barela.

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, šeste zaredom, jer se trgovci plaše da bi omikron soj koronavirusa mogao izazvati ponovno zatvaranje ekonomija, a time i pad potražnje za naftom.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je proše sedmice za gotovo 4 posto, na 69,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,8 posto, na 66,26 dolara.

To je šesta sedmica zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od novembra 2018. godine. Nakon što su krajem oktobra dosegnule najviši nivo u tri godine, cijene nafte skliznule su oko 18 posto.

Pad cijena prošle sedmice posljedica je širenja omikron soja koronavirusa u svijetu, koji bi mogao biti zarazniji od prethodnih i otporan na postojeće vakcine.

Premda ljekari iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje zaoštravaju granične kontrole.

Stoga se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomija, što bi usporilo oporavak od korona-krize.

Cijene nafte su pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika na čelu s Rusijom da će, unatoč pojavi novog soja koronavirusa, nastaviti povećavati proizvodnju u januaru kao što su i planirali, za 400 hiljada barela dnevno.

Ipak, vodeći svjetski proizvođači nafte zadržali su mogućnost promjene politike u kratkom roku, ako mjere kojima vlade pokušavaju spriječiti širenje omikrona naštete potražnji, pa su poručili da bi se mogli ponovno sastati i prije početka iduće godine.

“Puno je razloga pada cijena nafte, među ostalim, rast broja zaraženih koronavirusom, OPEC-ova odluka da ostane pri planu o povećanju proizvodnje u januaru i razočaravajući izvještaji o zapošljavanju u SAD-u”, kaže Bob Yawger, direktor za tržište energije u tvrtki Mizuho.

U petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec ranije i manje od očekivanih 530.000.

To bi moglo značiti da se usporava oporavak najveće svjetske ekonomije od korona-krize, a taj bi se oporavak mogao dodatno usporiti ako američka centralna banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.